Eksplozija na hrvatskim burzama nakon početka pregovora s EU

Brokeri upozoravaju da su dionice ulaganje na dulji rok, preporučuju investiranje u sve turističke i bankarske dionice, a od kompanijih spominju Petrokemiju, Mediku, Adris, Plivu, Podravku, Ericsson, te Inu – čim dođe na burzu.

Razmišljao je o tome velik broj građana prošli tjedan nakon što su vrijednosti dionica otvaranjem pregovora s EU počele vrtoglavo rasti na domaćim burzama. Mnogi su taj korak i napravili, pokucali na vrata brokerskih kuća i bez obzira na upozorenja o preuzetom riziku uložili novac u te vrijednosne papire.

Potaknule su ih na to zasigurno i dnevne novine, koje su prvi put objavile na naslovnicama euforiju na burzama, a koja nije vezana ni za što negativno. Naime, ulaganje u dionice dugo je vremena, a na osnovi iskustava iz devetdesetih, bilo vezano za kriminal. Sada, s poticanjem edukacije, ali i većim povjerenjem stranih ulagača, domaći su mali ulagači, tj. građani, počeli shvaćati da uz banke postoji i drugi način ulaganja novca, kaže član Uprave Euroinvesta Igor Noršić. U Središnjoj depozitarnoj agenciji trenutačno je otvoreno blizu pola milijuna računa fizičkih osoba, onih koji imaju dionice.

Strani su ulagači još prošle godine uvidjeli što će se događati na hrvatskim burzama otvaranjem pregovora s EU. Zato je oživljavanje domaćih burzi i počelo ranije, za razliku od zemalja novih članica EU, gdje su ulagači na tamošnjim burzama reagirali tek otvaranjem pregovora. Tako su 2004. godine strani fondovi, velikim dijelom iz baltičkih zemalja, počeli ulagati na našem tržištu. I dobro zaradili.

A kako se pozitivna panika s tržišta ne bi prenijela u onu negativnu među ulagačima, preporučuju da se savjetuju o ulaganju ili kao bolje rješenje prepuste novac u investicijske fondove. Dovoljno je podsetiti na npr. dionice Plive ili Kraša koje su postigle rekordne cijene sredinom devedesetih, no vrati li ih nisu nikad. Ali, isto tako oni koji su kupili te dionice prije rasta njihove cijene, mogli su dobro zaraditi.

Korekcija cijena nekih dionica sigurno će biti, tvrde brokeri, dok je nekima cijena još uvijek podcijenjena.

S trogo namjenski krediti za kupnju vrijednosnih papira, koji omogućavaju fizičkim osobama participaciju na tržištu kapitala, relativna su novost u Hrvatskoj. Riječ je o margin kreditima koje odobrava svega pet banaka, a odnedavno i nekoliko brokerskih kuća koje ne posluju u sustavu velikih banaka.

Privredna banka Zagreb je prva banka u Hrvatskoj koja je, prije četiri godine, taj tip kredita uvrstila u svoju ponudu. Zagrebačka banka učinila je isto 2002. godine, Centar banka 2003., zatim Podravsko i Hrvatska poštanska banka 2005. godine.

Neovisno o tome koja ga banka odobrava, za dobivanje kredita potrebno je da klijent posjeduje odabrane dionice koje se konstantno trguje. Dionice služe kao svojevrstan kolateral i njihova vrijednost mora biti jednaka ili za desetak posto manja od vrijednosti kredita koji se odobrava na 12 mjeseci (PBZ nudi mogućnost produljenja kredita i do 36 mjeseci).

Sjedeći uvjet je da se dionice kupuju isključivo preko brokerske kuće koja posluje u sklopu banke kod koje se kredit i podiže. Nakon što se pripredi potrebna dokumentacija novac se transferira na klijentov račun kod brokera. Banka time postaje skrbnikom klijentovog portfelja i ima pravo raspolagati dionicama koje se u njemu nalaze. To praktično znači da dionice glase na banku, te je banka do završetka kreditnog odnosa dužna skrbiti o naplati dividende i ostalim pravima koje klijent ima kao dioničar određenog poduzeća. Usluga skrbništva varira od 0,25 kod Centar banke do 0,5 posto vrijednosti kredita kod PBZ-a.

Ukoliko vrijednost dionica padne ispod vrijednosti kredita umnoženog za faktor 1,8, primjerice u Zagrebačkoj banici, banka ima pravo nazvati klijenta da podmiri razliku uplatom ili stavi u portfelj dodatne dionice kako bi se njegova vrijednost izjednačila s onom prije pada, i to u roku od 24 sata, jer u protivnom banka, kako bi namirila svoje potraživanje, može prodati sve dionice klijenta.

A u prvu kotaciju ući će uskoro dionice Medike. Ona će time biti sigurnija za ulaganje, no ne znači da će joj porasti i cijena. Značajniji rast cijene dionica Medike je već zabilježila kao posljedica čestih naglašanja o njezinu preuzimanju.

Dionice Adrisa, Plive, Podravke i Ericsson Nikole Tesle te turističke dionice bilježe rast od početka godine. Ulaganje u njih i dalje ostaje kao preporuka.

Potencijalnim malim ulagačima preporučuje da ako se već odluče na ulaganje, učine to u više, a ne u jednu dionicu. Sada je to i lakše, kažu brokeri, jer tržište ne nudi kao nekad samo 4 do 5 atraktivnih dionica. Preporuka je i da se u dionice ulaže na dulji rok jer tada je dobitak lakše očekivati. Posebno se to odnosi na ulaganje u dioničke fondove, gdje se definitivno zarada ne može očekivati u jednoj godini.

Iako sami sebi otimaju posao, većina brokera preporučuje građanima da svoj novac povjere fondovima, gdje će fond menadžer, što mu je i posao i interes, voditi brigu u koje i kada u pojedine dionice novac uložiti.

Da ulaganje novca u klasičnu štednju u banke postaje manje zanimljivim, zbog u prvome redu pada pasivnih kamata, pokazuju i podaci. Aktiva banaka pala je posljednjih godina s više od 90 na 86 posto. Šest posto financijske imovine nalazi se u osiguravajućim društvima, četiri posto u mirovinskim fondovima, a velik skok na tri posto postiglo je ulaganje u investicijske fondove.

Prema mišljenju sudionika tržišta kapitala vrijednost Ine znatno je porasla u odnosu na cijenu u prvoj fazi privatizacije, a kao posljedica u prvome redu rasta cijene nafte na tržištu. Zato će, kažu, i potražnja za Ininom dionicom biti velika. Znamo da domaći tržište nema toliko novca da kupi svih 15 posto Ininih dionica, koje će se staviti na domaću i stranu burzu, no nadamo se isto tako da nećemo biti natjerani da dionice Ine kupujemo na Londonskoj burzi.

Kao što tvrde brokeri, i fond menadžeri pokazuju i dokazuju da su građani postali spremljani na rizična ulaganja. Tako je prema posljednjim podacima palo ulaganje u novčane fondove, koji se smatraju sigurnijim, dok je ulaganje u dioničke fondove poraslo.

Prema riječima stručnjaka, teško je procijeniti u kojem je postotku takav tip ulaganja isplativ, pogotovo za one ulagače koji nemaju potrebnog znanja i iskustva ili sredstava pomoću kojih bi se mogli upustiti u korištenje tog sofisticiranog instrumenta financiranja.