Država se ne smije skrivati

S domaćim je sveučilištima zasad najpovezanija prehrambena industrija, pa se zato upravo iz tog sektora očekuju prva značajnija ulaganja u istraživanje i razvoj.

Prema kategoriji izdataka za R&D, Hrvatska je na ljestvici 117 zemalja rangirana čak 24 mesta niže nego lani, dok je, kad je riječ o suradnji Sveučilišta s lokalnim gospodarstvom, rangirana osam mjesta niže u odnosu na lanjsko izvješće. Da je sektor istraživanja i razvoja jedan od najvećih problema priznaje i ministar znanosti, obrazovanja i sporta, dr. Dragan Primorac.

• Država se ne smije skrivati iza izgovora za to što dosad nije iznašla način da ozbiljnije i uz konkretne rezultate poveže znanost i domaće gospodarstvo – komentirao je ministar rezultate istraživanja na ovoj konferenciji pod nazivom Visoko obrazovanje: kvaliteta, financiranje i povezanost s inovativnošću i produktivnošću, čiji su organizatori Svjetska banka, Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u Dubrovniku.

• Da bismo dosegli ciljanu razinu ulaganja od 2,9 posto BDP-a nedostaje nam oko dvije trećine sredstava. Riječ je o novcu koji bi trebao doći neposrednim investicijama iz privatnog sektora, što i očekujemo u narednom razdoblju – rekao je Primorac, dodajući da je s domaćim sveučilištima zasad najpovezanija prehrambena industrija pa zato upravo iz tog sektora očekuje prva značajnija ulaganja u istraživanje i razvoj.

Ipak, ne može se uspostaviti kvalitetan istraživački razvojni sustav koji bi u konačnici doveo do planiranog cilja ako se u javnom i u privatnom sektoru ne izrade strateški razvojni dokumenti. Govoreći o kreativnosti, inovativnosti i ulozi visokog obrazovanja u ekonomskom razvoju, profesor Sveučilišta za tehnologiju iz Helsinkija Jorma…

U sklopu tehnološkog programa Republike Hrvatske, osmišljen je Hrvatski projekt tehnološkog razvoja (STP), koji uključuje zajam Svjetske banke u vrijednosti od 31 milijun eura. Cilj projekta je jačanje i restrukturiranje odabranih hrvatskih istraživačkih instituta te prilagođavanje njihovih istraživanja potrebama gospodarstva, uz istodobno poticanje izvrsnosti u temeljnim istraživanjima, kao i stvaranje potrebne poslovne i tehnološke infrastrukture za tvrtke zasnovane na znanju i inovacijama.

Dio ovih sredstava uložit će se u novoosnovanu kompaniju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod nazivom BICRO (Business Innovation Center Croatia). Prema objašnjenju direktora kompanije dr. Hrvoja Prpića BICRO će putem osnivanja posebnih sektora poslovanja tehnološke projekta za gospodarstvo financirati na pet načina.

• U prvoj skupini financirat će se projekti u fazi znanstvenog istraživanja koji će se moći primijeniti u budućnosti. Drugi segment je financiranje već patentiranih rezultata odnosno projekata koji su dospjeli do faze osnivanja kompanija temeljenih na znanju. Ti će se projekti financirati u suradnji s HBOR-om putem klasičnih kredita. Trenutačno se razrađuje način odabira takvih projekata. Treći segment poslovanja BICRO-a pod nazivom TEHCRO, podrazumijeva osnivanje tehnoloških centara u većim hrvatskim gradovima u kojima će se smjestiti novoosnovane kompanije. BICRO će kompanijama ponuditi i financijsku pomoć za konzultantske usluge u svim segmentima poslovanja, a posebni odjel koji će se time baviti nosi naziv KONCRO. Ove će usluge tvrtke morati same financirati do 50 posto troškova. IRCRO je sljedeći segment poslovanja BICRO-a putem kojega će se ostvarivati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija.

• Potaknut ćemo gospodarski sektor da se za usluge obraća akademskoj zajednici, ali i akademsku zajednicu da aktivno gospodarstvu nudi svoje usluge. Peti i možda najzanimljiviji dio BICRO-a odnosi se na rizična ulaganja. VENCRO će se specijalizirati za ulaganja u rizične projekte, ali taj će segment početi djelovati tek 2007. godine, jer tijekom sljedeće godine treba promijeniti zakonsku regulativu koja zasad ne omogućuje djelovanje takvog financijskog instrumenta. Direktor BICRO-a, doktor medicine Hrvoje Prpić, u svojoj je karijeri radio u Vinogradskoj bolnici a na sadašnju poziciju dolazi iz tvrtke Hospitalija, u kojoj je bio direktor Prodaje.

Da bismo dosegli ciljnu razinu ulaganja od 2,9 posto BDP-a nedostaje nam oko dvije trećine sredstava. Riječ je upravo o novcu koji bi trebao doći neposrednim investicijama iz privatnog sektora, što i očekujemo.

Routti istaknuo je da istraživanje i razvoj moraju biti strateški osmišljeni na način da podržavaju postojeću domaću industriju.

• Radna mjesta u domaćim industrijama s tradicijom nikad se ne mogu kompenzirati razvojem visoke tehnologije. S druge strane sva se industrija danas osniva na visokoj tehnologiji, a bitno je da se istraživanje i razvoj temelje na projektima od kojih postojeća domaća industrija može imati neposredni korist – objasnio je Routti.

Kad je riječ o Hrvatskoj, Routti, inače i predstavnik kompanije CIM Creative Industries Management Ltd., kaže da bi se sektor istraživanja i razvoja trebao ponajprije usmjeriti na, primjerice, biotehnologiju, medicinu i ribarstvo.

• Nema smisla ulagati, recimo, u nanotehnologiju, koja je sada veliki hit, ako u dotičnoj zemlji ne postoji domaća industrija koja bi se njeome mogla neposredno koristiti – naveo je Routti. Istraživanje i razvoj u smislu primijenjenih istraživanja za industriju prema fiskalnim bi iskustvima trebao financirati privatni sektor, dok je država odgovorna za financiranje temeljnih znanstvenih istraživanja. Ali sama uspostava komunikacije između Sveučilišta i privatnog sektora te razmjena mišljenja i sklapanje ugovora o suradnji za to nisu dovoljni jer, objašnjava Routti, industrija koja bi trebala investirati u istraživanje i razvoj prije svega mora imati strategiju vlastitog razvoja s jasno određenim ciljevima. Na osnovi takve strategije moguće je kreirati istraživačke projekte koje treba financirati na natjecateljski način, jer se jedino tako može osigurati nagrađivanje pojedinaca.

Državni tajnik za znanost i tehnologiju dr. Dražen Vikić-Topić ističe da privatni sektor ne pokazuje dovoljan interes za ulaganja u istraživanje i razvoj u industriji, ali za takvo su stanje odgovorni i hrvatski znanstvenici.

• Domaći znanstvenici snose svoj dio odgovornosti jer nisu prihvatili promjenu fokusu u svjetskoj znanosti. Danas je znanost, naime, usredotočena na primijenjena istraživanja u industriji, i hrvatski će se znanstvenici na njih morati usmjeriti – rekao je Vikić-Topić.

Kvaliteta hrvatskih poslovnih škola na ljestvici globalne konkurentnosti ove je godine pala za 13 mjesta, a kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija za 14 mjesta. Dok je resorni ministar Primorac rekao da ti rezultati nisu realni, jer u izvješće o gospodarskoj konkurentnosti nisu uvršteni podaci iz 2005. godine, kada je prema njegovim riječima ostvaren velik napredak, sveučilišni čelnici ustvrdili su da oni ozbiljno zabrinjavaju. Rektorica Sveučilišta u Zagrebu, Helena Jasna Mencer, najavila je da će svoj komentar na izvješće dati nakon što ga podrobno prouči, ali izrazila je sumnju u ministrov optimizam prema kojemu bi rezultati za sljedeću godinu trebali biti bolji.