Stjecanje fakultetske diplome u Hrvatskoj

Stjecanje fakultetske diplome u Hrvatskoj u prosjeku donosi 43 posto višu plaću, a u SAD-u oni s visokim školama zarađuju triput više od SSS-a. Istraživanje je proveo MojPosao u srpnju ove godine na uzorku od više od 5000 ispitanika.

Ulaganje u visoko obrazovanje najisplativije je u ‘čistim’ anglosakonskim zemljama, a u kontinentalnim europskim zemljama, Francuskoj i Njemačkoj primjerice, znatno manje. Fakultetsko obrazovanje najmanje se, pak, isplati u Italiji.

U SAD-u zaposlenici sa stupnjem obrazovanja koji je ekvivalentan onomu potrebnom za VSS u Hrvatskoj zarađuju 86 posto više od svojih kolega sa stupnjem obrazovanja koji odgovara SSS-u u Hrvatskoj. Zaposlenici bez završenog srednjeg obrazovanja zarađuju 30 posto manje nego oni sa završenim sekundarnim, ali ne i terciarnim obrazovanjem. To je ujedno i najveća premija na vrijednost obrazovanja u analiziranim zemljama – završena srednja škola i zatim fakultet donose 166 posto višu plaću!

Najravnojavnije su u stupnjevima obrazovanja i plaćama (ili možda s najvećom uravnoteženom?) Francuska, Kanada i Njemačka, a VSS najmanje vrijedi u Italiji: fakultet nakon završene srednje škole u prosjeku znači samo 27 posto višu plaću!

Hrvatska je pak među zemljama s najmanjom diferencijacijom s obzirom na obrazovanje: ne imati ni srednju školu penalizira vas u prosjeku s 18 posto, a daljnje investiranje u fakultet donosi 43 posto višu plaću. Ti su podaci vrlo slični onima u Njemačkoj, s kojima se i inače volimo uspoređivati!

Još je zanimljivija analiza vrijednosti edukacije prema spolovima, razlike su ovdje često velike i neočekivane, iako jasno kulturološki uvjetovane. Prema podacima OECD-a fakultet ženama u Italiji donosi u prosjeku samo 15 posto višu plaću, mnogo manje nego muškarcima. Za razliku od Velike Britanije, gdje je isplativost ulaganja u visoku edukaciju mnogo veća ako ste žena!

Tradicionalističko mediteransko okružje ženama ne daje, čak i ako su visokoobrazovane, velike mogućnosti napredovanja, pa tako ni potencijal rasta plaće.

Hrvatima i Hrvatima ulaganje u edukaciju isplati se podjednako, po čemu smo vrlo slični Njemačkoj i Kanadi, vjerovatno i najboljim uzorima u promatranoj skupini. Znači li to da smo na pravom putu ili nas tek očekuje ‘nemirnija vožnja’ i u ovom aspektu tržišta rada?