Page 2
“`markdown
Veze s drugim reformama\n\nStrukturne reforme i Lisabonska strategija usmjerene su velikim dijelom na povećanje stopa aktivnosti – brže zapošljavanje mladih, dodatno obrazovanje starijih (kako bi u uvjetima brzih promjena tehnologije mogli dulje ostati zaposleni), otvaranje programa za predškolsku djecu (kako bi se majke mogle brže vratiti na radna mjesta) itd. U Francuskoj i Italiji devedesetih su godina provedene brojne reforme na tržištu rada – lakše zapošljavanje sa skraćenim radnim vremenom, fleksibilniji radni sati i sl. Pokazalo se da se stope aktivnosti doista mogu povećati i u zrelim tržišnim privredama (vidi tablicu 1).\n\nNizak rast stopa aktivnosti u SAD-u i Velikoj Britaniji odražava već postignute vrlo visoke stope aktivnosti. U Njemačkoj je provedeno manje reformi na tržištu rada nego u Francuskoj i Italiji pa je i stopa aktivnosti samo neznatno porasla.\n\nDa bi se povećale stope aktivnosti, reforme na tržištu rada trebaju biti popraćene i reformama na tržištu robna i usluga (npr. fleksibilniji propisi o radnom vremenu u maloprodaji i uslužnim djelatnostima), poreznom sustavu (s ciljem poticanja rada sa skraćenim radnim vremenom) te u sustavima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. U vezi s tim jedno od većih razočaranja na području strukturnih reformi zaustavljanje je procesa liberalizacije usluga na razini EU u ožujku ove godine. Također Direktiva o uslugama trebala je poduzeti u tercijarnom sektoru registriranima u jednoj zemlji EU omogućiti nesmetano pružanje usluga u svim ostalim zemljama EU na temelju propisa koji vrijede u zemlji domicila (npr. Poljskoj), a ne, kao što je to sada slučaj, u zemlji domaćina gdje se usluge pružaju (npr. Francuskoj). Iako je u nekim uslužnim djelatnostima (cestovni promet, financijske usluge) liberalizacija već pođaknula, u većini uslužnih djelatnosti – osobito u profesijama poput liječničke, pravne, arhitektonske i akademskih – još vladaju protekcionizam.\n\nNapokon, rast aktivnog stanovništva čisto aritmetički također pridonosi privrednom rastu. Tu je SAD u znatno povoljnijem položaju jer zbog povoljnijih demografskih kretanja (viših stopa fertiliteta i većeg doseljavanja) aktivno stanovništvo tijekom posljednjeg desetljeća raste u prosjeku oko 1,5% na godinu, a u većini europskih zemalja broj stanovnika opada ili stagnira (tablica 1).\n\nPosljedice stagnacije\n\nGlavne posljedice sporijeg privrednog rasta, sporijeg rasta aktivnog stanovništva i duljeg životnog vijeka stanovništva jesu sporiji rast životnog standarda (mjerenog dohotkom per capita) i problem održivosti postojećih sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Procjenjuje se da će u zemljama OECD-a u idućih 50 godina stanovništvo starije od 65 godina činiti između 20 i 35% ukupnog stanovništva. Ako se nastave opisani trendovi, omjer između neaktivnih osoba i zaposlenih mogao bi se povećati sa sadašnjih 38% na 70% u 2050. godini. Da bi se taj trend usporio i ublažili problemi financijske održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava, bit će potrebno ne samo ubrzati rast produktivnosti nego i povećati stope aktivnosti, osobito osoba starijih od 50 godina.\n\nGdje je u svemu tome mjesto Hrvatske? Podaci u tablici 2 pokazuju da su stope aktivnosti u Hrvatskoj znatno niže nego u EU, osobito za mlade od 15 do 24 godine i starije od 50 godina. Osim toga, ukupni privredni rast od 2002. godine niži je od prosjeka za srednju i istočnu Europu (slika 1). Stoga bi bilo vrlo korisno istražiti kako se posljednjih desetak godina kreću pojedine komponente stope rasta prikazane u tablici 1 i na toj osnovi utvrditi prioritete za strukturne reforme. ■\n\n—\n\nZaposleni Nijemac godišnje u prosjeku radi 1.450 sati. Istodobno, konkurent iz SAD-a na poslu proveđe čak 2.180 sati\n\nRast produktivnosti sve do sredine 90-ih bio je brži u zemljama eurozone nego u Americi. Do zaostajanja Europe nije došlo, kako se često smatra, zbog manje intenzivne primjene informacijske tehnologije, nego zbog sporijeg rasta investicija u tradicionalna kapitalna sredstva.\n\n—\n\nU članku su izneseni osobni stavovi autora, koji se ne moraju poklapati sa stavovima BiH-a.\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider 33\n\n11/1/05 1:18:55 PM\n“`
