Home / Financije / Pismo iz… Ljubljane

Pismo iz… Ljubljane

Jedna od prvih reformi koje su pred Slovenijom uvođenje je jedinstvene stope PDV-a od 20 posto. To će pogoditi nasiromašnije slojeve, ali pretpostavlja se da će povećati konkurentnost slovenskih tvrtki i ukinuti porez na plaće.

Slovenska vlada i njezin odbor za reforme potkraj prošloga tjedna predstavili su koncepcije ekonomskih i socijalnih reformi potrebnih za ostvarivanje ambicioznih ciljeva razvojne strategije dežele. Premijer Janez Janša s tim u vezi izjavio je da je slovensko gospodarstvo dovoljno sposobno i da su Slovenci dovoljno vrijedni za postizanje i više od prosjeka gospodarskog rasta Unije, ali dosadašnjim tempom ne bi mogli dostići razvijene zemlje. Što više, Slovenija bi postajala sve manje konkurentna i u ovoj fazi razvoja ne bi mogla ostvariti niz postavljenih prioriteta, smatra Janša. Ključna će biti porezna reforma u kojoj se predlaže jedinstvena stopa PDV-a od 20 posto, što bi trebalo biti motivacija za razvojni proctor. Poduzećima se ukida porez na plaće, što će poslodavcima donijeti znatno niže troškove po zaposleniku, posebice za one s visokom naobrazbom. Time se želi povećati konkurentnost slovenskih tvrtki, no nije jasno kako će država kontrolirati da ta sredstva ne idu u plaće, nego u razvoj. Posljedice reforme najviše će osjetiti nasiromašniji slojevi jer će osnovni prehrambeni proizvodi i rešetke poskupeći sadašnjih 9,5 posto poreza za dodatnih 10,5 posto. Da bi spriječili povećanje socijalnih razlika, autor predloženih reformi predviđaju očuvanje sadašnje razine neto plaće. Oštre reakcije sindikata i opozicije već su nadjavljene, a kopija će se lomiti oko negativnih efekata reformi na nasiromašnije slojeve.

Vlada premijera Janeza Janše ovih je dana intenzivirala i mjere radikalnog prosvjetavanja svih struktura u kojima već nužno je čine predstavnici dvanaestogodišnje vladavine ljevice. Na udaru su nadzorni odbori i neki direktori. Premijer Janša najavljuje da će vlada vrlo brzo donijeti odluku da pri imenovanju u nadzornim odborima jedan od osnovnih uvjeta budu ispit i licencija. Tko je nema, morat će biti polagati. Zavladao je strah među gospodarstvenom elitom. To pokazuju i ostavke nekih vodećih menadžera, poput onih u luci Koper, A-banci, Triglavu. Vlada tvrdi da strah nije zamijetila, ali da je osjetila aroganciju nekih direktora koji su desetljećima na istoj funkciji misleći da im je dana da je obavljaju do kraja života. Mercator je ovih dana bio u središtu medijalne pozornosti jer su državni fondovi svoje dionice te tvrtke prodali Pivovarni Laško i Istrabenzu. Opozicijski LDS tvrdi da je država pri toj transakciji oštećena jer su dionice jeftino prodane. Novinar ekonomskog dnevnog lista Finance cijeli je slučaj prijavio Bruxellesu. Na sve je to reagirao prvi čovjek Istrabenza Igor Bavec koji je osobno posjetio direktora Mercatora Zorana Jankovića. Pozdrav je bio srdačan, a rastanak hladan. Očito vladajuća koalicija želi da LDS, stranka bivšeg premijera Antona Ropa, prestane govoriti da vladin potez šteti državi. U tom bi slučaju sklopili privremeno primjer, a žrtvovan bi bio samo Zoran Janković. Mercatorovi vlasnici KD, Pivovarna Laško i Istrabenz u Sloveniji su već doveli engleske kupce.

Da je čak 64 posto Slovenaca u eurobarometru (anketa EU) podržalo ulazak Hrvatske u EU, zapravo nije iznenađenje. Spor oko Piranskog zaljeva i epidemiološkog pojasna na Jadranu nije utjecao na već poslovičnu slovensku pragmatičnost. Uzak Hrvatske u EU Slovinci smatraju korisnim i za deželu jer se šengenska granica pomiče na istok, a u gospodarskoj suradnji robna razmjena može biti znatno viša od sadašnje 2 milijarde eura. I na Jadranu će se stizati mnogo brže jer neće biti granica. Osim najnovijih napetosti na relaciji Zagreb – Ljubljana i obratno, javnost s velikom pozornost prati i reakcije Bruxellesa koji je i ovoga puta jasno pozvao obje države da se dogovore i spor riješe na europski način. Time EU nije dao prednost ni jednoj od strana u sporu. Vjerojatno će to obje zemlje prisliti da primijene metodu tzv. ‘penjanja na balkon’ Rogera Fishera, poznatog teoretičara nove suvremene znanstvene discipline koja se zove mimo rješavanje sukoba. To znači da obje strane moraju napustiti arenu sukoba i na spor pogledati iz rakusa balkona, kao da nisu u sukobu. U tom slučaju rješenja se vide kao na dlanu.