Hrana diže indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju zabilježile su rast u rujnu od 0,5 posto u odnosu na kolovoz, dok je godišnja stopa inflacije dosegla 3,8 posto. Najveći doprinos povećanju cijena na mjesečnoj razini imale su cijene odjeće i obuće (rast od 3,5 posto) te cijene stanovanja, vode i energije (1,9 posto).

Promatrajući na godišnjoj razini, velik utjecaj na rast indeksa potrošačkih cijena imale su cijene prehrane koje su porasle za šest posto. Rast cijena prehranbenih proizvoda, koji čine približno trećinu košarice potrošačkih cijena, ostvaren je u svim skupinama prehranbenih proizvoda. Osim toga, na relativno visoku godišnju stopu inflacije utjecalo je očekivano poskupljenje električne energije te rast cijena goriva, čija je posljedica i visok rast cijena prometa (5,1 posto). S obzirom na rizik da bi se više cijena, ne naftnih derivata mogle preliti i na ostale skupine dobara i usluga, povećanje cijena električne energije te bazni učinak, očekujemo zadržavanje stope inflacije iznad tri posto tako da bi prosječna stopa inflacije za 2005. godinu mogla biti 3,2 posto.

U rujnu su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile za 0,8 posto veće nego u prethodnom mjesecu. Nakon usporavanja godišnjeg rasta cijena pri proizvođačima u kolovozu 2005. u rujnu je ponovno došlo do snažnijeg rasta cijena na godišnjoj razini, koji je iznosio 2,1 posto. Promatrajući po glavnim industrijskim grupacijama, i na mjesečnoj i godišnjoj razini cijene energije ostvarile su najveći rast od 2,8, odnosno 7,6 posto.

Dug opće države (dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva) iznosio je krajem srpnja 117,2 milijarde kuna ili oko 54,5 posto procijenjenog BDP-a. Zbog sve veće orijentacije države na financiranje deficita na domaćim tržištima kapitala i na kraju srpnja je zabilježeno smanjenje kunske vrijednosti inozemnog dijela duga, dok je domaći dug opće države u sedam mjeseci ove godine zabilježio rast od čak 28,6 posto (12,1 milijardu kuna). I dalje se očekuje snažniji rast domaće od inozemne komponente javnog duga.

Protekli tjedan visoka ponuda deviza dominirala je na domaćem deviznom tržištu uzrokujući aprecijacijske pritiskе na domaću valutu. S obzirom na to da potražnja za devizama nije bila dovoljna da nadmaši ponudu, tečaj se na tržištu spustio i na razine prema 7,35 kuna za euro. Posljedično je i srednji tečaj HNB-a zabilježio zamjetniji pad, spustivši se na najniže razine od 23. kolovoza (7,37 kuna za euro). Ipak na samom kraju tjedna jačanje kune ponovno je izazvalo intervenciju HNB-a na deviznom tržištu. Pritom je Središnja banka od banaka otkupila 56 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,379931 kuna za euro. Na taj način ponovljen je signal da HNB ne dopušta znatnije jačanje kune. S obzirom na to da Središnja banka ne dopušta znatnije jačanje kune, a istodobno se na tržištu pojavljuju znaci pojačane korporativne potražnje za devizama, u sljedećem razdoblju možemo očekivati slabljenje kune u odnosu na sadašnju razinu tečaja.

Unatoč formiranju velike koalicije u Njemačkoj, tržišta su reagirala prilično skeptično prema novoj vladi, što je stvorilo deprecijacijske pritiske na euro. Mnogi analitičari smatraju da nova kancelarka neće biti u mogućnosti provesti reforme koje bi potaknule gospodarsku aktivnost i smanjile nezaposlenost u najvećoj europskoj ekonomiji. Euro se tijekom tjedna nasvima približio razini od 1,19 dolara za euro, čemu je uvelike pridonijela spremnost FED-a da se podizanjem referentnog kamatnjaka suprotstavi inflaciji.