Ambiciozni u banci i izvan nje

I SDP i HDZ novog guvernera vide u osobi koja će nastaviti voditi politiku temeljenu na očuvanju makroekonomskih stabilnosti, koja uključuje stabilnost cijena i tečaja te smanjenje deficita i vanjskog duga.

S labiji tečaj kune, blaže mjere prema poslovnim bankama u njihovu kreditiranju ili pak razmišljanja bliža politici Vlade neki su od dugogodišnjih zahtjeva pojedinaca upućenih našem čuvaru monetarne politike, Hrvatskoj narodnoj banci. Iako neovisna institucija, nakon zakona donesenog prije četiri godine nezadovoljstvo njezinom politikom ili možda skrivene ambicije pojedinaca dovele su do čestih proziva vodstva Središnje banke, zbog čega je guverner u nekoliko navrata ponudio svoj mandat na raspolaganje.

Guvner Željko Rohatinski na čelnom je mjestu Središnje banke od sredine godine 2000., a šestogodišnji mandat završava mu sljedeće godine. Hoće li tada zamjerke i želje nekih koji će težiti drukčijoj politici i novom vodstvu biti jače, hoće li sama vladajuća stranka biti zainteresirana da novi guverner bude bliži njezinoj politici, hoće li iskočiti interes jakog bankarskog lobija? Ili će u konačnici pobijediti sadašnja politika banke, kojoj je glavni zadatak sačuvati cijene stabilnima i koja, primjerice, za razliku od Vladine politike nikad nije dobila primjedbu Međunarodnog monetarnog fonda? Neki bi rekli, primjedba nije bilo, jer iako zakonom neovisna, ona to nije, nego radi prema uputama Međunarodnoga monetarnog fonda. Ista primjedba upućuje se i cjelokupnoj politici Vlade. A naše vodstvo na to odgovara: upute koje daje Fond moramo i sami slijediti. Radi povoljnijeg pristupa financijskom tržištu Hrvatskoj treba podrška MMF-a. Kad bismo sami dovoljno energično provodili reforme, restrukturirali gospodarstvo, ograničavali potrošnju i smanjivali deficite, MMF nam ne bi ni trebao, ističe financijski analitičar Žarko Primorac.

Svakako treba očekivati da mišljenje Fonda neće biti zanemarivo pri odabiru novog guvernera. Stalni predstavnik MMF-a u Zagrebu Athanasios Vamvakidis ocjenjuje dosadašnju politiku Središnje banke pozitivno a iste smjernice očekuju i u sljedećem razdoblju, ali ime budućeg guvernera koji bi ih zadovoljio ne mogu, a i nije ni običaj iznosi.

Veliki je izazov biti guvernerom u sljedećem mandatu jer u Središnjoj banci nastupa novo vrijeme, prilagodba Europskoj uniji i radu Europske središnje banke, pa i eventualno uvođenje eura. Nije tajna da skrivenih ambicija ima u samoj banci, ali i u redovima Savjeta HNB-a, od kojih mnogi još nisu preboljeli rezultate prošlih izbora.

Priča se da je Matu Babića, člana Savjeta HNB-a, bliskog aktualnoj vlasti, Vlada već htjela postaviti ove godine, nakon brojnih kritika upućenih sadašnjem guverneru. Prevelik je naime bio pritisak MMF-a na Vladu za snižavanje fiskalnog deficita. Za to je bilo lakše dio krivnje prebaciti na HNB i optužiti ga da je zakasnio s nekim mjerama u odnosu na poslovne banke koje mu ograničavaju kreditiranje, ali istodobno pomoćne mjere negativno djeluju na tržište jer omogućavaju rast kamata.

Uskoro se međutim potvrdilo da je HNB pravodobno reagirao još prije dvije godine, te da s obzirom na veliku konkurenciju kamate nisu rasle. I tom je prilikom guverner Rohatinski u odgovoru Vladi potvrdio svoju osobnost, stručno obrazlažući svaki potez Središnje banke s porukom da će svakako tko išče razumijevanje monetarne politike shvatiti i nužnost poduzetih mjera. Takav profil guvernera, sa znanjem i osobnošću, potvrđuju brojni njegovi suradnici, i smatraju da će biti guverner i u sljedećem mandatu.

Financijski analitičar Žarko Primorac iznosi u korist aktualnog guvernera tvrdnju da je HNB napravio neovisnom institucijom, čiji se stavovi u javnosti respektiraju.

• Ako se nakon isteka mandata odluči povući, smatram da bi idealan kandidat morao biti neovisan o politici, raspolagati zapaženim teorijskim znanjima i biti poslovno odlučna osoba – kaže Primorac. Iako nitko ne želi spekulirati o imenima, potvrđuju da imamo stručnjaka tog profila.

Guverner Rohatinski nedavno je izjavio da se neće u sljedećem mandatu ponovno kandidirati za mjesto guvernera. Većinu stručnjaka ta je njegova izjava razočarala. Stoga nije isključeno da ga pokušaju nagovoriti da nastavi voditi Središnju banku i sljedećih šest godina. S druge strane, s obzirom na to da je i ponajprije ih iznose izvoznici, a to je bio i prvi razlog zbog kojega je Rohatinski prije tri godine htio odstupiti s mjesta guvernera. Uz Vladin, uslijedio je i snažniji napad predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Nadana Vidoševića, koji je vodstvu Središnje banke uputio kritiku da ne poduzima snažnije mjere za slabljene kune, čime ugrožava izvoznika i cjelokupno gospodarstvo.

No, bolji poznavatelji monetarne politike s takvim se tvrdnjama neće složiti, pa ako treba pobijediti stručnost, ne treba očekivati zagovor ideje o devalvaciji. Ali postupno slabljene kune još nije isključeno. Tako, primjerice, prema nekim potencijalnim kandidatima za guvernera, Žarko Primorac, tvrdi da je takav devizni tečaj oštetio gospodarstvo, ali pritom misli na politiku prvotnog vodstva Središnje banke. HNB se morao usredotočiti na širi spektar makroekonomskih ciljeva, a ne isključivo na stabilnost cijena. Kontrola inflacije i stabilnost cijena svakako su vrlo značajni makroekonomski ciljevi, ali svatko imalo upućeniji u ekonomiju mora znati da je stabilnost cijena samo rezultanta stabilnosti realnih kretanja. Ako toga nema, pa forsirate određeni cilj, stvar puca na drugom području. U nas je ‘pukla’ na planu inozemne zaduženosti, gubitka izvoznih industrija, gubitaka radnih mjesta i tehnološkog zaostajanja, kaže Primorac.

Prema mišljenju Damira Novotnyja, člana Savjeta Središnje banke kojeg su svojedobno neki financijski također smatrali mogućim guvernerom, a što još u nekom drugom mandatu nije isključeno, sljedeće vodstvo HNB-a sigurno neće imati političku pozadinu, jer HNB jest i ostat će neovisna institucija, a iz sadašnje tranzicijske uloge prerast će u ustanovu sa standardima sličnim onima zemalja Unije. Tako bi jedan od zadataka u sljedećem razdoblju trebalo biti smanjivanje obvezne rezerve i snažnije okretanje operacijama na otvorenom tržištu. Središnja je banka s operacijama krenula ove godine, no one se još uvelike razlikuju u odnosu na operacije, primjerice, američkog FED-a ili Europske središnje banke. No u sljedećem će razdoblju putem operacija HNB-a morati regulirati ponudu i potražnju na tržištu, odbacivši dosadašnje devizne intervencije.

Iako manje vjerojatno, nije isključeno da se novog guvernera potraži i u redovima zagovornika promjene tečaja. Logičnim i sposobnim nasljednikom sadašnjeg guvernera mnogi smatraju i njegova sadašnjeg zamjenika Borisa Vujčića. Posebno zato što se Središnja banka u dogledno vrijeme mora prilagoditi zakonodavstvu EU, a tu je i moguće uvođenje eura, što je tematika Vujčiću vrlo bliska. Također, svih je ovih godina, uz nedvojbeno bolje ponude posla, ostao vjeran HNB-u. Iako ne želi komentirati moguću kandidaturu, prema dosadašnjem njegovu stavu moglo bi se zaključiti da mu više odgovara pozicija zamjenika, koja je definitivno manje na udaru od pozicije guvernera. Uz to, tijekom sljedećih mjeseci zadužen je za vođenje pregovora s EU, a to bi mogao biti i ključni razlog da ga mjesto guvernera preskoči u sljedećem mandatu. Neki pak ne isključuju povratak bivšeg istaknutog kadra Središnje banke, Velimira Šonju. Ni njegova razmišljanja o vođenju monetarne politike ne razlikuju se znatnije od sadašnje politike Središnje banke.

Iako manje vjerojatno, nije isključeno da se novog guvernera potraži i u redovima zagovornika promjene tečaja. Primjedbe na prejak tečaj traju godinama, sam zbog napada s raznih strana često već najavljuje svoje povlačenje a to nije učinio, mogao bi se predomisliti i u pogledu svoje kandidature.

Tim više što je i politika, bez obzira na povremene primjedbe, svjesna stručnosti guvernera koji je ovih godina dokazao da može voditi i sačuvati stabilnu monetarnu politiku. Zato mu i važnije političke stranke daju potporu za novi mandat.

S obzirom na to da Sabor imenuje guvernera, zanimljivo je čuti i njegovo mišljenje. Saborski zastupnik SDP-a Slavko Linić pun je hvale za rad cjelokupne ekipe HNB-a. To dokazuju, kaže, i stalna priznanja stručne javnosti u zemlji i izvan granica. Drugim riječima, ta bi stranka dala potporu ili Rohatinskom, ako se ponovno kandidira, ili nekom drugom kandidatu među stručnim kadrom Središnje banke koji zagovara sadašnju politiku.

Ni sadašnja HDZ-ova Vlada nema zamjerke na rad Središnje banke. Iako priznaju njezine napore u usporavanju rasta vanjskoga duga, dodaju da je važniju ulogu u tom poslu posljednje dvije godine odigrala država. Naime, kažu, Središnja je banka mjere prema poslovnim institucijama stručno obavlja posao. Znaju to i bivša i sadašnja Vlada, pa i oni novog guvernera vide u osobi koja će nastaviti voditi politiku temeljenu na očuvanju makroekonomskih stabilnosti koja uključuje stabilnost cijena, tečaja i smanjenje deficita platne bilance, te vanjskog duga.