Neka visi PETKO

Umjesto da propituju u Ministarstvu financija i Vladi uzroke blokade 22 tisuće obrtnika, čelnici se HOK-a radije bave sami sobom, iscrpljujući se u osobnim obračunavanjima.

Potporu I. Petku, a ujedno zahtjev za smanjenjem ovlasti S. Šafrańu, svojim je potpisom dao 21 član Skupštine HOK-a. Na treće svojih članova, kao ni o tome što predlažu radi prevladavanja ove krize. A prema svemu sudeći se radi o tome da obrtnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja, dok obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa doprjevaju kao da naplaću funkcionira besprijekorno.

Da bi mogao organizirati akcije ‘držte lopova’, Stjepan Šafrań je u članke 42. i 44. statuta ‘svog’ komore (NN, 158/02) ugrađio odredbe koje ga ovlašćuju da ‘obustavi provođenje odluka područnih skupština’, kao i to da ‘u izvanrednim slučajevima može suspendirati predsjedničke područnih obrtničkih komora’. Sebi je Šafrań na taj način dao ovlasti veće od legalno izabranih skupština područnih komora.

Obrtnička komora u Hrvatskoj je, naime, formalno organizirana kao decentralizirani sustav područnih komora sa svim svojstvima samostalnih pravnih osoba i koordinativnom komorom na razini države. Moguće je, naravno, obrtničku komoru organizirati i kao jedinstvenu s područnim uređajima. Ali, dok je ta komora decentralizirana s više područnih komora sa svim svojstvima samostalnih pravnih osoba, ovlaštenja predsjednika Hrvatske obrtničke komore da ‘obustavlja provedbu odluka i suspendira predsjedničke područnih komora’ jednostavno nisu zakonita.

Ako su odluke neke područne obrtničke komore u suprotnosti sa zakonom, za obustavljanje njihove provedbe zakonski nadležni mogu biti jedino sudovi, kao kod svih pravnih osoba, a ne predsjednik Hrvatske obrtničke komore, tko god on bio.

Rok do kojeg je, prema statutu, trebalo sazvati Izvanrednu skupštinu ‘iscririt’ će sutra, 8. listopada, a za provedbu odluka treba proteći najmanje 15 dana od dana sazivanja. Navodno je Upravni odbor HOK-e odlučio da se ‘za-stane sa sazivanjem Izvanredne skupštine’, što je nestatutarna odluka jer ne može Upravni odbor ‘zastati’ s provođenjem odluka za koje je mjerodavna Skupština kao najviši organ.

U međuvremenu, pokušalo se odgoditi sazivanje Izvanredne skupštine i razgovarati s pojedinim potpisnicima prijedloga o njezinu sazivanju. Potpisnici su se, međutim, dogovorili da će odustati od svog prijedloga jedino ako Stjepan Šafrań potpiše sporazum o ukidanju spornih statutarnih odredbi koje mu daju prevelika ovlaštenja, te unijeti i odredbu o ograničenju mandata na najviše dva. Do zaključenja njezina broja, Šafrań nije potpisao taj sporazum niti su članovi Skupštine odustali od svog prijedloga.

Time je legitimnost Skupštine Hrvatske obrtničke komore stavljen pod znak pitanja. Kao ni ovaj pokušaj, ni sva do sadašnja smjernjavanja nisu zauzavljala pogoršavanja uvjeta poslovanja obrtničtva u Hrvatskoj, niti su nešto značajno promijenila u (ne)aktivnosti obrtničke komore. Izgleda kao da su ta smjernjavanja organizirana da bi stvorila privid računa zbog toga što nemaju novca za podmirenje neplaćenih dospjelih dugova, S. Šafrań aktivira ranije pomno pripremno smjernjavanje I. Petka, aktualnog predsjednika zagrebačke područne obrtničke komore. Isto zbog, navodno, lošeg gospodarenja nemalim komorskim novcem. I tako umjesto da predstavnici obrtnika propituju u Ministarstvu financija i Vladi uzroke blokade trećine obrtnika, oni se radije bave sami sobom, iscrpljujući se u osobnim obračunavanjima.

To što je čak 21,6 tisuća obrtnika i 18,5 tisuća poduzetnika u blokadi zbog neplaćanja ukazuje na poremećaje u sustavu plaćanja i oporezivanja. U HOK-u zbog zaustavljene u međusobnim obračunavanjima nisu stigli ni javnost obavijestiti o uzrocima blokade računa trećine svojih članova, kao ni o tome što predlažu radi prevladavanja ove krize. A prema svemu sudeći se radi o tome da obrtnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja, dok obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa doprjevaju kao da naplaću funkcionira besprijekorno.

Svaki put kad se objave službeni podaci o pogoršanju uvjeta poslovanja hrvatskog obrtništva, nakon čega bi se obrtnici mogli početi glasno pitati zbog čega plaćaju propisanu komorsku članarinu, u Hrvatskoj obrtničkoj komori se upriliči glamurozni postupak smjenjivanja nekog od predsjednika područnih obrtničkih komora. Dosad su smijenjeni Antun Šporer u zagrebačkoj, Andro Kumančić u splitskoj, Marko Kovač u šibenskoj, te Vid Arbanas u riječkoj područnoj obrtničkoj komori. Svi zbog, navodno, lošeg gospodarenja nemalim komorskim novcem.

Nemaštovito organiziranje ‘držte lopova’ u Hrvatskoj obrtničkoj komori ovaj se put, međutim, ne odvija prema predviđenom scenariju. Već drugi put nije prihvaćen prijedlog Stjepana Šafrańa, predsjednika Hrvatske obrtničke komore, da se izglasuje nepovjerenje Ivanu Petku, predsjedniku Zagrebačke obrtničke komore.

Naprotiv, izglasan je zaključak kojim se od HOK-a zahtijeva sazivanje Izvanredne skupštine na kojoj bi se trebale smanjiti ovlasti S. Šafrańa, a trajanje njegovih mandata ograničiti na najviše dva. Tom je zaključku svojim potpisom potporu dao i 21 član Skupštine Hrvatske obrtničke komore, a prema statutu bio bi dovoljan i potpis samo 15 članova.