Popravak tržišne pozicije

Odluka o prodaji HVB Splitske banke, iako najavljena na prošlom Savjetu HNB-a, vjerojatno zbog informacije o pomaku datuma preuzimanja njemačke HVB od talijanskog UniCredita na međunarodnom tržištu. Tim preuzimanjem talijanska bi banka naime, uz Zagrebačku, u vlasništvu imala i Splitsku banku, odnosno nedopušteni udjel na tržištu, pa se odluka Središnje banke može očekivati već na sljedećem sastanku Savjeta u studenome.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je nedavno da ne bi volio vidjeti budućeg vlasnika Splitske banke u jednoj od banaka već zastupljenih na domaćem tržištu, čak ni iz zemlje već prisutne ovdje, te izrazito zabranio da to bude jedna od vodećih, od onih koja već ima veliki udjel u aktivi. Time su automatski isključeni udjeli prvih šest banaka, onih čiji je udjel iznad pet posto. Izgledi su smanjeni i za one čiji se udjel približava ovoj razini, a koje imaju mogućnosti i ambicije biti treće na tržištu. To se odnosilo na prvu u tom drugom dijelu ranga, odnosno sedmu banku na tržištu – OTP. No naknadno je guverner opovrgnuo tvrdnje da se zabrana ulaska u HVB Splitsku banku odnosila i na OTP banku. Tako joj šanse nisu smanjene, a prema mišljenju brojnih analitičara ta bi banka mogla postati budući vlasnik HVB Splitske banke i na taj način povećati udjel na bankarskom tržištu sa sadašnjih približno 3,5 posto na gotovo 13 posto, i na taj način automatski oduzeti Raiffeisen banci treće mjesto.

U želji da povećaju udjel, uz OTP tu su i drugi kandidati koji još nisu prisutni na domaćem tržištu, a već su iskazali zanimanje. Među njima najčešće se spominje belgijska KBC banka. No Središnja se banka otvoreno suprotstavila ulasku te banke zbog neriješenog pitanja stare devizne štednje s Ljubljanskim bankom, u kojoj, sada Novoj Ljubljanskoj banci, KBC ima 34 postotni udjel. Iako su neki tvrdili da bi KBC bila spremna isplatiti dug u zamjenu za ulazak u Hrvatsku, u banci su to poredili, jer bi se ta odluka odnosila na prevelik broj dioničara. OTP banka jedina je u Hrvatskoj u rukama mađarskog kapitala, pa čak i onoga koji dolazi iz zemalja novih članica EU. Domaće bankarsko tržište pretežito je njemačko, austrijsko i talijansko.

Predsjednik Uprave OTP banke za Hrvatsku Damir Odak ne poriče zanimanje banke za rast na domaćem tržištu, kako organski, tako i kroz nove akvizicije, a bude li cijena Splitske banke prihvatljiva, i ona bi mogla postati zanimljiva. Tako se opovrgava i mišljenje nekih financijaša koji smatraju da bi Splitska banka bila prevelik zalogaj za Mađare.

Virne li se u bližu povijest te banke, financijska snaga Mađara možda i ne bi trebala biti upitna. Od godine 2000. banka je krenula s akvizicijama na tržištima regije. Otvorila ju je kupnjom manje slovačke banke IRB. Dvije godine poslije kupuje najveću bugarsku banku u segmentu poslovanja s građanstvom DSK banku, te godinu dana poslije manju rumunjsku banku RoBank. Na hrvatsko tržište ulazi ove godine, preuzimanjem srednje po veličini Nove banke, većim dijelom usmjerene na poslovanje s građanima.

Otkad je ušla u Hrvatsku, pretpostavilo se da njezinim ambicijama tu nije kraj, tim više što je i sama izražavala želju za daljnjim rastom. Nedavno je bilo riječi o njezinu preuzimanju Kreditne banke, ali to je ubrzo bilo opovrgnuto. Naime, bez obzira na to što su neki financijski analitičari uvjereni da će OTP krenuti na HVB Splitsku banku, istodobno je i dio njih uvjeren da je OTP-u cilj preuzimanje manje banke. No takvim preuzimanjem ne bi automatski mogla povećati udjel i popesti se sa sedmog mjesta na tržištu.

Akvizicijama pothvatima u četiri zemlje OTP banka postala je jedna od najznačajnijih banaka u regiji. Prošlu godinu OTP grupa završila je s aktivom od 16,9 milijardi eura, od čega je tri četvrtine imala matična mađarska banka s aktivom vrijednom 12,4 milijardi eura. U Hrvatskoj je njezina akcija vrijedna 1,1 milijardu eura. Neto-dobit grupe prošle godine bila je 560 milijuna eura. Banka ima oko 8 milijuna klijenata u pet zemalja, te oko 950 poslovnica.

OTP banka u Hrvatskoj, čije je sjedište u Zadru, zauzela je na hrvatskom tržištu vodeću poziciju u Istri, sjevernoj i južnoj Dalmaciji, Dubrovniku, Sisku i regiji. Prema veličini aktive nalazi se na sedmom mjestu, a po broju poslovnica četvrta je. Prema podacima za prvo ovogodišnje polugodište banka je na hrvatskom tržištu ostvarila brutodobit od 48,8 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 25 posto. Aktiva je u šest mjeseci porasla 1,4 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2004. godine porasla je 2,2 posto. Po stopi od 7 posto rastao je kreditni portfelj u prvom polugodišnjem polugodištu, a dvostruko više u odnosu na isto razdoblje lani. Osim naglašanja o njihovim potencijalnim preuzimanjima, u banci priznaju planove o zadržavanju i učvršćivanju položaja u regijama u kojima su nazočni, uz pojačano poslovanje u Zagrebu i Splitu, te otvaranje poslovnica u Slavoniji. Naglasak u poslovanju stavljaju na građanstvo, malo i srednje poduzeće, te lokalnu samoupravu. Preuzimanjem HVB Splitske banke pola ciljeva odmah bi ostvarila, s obzirom na snagu te banke u Splitu i okolici. Naime, tim preuzimanjem OTP banka u svojim bi rukama držala cijelu jadransku obalu.

Kvalitetu i dobru cijenu OTP banke potvrđuju i strane investicijske kuće, pa su tako npr. Merill Lynch i CSFB cijenu njezine dionice sredinom godine procijenile na oko 8.600 HUF. Dionice banke na Budimpeštanskoj i Luksemburskoj burzi, te na SEAQ International u Londonu trguje se deset godina. 2002. godine obavljena je ‘split’ dionica 1 prema 10, pa je nominalna vrijednost dionice tako prepolovljena s 1000 na 100 HUF. U kolovozu ove godine dionica banke postigla je najvišu cijenu od 8.090 HUF, što je, znači, uključivši obavljen ‘split’ njezin rast od gotovo 70 puta u odnosu na početak trgovanja na burzi godine 1995., ili oko 47 puta ako se rast računa u eurima. Tom cijenom banka je imala najveći omjer kapitala i cijene 5 prema 1, koji nemaju ni najveće bankarske grupacije.

U deset godina trgovanja na burzi povećana je i tržišna kapitalizacija banke s 188 milijuna eura na oko 9 milijardi eura. A njezina privatizacija provedena je kroz tri javne ponude. Najveći dioničari s udjelom od 82 posto su strani institucionalni investitori. Put od spajanja triju hrvatskih banaka, do njihova preuzimanja, čiji je posao završila OTP banka, trajao je tri godine. Počeo je preuzimanjem Dalmatinske banke, zatim Istarske i Sisačke banke, čijim spajanjem nastaje Nova banka. Njoj se prošle godine pripojila i Dubrovačka banka. Prvotni je vlasnik banke bio Regent fond koji kasnije mijenja ime u Charlemagne Capital fond, a ove godine ulazi OTP banka, koja i mijenja ime Nove banke u OTP banku.

Kako su devedesetih privatizacije, spajanja ili preuzimanja često bili sumnjivi, i ovaj, ili posebice ovaj proces bio je dokaz tih nepravilnosti. No spomenut ćemo samo onaj koji je na tragu rješenja, ali koji je u stvari potegnuo i druge povezane sumnjive radnje u banci, a zbog kojih bi cijenu u konačnici mogla platiti OTP banka. Naime, već se šest godina u financijskim krugovima govori o nepravilnosti u dokapitalizaciji Istarske banke koju je 1999. godine provela Dalmatinska banka. Nedavno je Trgovački sud u Zagrebu tu nepravilnost i potvrdio. Tužba je prvo išla prema Dalmatinskoj, zatim Novoj banci, a sada se prelila na OTP banku. Rješenje cijelog slučaja našlo se u obeštećenju malih dioničara koje bi trebao obaviti OTP, a nakon čega bi dioničari tužbe povukli.

U OTP banci kažu da za sada ne žele iznositi svoje stavove, jer je riječ o nepravomoćnoj sudskoj presudi. Banka je podnijela žalbu nadležnom sudu, a svoje će stajalište iznijeti tek kada stigne konačno, pravomoćno rješenje.

U vezi s tom odlukom je i odluka o prodaji banke Regent fondu s Kajmanskog otočja. Nije tajna da su oni novcem kojim su kupili Dalmatinsku banku naknadno kupili Istarsku i Sisačku banke. U konačnici kupnjom tih banaka potrošili su 30 milijuna dolara, a njihovom prodajom OTP banci zaradili 236 milijuna eura.