- Njezin način rada i razmišljanja pomogao mi je da shvatim zašto kapitalizam nije samo učinkovit i praktičan nego i moralno ispravan – rekao je za New York Times 1974. Rand je u to vrijeme propagirala kulturu ‘opravdane sebičnosti’ i uvjerenje da su ‘svi moralni kodovi neprovjerljive humane konstrukcije’. Kapitalizam je smatrao neusporedivo superiornijim od svih drugih socijalnih i ekonomskih sustava, bilo da je riječ o feudalizmu ili o socijalizmu. Taj stav se, a to se uklapalo u njezinu teoriju o ‘opravdanoj sebičnosti’, u potpunosti temeljio na dobrovoljnoj razmjeni pojedinaca, čiji su motivi bili posve osobne prirode. Greenspanu, čiji su se svjetonazori sve do susreta s Ayn Rand temeljili na keynejskom, socijalno svjesnom pristupu ekonomiji, takva je surova filozofija u početku bila prično odbojna. Kad ju je, međutim, prihvatio, zagrizao je poput buldoga. Pisao je vatrene članke u Objektivističkom newsletteru koji je uredivala Rand.
Teorija ‘opravdane sebičnosti’
