Investicijski fondovi

Nakon duljeg vremena indeks VIN premašio vrijednost od 2.000 bodova. Prilikom su značajni rast cijene zabilježili gotovo sve dionice, a među likvidnijima osobito se istaknula dionica Ericsson Nikole Tesle kojom je do 13 sati ostvaren promet od gotovo 6 milijuna kuna, uz istodobni rast tržišne cijene veći od 7 posto.

Međutim, treba reći da bi nakon početne euforije koja bi mogla potrajati još koji dan, mogla nastupiti i privremena cjenovna korekcija nekih dionica. No, s obzirom na to da nam se bliži kraj godine, ta korekcija ne bi investitorima trebala prouzročiti veće gubitke. Za razliku od ovog, protekli je tijekom godine bio u znaku dionica bankarskog sektora. Naime, većina je dionica malih i srednjih banaka, iako na malom trgovinskom volumenu, zabilježila značajni rast tržišnih cijena. Tako je cijena dionice Međimurske banke porasla čak 25 posto, na 800 kuna, Požeške banke 17,11 posto, na 234,21 kuna, Centar banke 11,29 posto, na 600 kuna, KBZ-a 11,24 posto, na 188 kuna, dok je redovna dionica Sonic banke porasla 9,82 posto, na 1.120 kuna.

Za rast navedenih cijena zaslužan je bio rastući trend potražnje prouzročen činjenicom da je na hrvatskom tržištu iz dana u dan sve manje potencijalno zanimljivih banaka za koje bi interes mogle pokazati inozemne bankarske grupacije. U tom smislu, investitorima su osobito bile zanimljive dionice Kreditne banke Zagreb, šibenske Jadranke banke te Podravske banke koja je nedavno najavila da je zainteresirana za preuzimanje crnogorske Hipotekarne banke. Ako preuzimanje na kraju i uspije, Podravska bi se banka uvrstila u red rijetkih domaćih banaka koje su u posljednjih nekoliko godina načinile snažan regionalni iskorak.

Najveći je gubitnik proteklih tjedana bila dionica zadarskog Tankerkomerca, koja je na tjednoj razini izgubila 19,75 posto, zaustavivši se na posljednjoj cijeni od 1.605,05 kuna po dionici društva. Osnovni razlog takvog pada nije bio fundamentalne prirode s obzirom na to da je navedeno društvo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo vrlo dobre poslovne rezultate. Naime, usporedbi radi, ovogodišnja je šestomjesečna neto dobit Tankerkomerca iznosila gotovo 11 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani društvo ostvarilo gubitak koji je iznosio nešto više od 2,5 milijuna kuna. Stoga se čini da je prevladavajući utjecaj na cijenu imala relativno slaba likvidnost Tankerkomerca ve dionice.

Naime, nakon objave rezultata tržišna je cijena ove dionice porasla na gotovo 2.000 kuna da bi se vrlo brzo korigirala završivši na razini nešto većoj od 1.600 kuna. Kako je i inače riječ o slabolikvidnoj dionici, taj pad ne iznenađuje previše. Ali s obzirom na dobre polugodišnje rezultate kompanije, kojoj je inače glavna djelatnost skladištenje tekućih tereta (naftnih derivata), može se očekivati dalji rast potražnje za ovom dionicom, uz lagani rast njezine tržišne cijene.

U srijedu, 21. rujna dionički je indeks Zagrebačke burze CROBEX nakon više od šest mjeseci probio psihološku granicu od 2.000 bodova, a ovog je utorka premašio i vrijednost od 2.100 bodova. I drugi indeks, VIN (Varaždinske burze), proteklog je petka probio psihološku granicu od 1.900 bodova da bi već u utorka premašio vrijednost od 2.000 bodova. Sada je i više nego očito da je nakon duljeg razdoblja letargije ulagaliči zahvalio val optimizma, osobito nakon određivanja datuma za početak pregovora s EU.

Prošlog je tjedna dionicama Atlantske plovidbe zabilježen visok burzovni promet, veći od 12 milijuna kuna, pri čemu se tržišna cijena nije značajnije mijenjala, odnosno kretala se na razini od 890 do 915 kuna. Dan nakon objave da je Hrvatska dobila datum i započela pregovore za punopravno članstvo u EU, njezina se cijena naglo vinula prema povijesno najvišoj razini od 950 kuna. No, na njezino bi kretanje u sljedećih nekoliko tjedana, osim povoljne političke klime i optimizma na domaćim burzama, mogla utjecati i nedavna najava iz kompanije da je Atlantska plovidba potpisala s vijetnamskim brodogradilištem Vinashin – VSI ugovor o gradnji triju novih brodova (handymax) za prijevoz sipkih tereta tipa ‘Diamond 53’.

Nosivost svakog od tih tri broda je 53 tisuće tona. Potpisom ugovora uplaćen je i prvi ugovoreni obrok, a ukupna cijena sva tri broda iznosi 84,3 milijuna dolara. Isporuka navedenih brodova obaviti će se u razdoblju od lipnja 2007. do ožujka 2008. godine. Osim tih novogradnji, Atlantska je plovidba u lipnju ove godine s kineskim brodogradilištem Jiangsu ES sklopila ugovor o gradnji dva nova panamax broda, nosivosti 80,3 tisuće tona, po cijeni od 36,6 milijuna dolara za svaki brod. Isporuka prvog od tih dva broda očekuje se do 30. lipnja 2007. godine, a drugoga šest mjeseci nakon isporuke prvoga.

Pri dodaju li se navedenim narudžbama i dvije prethodne, gradnja dva nova panamaxa na navozima u Južnoj Koreji nosivosti 74,92 tisuće tona (ukupna investicija 65,8 milijuna dolara) te gradnja dva (+dva opcija) broda obalne plovidbe nosivosti 1.650 tona, koja će biti izgrađena u Kraljevici, a za koje će Atlantska plovidba ukupno izdvojiti 10,1 milijuna eura, postaje jasno da će ova godina, osim sjajnih poslovnih rezultata kompanije, ostati upamćena i po začetku velikog investicijskog ciklusa.

Osim navedenih investicija, Atlantska plovidba trenutačno pokušava ugovoriti i dva (+ dva opcija) broda dizaličara nosivosti 3 tisuće tona od kojih bi svaki stajao oko 13 milijuna dolara. Na taj bi način flota Atlantske plovidbe na kraju 2007. godine mogla raspolagati s ukupno 20 brodova. No paralelno s ulaganjem u nove brodove, namjera je Uprave društva da u sljedećih nekoliko godina okrupni i investira značajna novčana sredstva u turističku djelatnost kompanije. Najveća će ulaganja biti namijenjena Hotelu Lapad koji će biti rekategoriziran s tri na četiri internacionalne zvjezdice, za što će u dvije faze do kraja 2008. godine biti uloženo oko 20 milijuna kuna.

Sve u svemu, čini se da trenutačno dioničari Atlantske plovidbe mogu zadovoljno tržati ruke, posebno nakon posljednjeg rasta brodskih vozara, kad je BDI indeks probio psihološku granicu od 3.000 bodova. I, na kraju, Atlantska će plovidba nakon duljeg razdoblja, sljedeće godine vjerojatno dioničari predložiti isplatu dividende (očekuje se 10-ak dolara po dionići) te pretvaranje društva u holding kompaniju, čime bi se dodatno konsolidirala i očuvala postojeća vlasnička struktura, a samo društvo zaštitilo od nepoželjnih preuzimatelja.

Nakon duljeg razdoblja dominacije novčanih i obvezničkih fondova, prošlog su, a osobito ovog tjedna, ponovno u prvi plan došli otvoreni mješoviti i dionički fondovi. Naime, značajan rast tržišnih cijena dionica, a time i burzovnih indeksa, Crobexa više od 2.100 bodova, a VIN-a više od 2.000 bodova, utjecali su i na zamjetan porast prinosa osobito dioničkih fondova na tjednoj razini. Tako je dionički fond Raiffeisen Central European na tjednoj razini (s referentnim datumom 30. rujna) zabilježio porast neto vrijednosti imovine (NAV-a) 1,98 posto, uravnoteženi Erste International 1,52 posto, ICF Balanced 1,41 posto, novosnovani PBZ Equity 1,37 posto, dok je Fimin Global Equity istodobno rastao 1,3 posto.

Pritom treba naglasiti da je i sljedećeg tjedna realno očekivati daljnji rast neto vrijednosti imovine otvorenih dioničkih i uravnoteženih fondova, ponajprije zbog izdašnog cjenovnog rasta većine dionica na domaćim burzama. Iz perspektive prosječnog godišnjeg prinosa otvorenih dioničkih fondova od osnutka do danas, najbolji rezultat i dalje ima varaždinski Global Equity čiji anualizirani prinos trenutno iznosi više od 32 posto. Nešto manji prinosi, no sa znatno duljim rokom postojanja fonda, ostvario je fond Victoria, 21,84 posto, a slijede ga ZB Euroaktiv sa 12,97 posto te Raiffeisen Aktiv sa 10,35 posto.

Pritom treba naglasiti, usporedbi radi, da je u Hrvatskoj, a posebno u proteklih nekoliko mjeseci osnovan veći broj dioničkih fondova koji zbog kratkog vremena postojanja nisu mogli biti uvršteni u našu usporedbu. S obzirom na optimizam koji već neko vrijeme vlada na domaćim burzama kapitala, može se očekivati i daljnji rast prinosa posebno otvorenih dioničkih, ali i mješovitih fondova. Pritom će posebno dobiti na važnosti fondovi čiji će fond menadžeri u promatranom razdoblju uspjeti ostvariti više prinose od relativnog rasta burzovnih indeksa.

No, suprotno očekivanjima, tijekom posljednjih dva tjedna značajno su raste i cijene hrvatskih obveznica s valutnom klauzulom, za što je bio zaslužan i rast tečaja eura, pri čemu je jaka likvidnost na domaćem tržištu te potražnja mirovinskih fondova podigla cijene i kunskim obveznicama.