Nakon što već jednom usvojena Nacionalni program suzbijanja korupcije nije proveden, Vlada je odlučila usvojiti novi. Pritom nije jasno što jamči provedbu novog, kad ni prethodni nije proveden. Zbog toga kad se iduće godine budu objavili rezultati međunarodnih istraživanja o raširenosti korupcije i ‘plasman’ Hrvatske na CPI indeksu za 2005. godinu, valja očekivati uvijedena priopćenja Vlade o tome da rezultati međunarodnih istraživanja nisu po uzdani i da u Transparency Internationalu pretjeruju (međunarodna zavjera protiv Hrvatske).
To se može predvidjeti i na osnovi polemike između Horvatića i Kregara, koji su se razmimiošli u mišljenju već o uvodnom dijelu teksta Nacionalnog programa suzbijanja korupcije. Horvatić je dokazivao da u tom dijelu teksta ne treba navoditi nepovoljne rezultate međunarodnih istraživanja o raširenosti korupcije u Hrvatskoj, jer su pretjerani, dok je Kregar, naprotiv, dokazivao da treba s obzirom na to da ti rezultati predstavljaju opomenu.
Da o tome ne misle isto bilo je vidljivo i u TV-emisiji u kojoj su nastupila ova dvojica stručnjaka. Horvatić je dokazivao da su rezultati međunarodnih istraživanja o raširenosti korupcije u Hrvatskoj nepouzdani, jer je dokazano vrlo malo koruptivnih kaznenih djela, a što nije dokazano toga i nema. Nasuprot tome, Kregar je upozoravao da se rezultati međunarodnih istraživanja ne mogu ignorirati, kao i da su koruptivna kaznena djela od svih kaznenih djela najteže dokaziva, pri čemu je istaknuo i neosposobljenost USKOK-a i policije za suzbijanje korupcije.
Uopćavanjem bez odgovornosti
Ilustracije radi navodimo samo jedan primjer ‘pisanja i brisanja’ po antikorupcijskom programu.
Na 14. stranici petog poglavlja: ‘Otkrivanje i kažnjavanje’ izbrisan je rečenicu ‘u MUP-u se poslovi otkrivanja korupcije usput obavljaju u Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, a za otkrivanje koruptivnih kaznenih djela ne postoji specijaliziran policijski kadar’. Umjesto te rečenice naknadno je dopisano: ‘Odjel gospodarskog kriminaliteta i korupcije unutar Uprave kriminalističke policije osnovan je 2001. godine kao specijalizirana jedinica odgovorna za kriminalističke istrage, među kojima su i kaznena djela vezana uz korupciju, dok je obuka policijskih službenika također uključena u ovu aktivnost’.
Da je ostala prva rečenica, moglo bi se precizno dopisati tko, što i u kojem roku mora konkretno poduzeti kako bi se MUP preostao baviti suzbijanjem korupcije ‘usput’. A iza nadopisane uopćene rečenice treba samo dodati da su za provedbu zaduženi MUP, Ministarstvo pravosuđa, Vlada i Sabor, a da je rok izvršenja ‘trajno’. Na taj se način nakon godine dana ili kasnije neće moći utvrditi tko je odgovoran zato što se u MUP-u suzbijanjem korupcije i nadalje ‘usput’ bave za to neosposobljeni policajci, jednako kao što…“`
Page 3
PODMIĆIVANJE\n\nDok se pisao drugi nacionalni program suzbijanja korupcije zbog toga jer prvi nije proveden, u Ministarstvu financija je, primjerice, istodobno u radnoj verziji novog zakona o računovodstvu brišana odredba o obveznom objavljivanju financijskih izvještaja i njihovu odlaganju u jedinstven javni registar.\n\nsada nije moguće utvrditi tko je odgovoran za to da nije proveden ni u ožujku 2002. usvojeni Nacionalni program zajedno s Akcijom planom.\n\nU razvijenim zemljama najmoćnije sredstvo suzbijanja korupcije je javnost, odnosno dostupnost informacija o svim djelatnostima (transparentnost ili preglednost). A u Hrvatskoj se radi obratno. Dok se piše drugi nacionalni program suzbijanja korupcije zbog toga jer prvi nije proveden, u Ministarstvu financija se, primjerice, istodobno u radnoj verziji novog zakona o računovodstvu briše odredba o obveznom objavljivanju financijskih izvještaja i njihovu odlaganju u jedinstven javni registar.\n\n## Javne nabave\n\nU sektoru javne nabave, u sklopu kojeg se u Hrvatskoj godišnje ‘vrti’ oko sto milijardi kuna, razvijeni su vrlo maštoviti načini lobiranja, iako nije jasno gdje je građana crta između navodnog lobiranja i stvarnog korumpiranja. Vlada (posredstvom ‘svog’ Ureda za javnu nabavu) daje prethodnu suglasnost za izravnu pogodbu (bez obveze raspisivanja javnog nadmetanja) ‘svojem’ Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku za sve nabave od tvrtke SAP d.o.o. Zagreb. Postavlja se pitanje čime je SAP d.o.o. zaslužio takav povlašten položaj na hrvatskom tržištu, protivna načelima slobodne tržišne utakmice. Tim prije što SAP d.o.o. ima negativne referencije kao dobavljač softvera Državne riznice, čija implementacija se već deset godina ne privodi kraju, a u studenome 2004. se čak i urušio dio SAP-ova softvera u sustavu Državne riznice (baza podataka BW-SEM sustava).\n\nA kakvi se oblici korupcije primjenjuju pokazuje i ‘anonimka’ dostavljena u redakciju u kojoj se poimenice nabrojeni sudioniči Škole golfa, koju navodno plaća jedna u Hrvatskoj povlaštena informatička tvrtka u Golf & country clubu ponedjeljkom i subotom za jednu državnu financijsku tvrtku, te srijedom i subotom za jednog ministra i njegova zamjenika, kao i šefa jednog državnog ureda. Novinarima je zaprijeđen put do informacija tko kome u navedenim terminima plaća školu golfa, ali ovlaštenim službenicima to ne bi bio problem, samo kad bi htjeli.\n\n## Španjolci: Veće ovlasti USKOK-u\n\nU novom tekstu Nacionalnog programa naglašava se da se korupcija vrlo teško otkriva i još teže dokazuje. Potkrajuje se to podatkom da je za deset vrsta koruptivnih kaznenih djela u 2001. godini prijavljeno 114 osoba. Osuđene su 62 osobe – šest kratkotrajnom kaznom zatvora, a 56 uvjetnom ili novčanom. Te brojke bi, da su MUP i USKOK osposobljeni za suzbijanje korupcije, bile znatno realnije. A možda baš zbog toga MUP-u i USKOK-u nisu osigurana potrebna sredstva i kadrovi. Podsjetimo, dugo se raspravljalo treba li osnovati paralelni USKOK, ili postojeći bolje osposobiti. Dilemu su razrješili stručnjaci Antikorupcijskog ureda Španjolskog tužiteljstva, koji su u sklopu twininga projekta predložili proširenje ovlasti postojećem USKOK-u, organiziranje prevencije i službe za odnose s javnošću, financiranje nabave računalne opreme, edukaciju antikorupcijskih tužitelja, arhive i dokumentacije bez koje se ne može raditi, itd.\n\nDa više nema dileme treba li osnovati novi paralelni USKOK ili postojeći osposobiti, potvrđeno je i u najnovijem Nacionalnom programu. Ponavlja se prijedlog osnivanja Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije, što je bilo predloženo i u prvoj verziji nikad provedenog programa. U najnovijoj verziji navodi se da to Vijeće ‘neće obavljati poslove iz nadležnosti Vladinih tijela i institucija, neće operativno djelovati, već će ocjenjivati načine i rezultate provedbe Nacionalnog programa’.\n\nMožda se nešto napokon i promijeni, jer je suzbijanje korupcije uvjet pristupa Hrvatske EU, a Europska komisija je USKOK-u već osigurala 650 tisuća eura tako potrebne pomoći.
