Ulagači čekaju niže poreze, a ne ulazak Hrvatske u EU

Jorn Pedersen se u Hrvatsku, točnije u Koprivničku, doselio prije otprilike dvije i pol godine. Poslala ga je njegova matična kompanija Carlsberg nedugo nakon što je od Podravke kupila Panonsku pivovaru, koju je potom proglasila ‘ključnom’ pivovarom u okviru projekta Carlsberg Breweries Production Excellence (ProdEx). Smisao je projekta, za čiju je provedbu u Hrvatskoj zadužen Pedersen, stvoriti mrežu postrojenja koja će biti uspješnija od svih ostalih pivovara u smislu procesiranja, pakiranja, održavanja, planiranja i iskorištavanja proizvodnih procesa. Kao ključna u projektu, koprivnička je pivovara izdvojena kao pivovara s najvećim potencijalom za buduće širenje poslovanja u regiji te pivovara u koju grupacija Calsberg ulaže najviše sredstava.

Pa kada je grupacija nedavno objavila da namjerava zatvoriti 14 pivovara u Europi, poznavateljima prilika bilo je odmah jasno da Carlsberg Croatia neće biti jedna od njih. Pedersen je u međuvremenu već vrlo dobro odradio dio svog posla u Koprivnici, u relativnoj je kratkom razdoblju uspio povećati Carlsbergov tržišni udjel u Hrvatskoj sa šest na 15 posto (i to u uvjetima općenitog pada prodaje piva), te je od proljetos našao još i vremena da se pozabavi i drugim stvarima. Kao jedan od incijatora osnivanja, a ujedno i prvi predsjednik Vijeća stranih ulagača u Hrvatskoj, sada, paralelno s početkom hrvatskih pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, radi na promociji interesa stranih ulagača u Hrvatskoj. Ili obrnuto, na promociji Hrvatske kao zemlje prijatne stranim ulagačima.

• Je li se ideja o osnivanju Vijeća stranih ulagača razvila spontano ili kao rezultat konkretno potrebe da se po pitanju stranih ulaganja djeluje lobistički u Hrvatskoj? – Motiv za formiranje Vijeća stranih ulagača u Hrvatskoj leži u činjenici da takvo Vijeće, kao neprofitna organizacija, postoji u svim zemljama regije. Nije ga bilo jedino u Hrvatskoj. U drugim se zemljama njegovo djelovanje nametnulo kao po moć stranim kompanijama koje već ulažu ili tek žele početi ulagati. Očito potreba za Vijećem postoji jer postoje i problemi koje organizacija tog tipa može rješavati.

• Koji su problemi do sada definirani? Jesu li uočeni neki konkretni problemi s kojima se susreću isključivo inozemni ulagači, a ne i lokalni poduzetnici? – Problemima s kojima se suočavaju inozemni ulagači su identični onima lokalnih gospodarstvenika. Stoga po tom pitanju ne volim distinkciju strano i domaće, jer i jedna i druga kategorija poduzetnika nastoje svojim poslovanjem stvoriti odgovarajuću poduzetničku klimu. Teško je navesti sve probleme koje nastojimo riješiti jer se članovi, odnosno kompanije, nalaze u različitim industrijama, koje sa sobom nose i specifične teškoće. No moguće je izdvojiti one probleme s kojima se susreću, neovisno o kojoj djelatnosti se radi. Kao jedan od problema naveo bih nefleksibilan pravni sustav. Naime, nužno je ubrzavanje pravnih procesa kako bi se optimiziralo poslovanje kako stranih tako i domaćih poduzeća. Nadalje, našli smo na brojne trgovačke barijere, a nužno je i povećanje transparentnosti u gospodarstvu. Također bih naglasio da se na posljednjem sastanku Vijeća raspravljalo o problemima poreznog sustava, te namjeravamo u skorije vrijeme i javno iznijeti svoje prijedloge o njihovom uklanjanju. Navedeni prijedlozi bit će rezultat podjednakog participiranja svih članova Vijeća u rješavanju poreznih problematike.

• Što planirate s tim prijedlozima? Jeste li u međuvremenu uspjeli uspostaviti kakve značajnije kontakte s predstavnicima hrvatske Vlade? Temeljem čega očekujete će Vlada prihvatiti Vaše prijedloge? – Do sada smo ostvarili samo neformalne kontakte s Vladinim institucijama. Razlog tome leži u činjenici da bismo za formalan susret s Vladom trebali imati pripremljen kompletni tiskani katalog s problemima i prijedlozima za njihovo rješavanje. Kako sam već ranije naveo, namjera nam je, za početak, izaći s prijedlozima za rješavanje problematike poreznog sustava, koji je sada takav da ne ohrabruje ulagače. Prema dosadašnjim reakcijama Vlade zaključujem da je zainteresirana za prihvaćanje naših prijedloga, jer smo jedna od rijetkih organizacija koja ne samo da rasvjetljava problematiku, već i predlaže korak dalje.

• Krajnji i neosporivi cilj postojanja Vijeća je privlačenje stranog kapitala na hrvatsko tržište. Nadam se da smo i u ovom kratkom vremenu, koliko do sada postojimo, uspjeli tome i pridonijeti. Ulagači na Hrvatsku gledaju kao na dio regije i zato želimo učiniti Hrvatsku konkurentnijom jer je šteta što se ulaganja sele u Srbiju zbog toga što su tamo trenutačno povoljniji uvjeti za ulaganja.

• Imate li izravnih kontakata s potencijalnim ulagačima? – Svakodnevno me nazivaju predstavnici inozemnih poduzeća i raspituju se o uvjetima ulaganja na hrvatsko tržište. Zahvaljujući činjenici da se rad Vijeća temelji na povezivanju poduzeća članica s poduzećima izvan organizacije, u mogućnosti smo pružiti široki spektar informacija iz svih sektora gospodarstva.

• Koji su preliminarni rezultati poslovanja Carlsberg Croatia za prvi devet mjeseci ove godine? – Unatoč tome što je u prvih devet mjeseci hrvatsko tržište piva zabilježilo pad od pet posto, mi rastemo. Prema podacima iz prošlog mjeseca, osvojili smo novih 1,5 posto tržišnog udjela na hrvatskom tržištu piva i sada imamo oko 15 posto. Uzmite li u obzir da je Panonska pivovara prije nekoliko godina imala samo šest posto udjela, to zaista nije loš rezultat.

• Kome ste uspjeli oteti taj dio? – Za razliku od Karlovačke pivovare i Carlsberga, svoj udjel na tržištu počela je gubiti Zagrebačka pivovara, a slabe i udjeli manjih pivovara.

• Jesu li Vam rastom udjela porasle i ambicije? Hoćete li napasti drugu poziciju na hrvatskom tržištu piva koju sada drži Karlovačka pivovara? – Smatramo da u odnosu na konkurente imamo bolji pristup tržištu zbog čega smo i optimistični u procjeni našeg daljnjeg poslovanja, te nam je jedna od ambicija zauzetih veći udio od onog kojeg drži Karlovačka pivovara. Da je razlika između Karlovačke pivovare i Carlsberga sve manja, svjedoči i najnoviji podatak o njihovom udjelu od 22 posto. Naravno, ne želim umanjiti vrijednosti Karlovačke pivovare, za koju držim da je ozbiljan i profesionalan konkurent.

• Nije li možda osvojeni udio od 15 posto rezultat turističke sezone kad je potražnja za pivom u porastu? Vjerujete li da taj udjel možete održati na godišnjoj razini? – Najnoviji podaci su stvaran odras našeg poslovanja i nisu vezani uz turističku sezonu. Navedeno potvrđuje i činjenica da je prodaja piva u srpnju, kao i ljetnom mjesecu, bila izrazito niska. Također se mijenja profil turista koji posjećuju Hrvatsku. Primjerice, uočen je pad posjeta Nijemaca, koji su veliki potrošači piva, a raste broj turista iz zemalja koji nisu tipični ljubitelji piva, kao što su Francuska i nordijske zemlje.

• No mnogo je i Čeha, Slovaka i Mađara, koji vole pivo. – To je točno, ali Česi ne kupuju pivo u Hrvatskoj, oni ga vrlo često donose sa sobom.

• Gdje je u rastu Vaša konkurentska prednost u odnosu na dvije vodeće kompanije u Hrvatskoj? – Hrvatsko tržište piva je specifično jer je podijeljeno na, uvjetno rečeno, regije, ovisno o tome koja se pivovara nalazi na kojem području. Stoga se želimo nametnuti u regiji Zagrebačke pivovare, isto kako se ona želi nametnuti u našoj regiji, gdje ostvarujemo udio od čak 60 posto. Kao jednu od prednosti Carlsberg Croatia naveo bih veličinu poduzeća. U ovom slučaju Carlsberg, kao malo poduzeće, može brže prilagoditi svoj asortiman, proizvodnju i kanale distribucije promjenama na tržištu. Nastojimo se pozicionirati na tržištu kao poduzeće koje nudi nova, posebna rješenja koja zadovoljavaju potrebe potrošača.

Primjerice, prije nekoliko među jedna osoba nazvala i pitala kako to da se izvoz iz Hrvatske u Srbiju oporezuje, a uvoz iste robe iz Srbije u Hrvatsku ne.

• Kako objašnjavate činjenicu da se potencijalni i postojeći ulagači obraćaju Vama s različitim upitima, a ne Vladinim institucijama? Naime, u Hrvatskoj postoji nekoliko agencija koja se bave promicanjem stranih ulaganja. – Potencijalni inozemni ulagači, siguran sam, kontaktiraju takve agencije, međutim razlika između takvih agencija i Vijeća se ogleda u tome što smo mi, članovi Vijeća, bili jednom ulagači koji su se susretali s određenim problemima ili poteskoćama pri realizaciji poslovanja u Hrvatskoj. Snaga Vijeća leži u iskustvu njenih članova.

• Kako funkcionira rad Vijeća i koliko ima članova? – svaki član, odnosno predstavnik inozemnog poduzeća, proučava zadani problem i na našoj maloj konferenciji predlaže nje-govo rješenje. Sastajemo se jednom mjesečno u zagrebačkom hotelu Sheraton u unajmljenom uredu. U Vijeću trenutačno nemamo zaposlenih pa organizaciju vodimo sami u svoje slobodno vrijeme. Nadamo se povećanju broja članova, sa sadašnjih 20 na oko 50. No, ne treba se zavaravati da ključ uspjeha leži u broju članova, nužno je da Vijeće u svom radu održi svoju nepolitičku opredijeljenost i orijentiranost na činjenice.

• Kolika je snaga kompanija članica Vijeća, odnosno kolikim kapitalom na hrvatskom tržištu raspolažu te kompanije? – Tvrtke članice Vijeća se sprovode među najjače europske kompanije. Budući da neke na tržištu posluju kao predstavnici, dok se drugdje radi o greenfield investicijama, teško je precizirati kolikim kapitalom raspolažu. No, zasigurno su to kompanije koje su investirale najviše kapitala na hrvatskom tržištu, primjerice Messer Croatia Plin, MOL, Unilever, Roche, PricewaterhouseCoopers i mnoge druge. Radi se uglavnom o poduzećima iz zapadne Europe, od kojih je potekla inicijativa za formiranje ovakve organizacije.

• Kako to da Vijeće nije snažno reagiralo na ‘izgon’ BAT-a, koji je čak i član Vijeća, iz Zadra? – Vijeće je dalo izjavu u kojoj je iskazan naš stav o povlačenju BAT-a iz Hrvatske. Smatramo da bi taj slučaj mogao potencijalnim investitorima odaslati negativne signale o ulaganju u Hrvatsku. Budući da ovim potezom na tržištu duhanskih proizvoda dominira jedan veliki igrač, zadatak je Agencije za zaštitu tržišne utakmice procijeniti koliko je to dobro kako za potrošače tako i za ostale sudionike tržišta.

• Gotovo tri godine živite u Koprivnici. Kako ste Vi i Vaša obitelj uspjeli naviknuti na život u maloj sredini? – Živim u blizini pivovara sa suprugom i dvoje mlade djece, blizancima, dok su stariji ostali živjeti u Danskoj. Budući da već godinama poslovno putujem i pritom se uspješno prilagođavam novim okolnostima, život u Koprivnici nikad nam nije bio upitan. Kako je Koprivnica prijateljska i mirna sredina, moja obitelj također uživa u prednostima koje im život u takvoj sredini nudi. Lokalno stanovništvo je susretljivo, možda zato što im je zanimljivo da im u susjedstvu živi stranac. Jedino je teško pronaći vrijeme za druženje.

• Kakva su Vaša iskustva s lokalnim vlastima? Poznajete li koprivničkog gradonačelnika Zvonimira Mršića? – Ostvario sam jako dobre kontakte s lokalnim vlastima, kako poslovne, tako i političke. Naš se odnos temelji na međusobnom pomaganju i suradnji. Tako je primjerice Carlsberg Croatia u suradnji s lokalnim vlastima pokrenuo projekt za razvoj mladih umjetnika u Koprivničko-križevačkoj županiji. Moram priznati da mi je drago čuti gradonačelnika kad lokalnim poduzetnicima kao primjer uspješnog poduzeća navodi tvrtku Carlsberg Croatia.

• Putujete li često u Zagrebu? – Toliko često da mi je ponekad i žao što ipak ne živim u Zagrebu. U metropoli su poduzeća s kojima puno surađujemo, poput Agrokor. Tamo se nalaze naši savjetnici, u Sheratonu se sastaje Vijeće… No, ipak o ispunjenju obaveza ovisi i uspješnost poslovanja.

• Sviđa li Vam se cesta od Koprivnice do Zagreba? – Nimalo mi se ne sviđa. Volio bih da se sagradi nova cesta i vjerujem da je to jedno od onih područja u kojima gradonačelnik Mršić do sada nije bio osobito uspješan. Dobra cesta bi mnogo pridonijela boljem povezivanju poslovanja između Zagreba i Koprivnice.

• Što radite vikendima? – Budući da posao često donosim kući, vikend je vrijeme koje želim maksimalno iskoristiti u druženju s obitelji i prijateljima. U posljednje vrijeme češće odlazimo na obalu i tamo provodimo ove ugodne ranojesenske dane.

• Kakav automobil privatno vozite? – Ne posjedujem privatni automobil već se u poslu služim isključivo onim službenim. Privatno me se često može vidjeti na biciklu, te ga kao pravi Danac vodim svugdje za sobom. U mom slučaju bi se moglo reći: gdje je bicikl, tu je i dom. Moj supruzi se pak jako sviđa ‘fiću’ i sad cijela obitelj ulaže napore kako bi joj našla jednog.