Home / Mediji i publikacije / Nesmiljena konkurencija na hrvatskom virtualnom tržištu

Nesmiljena konkurencija na hrvatskom virtualnom tržištu

Svi portali preživljavaju od marketinga i svima je cilj da oglašivačima prikažu što veći broj posjetitelja. Problem je u tome što u Hrvatskoj ne postoji nijedna tvrtka koja bi provela nezavisno istraživanje, a ne postoji ni pouzdana metodologija koja bi prikazala realnu posjećenost pojedinih portala.

Hrvatsko su tržište posljednjih nekoliko godina preplavile nezavisne web stranice i internetski portali koji se bore za svoju publiku. Osim ‘malih’, specijaliziranih stranica koje se gase brže nego što kažeš ‘klik’, postoje i one koje već godinama osvajaju medijsko tržište. Međutim, da bismo uopće mogli govoriti o mjerodavnim i ozbiljnim internetskim portalima, valja najprije definirati riječ portal. Danas se, nai-me, svaka web stranica naziva portalom i teško je razlučiti tko se može mjeriti s pravim svjetskim konkurentima Googleom ili Yahooom. Portal bi prema nekim definicijama bila polazna točka, ulazna vrata u virtualni svijet interneta koji nudi širok spektar informacija.

Hrvatski internetski portali navodno se ne boje međusobne konkurencije, a to i nije čudno kad svaki od njih misli da je najbolji. Od ozbiljnijih portala koji imaju relevantan broj posjetitelja svakako treba istaknuti T-Portal, Iskon, Index, Globalnet, VIP i Monitor. Oni se uglavnom koriste identičnim medijskim sadržajima – prikupljaju informacije od agencija ili manevriraju tekstovima dnevnih novina.

Najzoboljniji izazivači najjačeg, Mudrinićevog T-Portala, su Iskon Igora Poznića, Index Matije Babića i Monitor Željka Anderlona. Većina se tradicionalnih svjetskih online servisa od klasičnih pretraživača transformirala u web portale kako bi privukli i zadržali što širu publiku. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Od ozbiljnijih portala koji imaju relevantan broj posjetitelja svakako treba istaknuti T-Portal, Iskon, Index, Globalnet, VIP i Monitor, koji po klasičnoj definiciji možda odskače od ostalih, ali se zbog udruživanja nekoliko segmenta kao što su monitor.hr, forum.hr i blog.hr u svakom slučaju mora spomenuti kao relevantan udio na hrvatskom online tržištu.

Portali žive od oglasa. Zanimljivo je da u borbi za udio na ‘virtualnom’ tržištu neki statusni simboli uopće nisu relevantni. Bez obzira na to ‘pune’ li se web stranice nekog portala u prestižnoj poslovnoj zgradi kao u T-Comu ili u unajmljenom stanu kao u Internet monitoru, u virtualnome svijetu svi su u istom položaju.

I male tvrtke mogu opstati na webu. To dokazuju Internet monitor i Index.hr. Svi nalaze način za opstanak i financiranje. Veliku organizaciju i pravu produkciju vlastitog sadržaja ima samo T-com, a ostali kompiliraju. Glavni urednik informatičkog časopisa Bug Miro Rosandić smatra da u Hrvatskoj postoji realna borba između internetskih portala, ali više za posjetitelje nego za oglašivače.

Dodatan je problem što se unutar portala nalaze forumi i razni servisni sadržaji pa je pitanje treba li i njihove korisnike pribrojiti posjetiteljima sadržajnog dijela nekog web portala. Na domaćem tržištu nema mnogo stranica koje doista možemo nazvati portalima. Internet monitor (IM) nema strukturu ni opseg sadržaja koji bi trebao imati neki portal, a, koliko se sjećam, Željko Anderlon, čovjek koji je stvorio i vodi IM, ni sam svoje stranice ne naziva portalom. Naravno, mnogo je lakše onima iza kojih stoji kapital, ali IM je jako dugo imao izravnu podršku Hrvatskog telekoma u vrijeme kada HT nije ulagao u vlastite stranice.

Rosandić misli da i ‘male’ tvrtke mogu opstati na webu, a to dokazuju Internet monitor i Index.hr. Svi se nalaze na stotine načina pa i u tom ‘ključu’ nalaze način za opstanak i financiranje. Veliku organizaciju i pravu produkciju vlastitog sadržaja ima samo T-Portal, a ostali se više snalaze i kompiliraju.

Iako je Hrvatska relativno malo tržište, statistike bilježe sve veći broj korisnika interneta pa se sve više velikih i malih tvrtki odlučuju na online oglašavanje. Hrvatski internetski portali navodno se ne boje međusobne konkurencije, a to i nije čudno kad svaki od njih misli da je najbolji.

Index.hr jedini je hrvatski portal s više od 170 tisuća posjetitelja dnevno.

Direktorica Sektora za prodaju i promociju sadržaja Pilar Cabral Majerović smatra da se kvaliteta domaćih portala može izravno mjeriti s inozemnim portalima. Internet je medij koji se najviše i najbrže razvija i takav trend prate svi portali u svijetu. Kvaliteta portala ocjenjuje se prema kvaliteti podataka i usluga koje pruža, a tu smo u vrhu. Društvo smo jer osim nevjerojatno velike količine sadržaja T-Portal svojim korisnicima nudi vrlo kvalitetne zabavne, informativne i edukativne sadržaje potpuno integrirane s cjelokupnom paletom besplatnih online servisa poput chata, webmaila, Iskrice, oglasa, shoppinga.

Svi portali, a pogotovo vlasnici manjih sajtova, imaju različite metode mjerenja posjećenosti i vrlo su često subjektivni te nerijetko u javnost iznose podatke koje zapravo niko ne može provjeriti. Nerijetko se pozivaju i na tzv. neovisne statistike proizašle iz vrlo upitnih metoda mjerenja posjećenosti i na spyware alate, čijim je brojevima lako manipulirati.

Direktor Odjela sadržaja i online oglašavanja Igor Poznić smatra da neki podaci koji idu u korist T-Portala nisu mjerodavni jer se odnose na istraživanje navika, a ne broja posjetitelja. Iskon je u počecima interneta bio alternativa HT-u koji je u ono vrijeme jedini nudio pristup internetu. U počecima stvaranja internetskog tržišta bili smo svojevrsna ‘gerila’ koja se borila protiv monopolja i glavni nam je cilj bila nezavisnost. Bez obzira na negodovanje domaćih portala Iskon je prema nekim pokazateljima na vrhu po broju posjećenosti.

Ove godine bilježimo porast oglašivača za 35 posto, što je u odnosu na prošlu godinu vrlo dobro. Već pet godina radimo profesionalno, a svake godine ide sve bolje. To je logično jer marketinške agencije danas imaju i lokalnu i internacionalnu suradnju. Prije mjesec dana Iskon je ušao u projekt agencije Puls za praćenje potrošnje online oglašavanja.

Glavni urednik Željko Anderton ističe da za razliku od klasičnih internetskih providera Monitor nema servise koje inače nude internetski portali, no podijeljen je na tri različite stranice: www.monitor.hr, www.forum.hr i blog.hr. Naš ukupni sadržaj nalazi se na samo jednoj, naslovnoj stranici. Bilježimo najviše posjetitelja na svojim forumima i prvi smo uveli blog, svojevrsni osobni dnevnik posjetitelja dostupan svima. Prošle godine u ovo vrijeme na blogu imali smo samo 15 tisuća posjetitelja, a sada ih imamo 97 tisuća. Na naše stranice posjetitelji dolaze da bi uživali u tekstovima i fotografijama. Jedini smo portal koji zarađuje direktno od marketinga. Informacijama pridajemo posebnu važnost pa svaku vijest vežemo za njezin izvor s pomoću linkova, makar se taj izvor odnosio na konkurentske web stranice. Monitor sigurno ima najobrazovaniju publiku. Vlastitim smo istraživanjima došli do podataka da se na forume i na blog najčešće prijavljuju stalno zaposleni korisnici s visokom stručnom spremom. Zato nam posjetitelji koji podržavaju politiku Indexa nisu ni potrebni. Smatramo da je to bolestan način samopromocije. Monitor je kolektivni blog, najprirodnija forma interneta koja se temelji na interakciji.

Vlasnik Matija Babić smatra da je Index jedini koji je krenuo od nule. Iskon su u početku financirali Amerikanci pa nismo krenuli s istog položaja. Sve što smo postigli možemo zahvaliti svojim akcijama i sadržaju. Jedini smo objavili četiri najvažnije priče o Severini, Thompsonu, porazu Cro Copa i Žužulu. Sve najuspješnije kampanje u povijesti svemira bile su kontroverzne. Danas nam takve afere više nisu potrebne, iako se i dalje volimo dokazivati kao drukčiji od ostalih. Oglašivačima ne smeta takav pristup jer im je na kraju ipak važan broj posjetitelja, a mi znamo kako ih privući. Najčešći su nam posjetitelji muškarci između 25 i 30 godina koji nas najviše čitaju na poslu. Još moramo poraditi na tome kako privući više ženske publike. Index će za koju godinu postati najveći medijski igrač. Širimo se na SiCG i BiH, a u Hrvatskoj krećemo s TV produkcijom. Tko se još oslanja na konzervativne medije, zakasnio je.