Martina Dalić, nova državna tajnica Središnjeg ureda za razvojnu strategiju

Da je izvrsna makroekonomska analitičarka, Martina Dalić je dosad više puta pokazala i dokazala. U Središnjem uredu za razvojnu strategiju, međutim, treba više vizionarskih kvaliteta, a manje analitičkih.

Prošlotjedna odluka Vlade, kako je priopćeno ‘na telefonskoj sjednici’, kojom je Martina Dalić razriješena dužnosti državne tajnice Ministarstva financija i odmah imenovana državnom tajnicom Središnjeg ureda za razvojnu strategiju, u dijelu javnosti stvorila je dojam tajnosti, hitnosti, izvanrednosti i izazvala značajne. Pokazalo se, međutim, da se pozadina tog razrješenja radi imenovanja na ‘telefonskoj sjednici Vlade’ svela na izvlačenje iz baze nekoga za koga se misli da bi mogao dobro povući.

Martina Dalić je rođena 1967. godine. Nakon gimnazije (zagrebački MIOC) upisuje se na Ekonomski fakultet, na kojemu u roku diplomira 1990. godine, a 1996. i magistrira. Prema katalogu knjižnice Instituta za javne financije ima 11 objavljenih naslova (u početku je objavljivala pod prezimenom Štimac).

Zahvaljujući uspješnom studiju zapošljava se 1991. prije poslijediplomskog studija kao asistentica za istraživanja na Ekonomskom fakultetu i počinje dinamičnu profesionalnu karijeru. Već 1995. prelazi s fakulteta raditi u Ministarstvo financija kao načelnica Uprave za makroekonomske analize i prognoze. Brzo napreduje i 1997. imenovana je pomoćnicom ministra financija na čelu Uprave za makroekonomske analize i prognoze. Na vlastiti je zahtjev 2000. razriješena dužnosti pomoćnice ministra financija i odlazi u Privrednu banku Zagreb kao glavni ekonomist, a od 2001. i kao voditeljica Ureda za ekonomska istraživanja i strateško planiranje (glavni strateg). Iz PBZ-a odlazi nakon izbora u siječnju 2004., kad ju Vlada u malobrojnoj ekipi stručnjaka imenuje državnom tajnicom Ministarstva financija.

Veće zanimanje stručne javnosti Martina Dalić prvi put izaziva kad joj uspijeva u Ministarstvu financija organizirati izradu i objavljivanje službenih makroekonomskih podataka. Bilo je, doduše, i primjeri, ali svi su bili suglasni u tome da je Martini Dalić uspjelo ostvariti značajan pomak. A ubrzo nakon što je Martina Dalić 2000. otisla raditi u PBZ, došlo je do zastoja objavljivanja službenih podataka Uprave Ministarstva financija za makroekonomske analize i prognoze. Do zastaja u objavljivanju podataka je došlo, pokazalo se naknadno, zbog toga što nakon odlaska Martine Dalić više nitko u Upravi za makroekonomske analize i prognoze nije imao profesionalne petlje publicirati službene podatke zbog toga što s upravo u to vrijeme mijenjala metodologija njihove izrade, a i opća se slika pogoršala.

Premda pripada generaciji mladih afirmiranih, uglavnom muških vrlo obrazovanih ekonomista u sivim odijelima s velikim kožnim torbama, čija je karakteristika da gotovo nikad ne odbijaju potpisati odozgo nametnuto, premda s time nisu suglasni, Martina Dalić će postupiti upravo suprotno, reagirati vrlo izravno kao da ne priznaje nikakve autoritete. I Martina Dalić se voli ponekad pojaviti jako važna u sivom kostimu s velikom kožnom torbom u ruci i ‘štiklama’ na nogama, i rijetko odoli ne poklopiti nekoga kom se omakne glupost. Zbog toga joj često pogrešno pripisuju grubost. Njezini kolege, međutim, tvrde da je to samo izvanjska slika iza koje se krije zapravo izvrsna suradnica koja puno zna i poslove koje preuzme obaviti do kraja i izuzetno korektno.

Da zbila ima petlje, pokazala je novinskim razgovorom u Poslovnom tjedniku u lipnju 2002. godine, kad je kao glavna ekonomistica PBZ-a izravno ukazala na netransparentnost javnih financija upozoravajući da (tadašnja) Vlada skriva nova inozaduživanja time što je osnovala izvan proračunskih fondova, odnosno poduzeća Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, čiji financijski planovi nisu bili dostupni analitičarima ni ši…

Martina Dalić i Damir Polančec pojedinačno su nedovoljno jaki igrači u Vladi. Udružene li makroekonomsko znanje i iskustvo iz realnog biznisa, mogli bi postati korisni poslovnoj zajednici.

Najčešće pitanje Martini Dalić, ali i ne samo njoj, bilo je zašto se iz PBZ-a vratila raditi u Ministarstvo financija za višestruko manju plaću. Odgovarala bi, vjerojatno kako bi skrila razgovor o tome, da je to zbog stručnih izazova. Dio makroekonomista, međutim, smatra kako je i raditi kao glavni ekonomski strateg u nekoj banci u stranom vlasništvu ‘uzaludnija’ slična radu u Ministarstvu financija.

Kakve izgleda ima Martina Dalić u Središnjem uredu za razvojnu strategiju? Većina makroekonomista misli kako u tom Uredu nitko ne može imati dobre izgleda. Činjenica je da je Središnji ured za razvojnu strategiju osnovan prije četiri godine, a da do danas nije ekipiran. Dojam je da dosad ni politika nije pokazivala zanimanje, niti je davala neki veći značaj tom Uredu. Osnovni problem Središnjeg ureda za razvojnu strategiju je što se sektorski igrači vode svaki svoju autonomnu politiku bez ikakve koordinacije sa središnjim razine. Koliko stručnjaci znamu, Vlada nema nikakvu novu platformu rada Središnjeg ureda za razvojnu strategiju, osim one koju je nedavno usvojila, stavljači izvan snage onaj Račanov četverogodišnji program, koji se također nije provodio.

Da je izvrstan makroekonomski analitičar Martina Dalić je dosad više puta pokazala i dokazala. U Središnjem uredu za razvojnu strategiju, međutim, treba više vizionarskih kvaliteta, a manje analitičkih. Prijatelj Martine Dalić kažu da je ona realist i da bi joj se moglo dogoditi da se teško snalazi u zanesenjaštvu razvojne strategije. No, Martina Dalić je dosad imala petlje ‘potegnuti stvari’ i onda kad to nije bilo oportuno, pa bi imala i sada kad nitko od makroekonomista nema hranjih ispaliti što su prioriteti. Puno toga će ovisiti i o njezinim suradnicima, koji se mogu naci čak i u ponekom ministarstvu, ali koji ne nose iste političke dresove.

Najviše će, međutim, sudbina novog Vladinog ekonomskog stratega ovisiti o podršci premijera Sanadera i čvrstini ‘pakta’ kojeg bi Martina Dalić trebala stvoriti s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom. Svi dosadašnji premijeri su ignorirali svoje glavne ekonomsko savjetnike, pa postoji velika opasnost da u tu zamku upadne i Sanader.

Kad je o kombinaciji Polančec-Dalić riječ, u svim vladama svijeta ekonomski stratezi pri vladi ‘ratuju’ s kolegama iz Ministarstva financija oko toga po čijem će se takto voditi tekuća i razvojna politika zemlje. Ministarstvo financija gleda kako napuniti proračun ne vodeći previše računa o potrebama biznisa i dugoročnom zdravlju nacionalne ekonomije. Pojedinačno su nedovoljno jakig igrači. Izgleda imaju samo ako udruže snage – tj. makroekonomsko znanje Martine Dalić i potrebe realnog biznisa – u čemu Polančec ima iskustva.