Kriza identiteta zaustavila ekspanziju Getroa

Odustajanje od čistog Cash&Carry koncepta poslovanja rezultiralo je padom prihoda od četiri posto u prvih šest mjeseci i gubljenjem dijela tržišnog udjela Getroa.

Kako je vrijeme dvocifrenih, godišnjih porasta prometa u hrvatskoj maloprodaji prošlo, stagnacija je, pa makar se ona odvijala na razini od oko dvije milijarde kuna, za svakog trgovca loša vijest. Pad prihoda od prodaje, pa makar se radilo o samo nekoliko postotaka, još je gora vijest. Najgore je pak zaostajanje za glavnim konkurentima koji u međuvremenu rastu po stopama većim od stope ukupnog prometa u maloprodaji. No za Vjekoslava Gucića, vlasnika i predsjednika Uprave Getroa, postoji još gora vijest: Lidl, čuveni gutač tržišnih pozicija, babaroga kojom se međusobno straše hrvatski trgovci već nekoliko godina, samo što nije aktivirao svoj bombastičan ulazak na hrvatsko tržište.

Unaprijed je jasno da će Lidl napraviti dar-mar na hrvatskom maloprodajnom tržištu, kao što se to dogodilo i u svim drugim zemljama u kojima se pojavio. Naravno, čak ni Lidl ne može uništiti baš sve trgovce u zemlji. Neki će ne samo opstati nego i dalje rasti. Neki će biti ugroženiji od drugih. Gucićev Getro bit će među najugroženijima.

Prošle je godine Getro prodajom ostvario 2,09 milijardi kuna, što je, u odnosu na godinu ranije, bilo povećanje od samo 19 milijuna kuna. U uvjetima rasta ukupne trgovine na malo većem od četiri posto već je lanjski rezultat značio početak zaostajanja, osobito za Konzumom, koji je za to vrijeme debelo pojačao svoju vodeću poziciju na maloprodajnom tržištu. Godinama je Getro na drugoj poziciji po snazi među hrvatskim trgovcima. No, dok je još 2000. godine razlika između njega i Konzuma, koji je tada držao 6,6 posto udjela na tržištu, u 2004. godini ta je razlika već iznosila 11,9 posto. Pritom je Konzum u godinu dana skočio s 15,1 na 19,5 posto, dok je Getro pao s 8 na 7,6 posto.

Prva polovica ove godine za Getro je bila još lošija. Dok je rast trgovine na malo u Hrvatskoj iznosio šest posto, Getrovi prihodi od prodaje iznosili su 919 milijuna kuna, odnosno oko četiri posto manje nego u isto vrijeme prošle godine, što je potpuni slom Gučićevih planova za ovu godinu.

U prosincu prošle godine V. Gučić je, naime, govorio o planovima rasta od 15 posto za ovu godinu. Bilo je to u vrijeme kada je Getrou odobren kredit od 35 milijuna eura, kojim je njegov suvlasnik, Europska banka za obnovu i razvoj, podupro investicijske planove Getroa, teške ukupno 73 milijuna eura, za iduće tri godine. Otvorene su prve dvije, od devet najavljenih za trogodišnje investicijsko razdoblje, prodajna centra, a bilo je najavljeno za siječanj ove godine. Te najave, međutim, nisu ostvarene.

Tako Getro ulazak Lidla na hrvatsko tržište dočekuje s 12 velikih prodajnih centara i tri manja supermarketa, Getro family formata. Da tih 15 prodajnih mjesta ima snažan rast, skoro otvaranje Lidlovih prodajnih centara lakše bi se podnijelo. Ovako se može reći da Getro ulazak Lidla dočekuje prilično nespremno.

Što se dogodilo? Iz razgovora s poznavateljima prilika na maloprodajnom tržištu može se zaključiti kako je glavni razlog Getrove trenutačne krize upravo to što se Vjekoslav Gučić za dolazak Lidla počeo pripremati stvarno na vrijeme, još prije dvije godine, ali je pritom upao u svojevrsnu krizu identiteta.

V. Gučić zacijelo je najveći hrvatski privatni greenfield investitor, ne samo u trgovini, nego i uopće. Svi njegovih 15 prodajnih centara sagrađeno je doslovno na ledinama. Dvanaest je njih planski i namjerno sagrađeno kao Cash&Carry tip prodajnog objekta. Taj način trgovanja podrazumijeva veliku prodajnu halu u kojoj su umjesto polica naslagane palete, male troškove radne snage, nikakve troškove financiranja kupaca te mogućnost formiranja cijena nižih nego što su u supermarketima. Potkraj prošlog desetljeća taj je koncept proširen i ponudom privatnih marki, u čemu je upravo Getro odigrao pionirsku ulogu slamanja otpora hrvatskih proizvođača prema takvoj vrsti uslužne proizvodnje.

No, kada se počela nazirati opasnost od dolaska Lidla, V. Gučić je ispravno pretpostavio kako će se njegov koncept prvi naći na udaru jer će Lidl doći s još manje polica, još više paleta i privatnih marki s još nižim cijenama nego što ih ima Getro. Prema svemu suđeci, tada je odabrana strategija obrane od Lidla koja je, međutim, oslabila Getro upravo uoči dolaska Lidla. Getro je, naime, u posljednje dvije godine izgubio gotovo sva obilježja Cash&Carry trgovine, osim velikih prodajnih hala, koje mu pak ne dopuštaju da se pretvori u neki drugi oblik trgovine, primjereno kupcima bolje plaćene moći od onih koji preferiraju Cash&Carry.

Prvi je iskorak bio napravljen odlukom da se uz velike prodajne centre uđe i u segment supermarketa, za koji se pretpostavlja da će lakše podnijeti dolazak takvog hard diskontera kao što je Lidl nego što će to biti Cash&Carry.

Nakon toga je uslijedila odluka o uvođenju mogućnosti plaćanja kreditnim i debitnim karticama, uključujući i mogućnost plaćanja karticama na više rata. Time je definitivno od koncepta Cash&Carry ostao samo onaj dio koji se odnosi na “carry”.

Prije nekoliko dana Getro je u svom prodajnom centru Vrbani u Zagrebu otvorio svoju prvu vinoteku. Tako su se u neposrednoj blizini proizvođači koji po svim svojim obilježjima pripadaju ponudi hard diskontera sada našle i boce vina skuplje od tisuću kuna.