Piše: Hrvoje Mateljić

Page 2

nje robe o kojoj se radi. Cijene su tu klasični korektivni mehanizam koji osigurava ponovno uspostavljanje ravnoteže ponude i potražnje. Posljednji uzrok promjena cijena utjecaj na međunarodnog tržišta koji su sve jači zbog sve veće otvorenosti hrvatskog tržišta.

Skriveno jeftinije telefoniranje

Sva tri razloga zastupljena su u kategorijama proizvoda kojima su cijene za krajnja potrošača padale, odnosno rasle. Ta je druga kategorija, naravno, brojnjaka, što pokazuje i podaci iz Hendlalove ankete o dobavljačkim cijenama. Samo 10 posto ispitanika ove godine doživjelo da su im dobavljači snizili cijene. Rast nabavnih cijena s druga je strane pogodio četvrtdesetak posto domaćih poduzeća. Činjenica da je samo njih 23 posto povisilo vlastite cijene pokazuje koliko je jaka konkurencija na domaćem tržištu. U uslužnim sektorima tržišno je natjecanje još veće pa je cijene podiglo samo 18 posto tvrtki, iako su nabavne cijene za njih rasle 40 posto.

Konkurencija se tako pokazuje kao najefikasniji mehanizam sprječavanja ili usporavanja rasta cijena. Zbog jeftinijih turskih i kineskih tekstilnih proizvoda domaći tekstilci ne mogu ni pomisliti na dizanje cijena. Konkurencija je često i glavni generator pada cijena, što su dobro ilustrirali događaji na hrvatskom tržištu telekomunikacijskih usluga ove godine. Pojava trećeg mobilnog operatera početkom godine (dodjela koncesije) potaknula je postojeće mobilne operatore na preventivno lansiranje niza povoljnih tarifnih paketa u kojima su ponuđene znatno niže cijene telefoniranja od dosadašnjih. Tu, naravno, postoji ‘kvaka’ – u tarifnim paketima u kojima je cijena niska, obično postoji pretplata ili obrnuto, kad nema pretplate, cijena je impulsa niza. Poduzeća tako pokušavaju što duže zadržati istu razinu prihoda, no na kraju najgrevniji igrač na tržištu ipak vodi. Tele2 je tako svojim cijenama potaknuo VIPnet da vrlo brzo reagira i snizi cijene razgovora uvođenjem jedinstvenog i nižu cijenu poziva prema svim mrežama. Ovih se dana utrci pridružio i T-Mobile nudići većernje i noćne razgovore u svojoj i prema fiksnim mrežama za samo 35 lipa po minuti. S pojavom dvaju novih konkurenata na troškovima telefoniranja uštedjeli su i korisnici usluga u fiksnoj telemi mreži. Statistički je zabilježen samo zanemariv pad cijena komunikacijskih usluga od 0,6 posto, i to u posljednja tri mjeseca 2004. godine.

Bolji paket – viša cijena

Strategiju različito opremljenih paketa primjenjuju i prodavači automobila. Kako nam je objasnio prodajni menadžer zastupnika jedne europske marke automobila, postoje dvije cjenovne strategije. Jedna je da se automobil ‘ogošćuje’ od sve dodatne opreme osim one koja je propisana zakonima o sigurnosti vozila te se takav model prodaje po nižoj cijeni. Drugi je način uračunavanje popularne dodatne opreme kao što su klima ili besplatni radiouredaj u postojeću cijenu. Prva se verzija vozila očito bolje prodaje jer su automobili u devet mjeseci pojeftinili u prosjeku 3,7 posto. Neki su sektori kompliciranjem modela naplate uspjeli povećati cijene. Tako se unatoč zastoju marketinškoj borbi i snižavanju kamatnih stopa na kreditnim financijskim uslugama u prosjeku stalno povećavaju. Katkad poduzeća moraju povisiti cijene upravo zbog bogatih paketa usluga ili proizvoda. Addenda je morala povisiti cijene najpopularnijih polica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja jer su klijenti postali dobro informirani o uslugama koje police pokriva pa su počeli više koristiti usluge na koje imaju pravo. Kad su uz to porasle cijene zdravstvenih usluga, kompanija je morala povećati mjesečne premije za 10-30 kuna.

Neka su pojeftinjenja zadana…

Page 3

izvana. Prema podacima DZS-a informacijska je oprema u devetom mjesecu bila 5,2 posto jeftinija u odnosu na rujan 2004. godine. Boris Žitnik, direktor tvrtke za istraživanje informacijskog tržišta IDC tvrdi da je u nekim kategorijama poput PC-ja pad cijena iznosio i desetak posto.

Glavni su razlozi, tvrdi Žitnik, kontinuirani pad cijena informacijske opreme na svjetskom tržištu i slabljenje tečaja dolara. Jednaka je pozadina i pada cijena audiovizualne opreme te opreme za fotografiranje i snimanje.

Vlada sporija od tržišta

Obmnuta je situacija s naftom čija je cijena od 58 dolara više od 20 posto viša nego na početku godine, a ovo je ljeto cijena barela naftne dosegala i 70 dolara. Budući da Hrvatska većinu potrebne naftne uvozi, maloprodajne cijene naftnih derivata u rujnu su bile 34 posto više nego prije godinu dana. Naftni derivati (ponajprije motorna goriva) ove godine imati najveći utjecaj na stopu inflacije zbog naglog rasta cijena sirove naftne u svijetu. Naftni derivati čine oko 10 posto statističke košarice Državnog zavoda za statistiku pa je u teoriji tolik i njihov utjecaj na ukupni rast cijena.

Promjene cijena uzrokovane poremećajima na tržištu uglavnom se odnose na neočekivano smanjenje ponude koje prati nagli rast cijena. Snižavanja cijena radi smanjenja potražnje obično se događaju sporije i postupno.

Za ovogodišnji rast cijena mesa od 7,6 posto ponajprije su odgovorni događaji na tržištu jutinete i u nešto manjoj mjeri svinjetine. Početkom godine došlo je do nedostatka junadi na tržištu pa su mesne industrije podigle cijene. Situacija se pokušala ublažiti i uvozom jutinete i govedine iz Brazila i Poljske, što je pak izazvalo negativne reakcije u javnosti. Rast cijena sirovog mesa nije se, međutim, proporcionalno lančano širio u troškovne strukture ostalih mesnih preradevina, čije je tržište jače izloženo konkurenciji stranih proizvoda. Sličan se scenarij dogada na tržištu voća i povrća, gdje loše vremenske prilike često dovode do nestašice određenih vrsta posebno u situaciji gdje je domaća proizvodnja najčešće nedovoljna. Ove godine takva situacija najavljuje za mandarine čija je glavna sezona tek očekuje. Jedan od uzroka zašto su ti cjenovni šokovi tako veliki i ograničenost je uvoza za pojedine vrste voća i povrća te hrane radi zaštite domaćih proizvodnje. Tako ne postoji mogućnost brze reakcije strane konkurencije, nego se problem rješava interventnim uvozom o čemu odluku donosi vlada čiji je proces odlučivanja spor.

Cijene bez promjene

Izostanak strane konkurencije doveo je do toga da u rastu cijena vodi sektor usluga, a veliki doprinos rastu cijena usluga dao je turizam. Hotelijeri i ugostitelji iskoristili su turističku popularnost i dižu cijene usluga, što je vidljivo iz sezonskog rasta indeksa potrošačkih cijena usluga u ljetnim mjesecima. Neke donedavno po ra-stu cijena ‘ozloglašene’ usluge pak u međuvremenu su se stabilizirale: frizerske su usluge primjerice u rujnu bile samo 0,6 posto skuplje nego u rujnu 2004. godine. Sada tu ulogu postupno preuzima prehrana koja je iza naftnih derivata, kategorija proizvoda s najvećim rastom cijena.

Ne treba zanemariti proizvode i usluge u kojima je zabilježen pad cijena te one kojima se cijena u 2005. godini uopće nije mijenjala. Tu su duhanski proizvodi, odvoz smeća, komunikacije, poštanske usluge, telefonska oprema, novine i časopisi te osiguranje stanova i transporta.

INFLACIJA

• +3,8% rast potrošačkih cijena rujan 2005./rujan 2004. (DZS)

• +1,8% rast industrijskih cijena listopad 2005./listopad 2004. (DZS)

• +10,36% potrošačka košarica SSSH u listopadu 2005. vrijednost sindikalne potrošačke košarice iznosila je 5.438,78 kuna