Porezi i strana ulaganja

Mlađi ekonomisti, okupljeni uglavnom oko Instituta javnih financija na čelu s Katarinom Ott, zagovaraju pojednostavljanje poreznog sustava, pa i uvođenje flat taxa. Tome se protive stariji ekonomisti.

Pije: Ivica Grčar \ne-mail: [email protected]

U posljednje su se vrijeme zaredali razni prijedlozi poreznih promjena. Objavljen je prijedlog Gordana Družića, upravitelja Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU, da bi PDV trebalo povećati na 24 posto radi poticanja izvoza. Uobličuju se uspoređno i prijedlozi o oslobađanju od poreza na dobit u županijama u kojima se ostvaruje BDP niži od nacionalnog prosjeka.

U optičaju je i prijedlog Darka Tipurića s Ekonomskog fakulteta o poreznom poticanju programa financijske participacije (za posleničkog, odnosno radničkog dioničarstva).

U tijeku je i rasprava ekonomista povodom prijedloga o uvodenju jedinstvene 15-postotne stope poreza na dohodak, dobit i PDV (flat tax) s početkom primjene 1. siječnja 2006. godine. O tome modelu mladi i stariji ekonomisti raspravljaju već godinu dana ili i dulje. Raspravlja se na sve učestalijim savjetovanjima, seminarima, tribinama, okruglim stolovima, promocijama izdanja novih knjiga itd. Mlađi ekonomisti, okupljeni uglavnom oko Instituta javnih financija na čelu s Katarinom Ott, zagovaraju pojednostavljanje poreznog sustava, pa i uvođenje flat taxa. Tome se protive stariji ekonomisti predvođeni Barbarom i Božidarom Jelčićem, Gustijem Santinijem i drugima.

Stariji ekonomisti protiv flat taxa \nNataša Srdoč i Joel Anand Samy u knjizi skupine autora o prijedlogu flat taxa u Hrvatskoj…

Page 2

AT TAX, stariji protiv

Porezni sustav treba ‘vratiti’ njegovoj osnovnoj namjeni, prikupljanju javnih prihoda. Popusti li se pritiscima da se u porezni sustav ugrađuju i ‘neporezna’ pitanja, nastaju zakonske zavrzlame iz kojih porezne vlasti, osobito nekompetentne kao što su u Hrvatskoj, nisu kadre naći izlaz.

Prijedlog o uvođenju flat taxa je od svih nabrojenih prijedloga poreznih promjena jedini na tragu pojednostavljanja sustava oporezivanja kao što to zagovara moderna fiskalna znanost u svijetu. Prijedlog k tome prsti velikim obećanjima: porezni prihodi će se uvećati već na kraju prve godine primjene, premda će se stope poreza sniziti, ostvarit će se ekonomski rast od oko 6 posto godišnje u prve četiri godine primjene, smanjiti će se korupcija i siva ekonomija, povećati zaposlenost itd. Kao što ne treba nekritički prihvaćati prijedloge starijih ekonomista kad obećavaju poreznu pravednost (nema pravednih poreza), tako ne treba nekritički prihvatiti niti ‘obećanja’ iz prijedloga o uvođenju flat taxa u Hrvatskoj. Isto pravilo valja primijeniti i na sve ostale najnovije prijedloge poreznih promjena.

Predujam dividende\n\nKad se svim navedenim najnovijim prijedlozima promjena poreznog sustava pridodaju i raniji kojima se također trebalo porezno poticati ovo ili ono, a zbog čega je provedena porezna reforma od 1. siječnja ove godine, postavlja se pitanje čemu zapravo služi porezni sustav. Suvise često promjene sustava oporezivanja rezultiraju, u pravilu, učinci ma suprotnim od očekivanih. To se dogodilo i nakon ukidanja poreza na dividendu od 1. siječnja ove godine.\n\nNakon šest godina primjene osnovnog poreznog modela u kojemu nije oporezivan dohodak od kapitala, porez na dividendu uveden je 2001. No već 2005. porez na dividendu je ukinut. Brzo ukidanje poreza na dividendu ubrzo nakon uvođenja ministar financija Ivan Šuker obra zložio je time da će smanjenje poreznog opterećenja potaknuti strana ulaganja i ubrzati rast tržišta vrijednosnicama.\n\nPorezna uprava, međutim, po-

Page 3

Promjena radi promjene

Ostvarnoj razini suviše čestih poreznih promjena u Hrvatskoj najviše govore u reformi s početka ove godine izmijenjeni paušalno priznati rashodi obveznicima koji plaćaju porez na dohodak po odbitku. Smanjivanje toga paušalnog odbitka sa 40 na 30 posto, s obzirom na to da je istodobno snižena i stopa poreza na dohodak u slučaju primjene paušalnog odbitka sa 35 na 25 posto, uopće nije smanjilo neto primitak.

Postavlja se pitanje zbog čega je uopće smanjivan paušalni odbitak? Čini se da je u predizbornom razdoblju olako obećana porezna reforma jedini razlog. Oni koji su ta obećanja dali da bi se izvukli, proveli su poreznu reformu u okviru koje, zapravo, nema značajnijih promjena.

Ukidanje svih poreznih povlastica u sustavu poreza na dohodak, koje bi dovelo do proširenja porezne baze, zapravo znači da bi porez od, doduše, samo 15 posto, morali plaćati oni s najnižim prihodima jednako kao i oni s najvišima.

Mogu isplaćivati predujam tekuće dobiti, a strani ulagači u Hrvatsku ne, zasigurno se strane investitore ne potiče na veća ulaganja u Hrvatsku. Odredbu Zakona o deviznom poslovanju, prema kojoj je stranim ulagačima u Hrvatskoj one moguće neoporezivo isplaćivanje predujma dividende u tekućoj poreznoj godini, valja pripisati nastojanju zakonodavca da spriječi odjelje neoporezive dobiti iz Hrvatske. Smjernicom EU, doduše, određuje se da se neće oporezivati dividende među kompanijama u EU. No, istim tim smjerni-

Proračun

NI SOCIJALAN NI RAZVOJAN, ALI BITNO VEĆI

Mirovine i socijala jednaki prihodima od poreza na dodanu vrijednost

Povrat duga umirovljenicima, tvrdi Šuker, neće utjecati na proračun, što pak većina ekonomskih analitičara ne smatra logičnim. Novac za mirovine veći je za čak 1,5 milijardi kuna nego ove godine.

Piše: Lidija Kiseljak

[email protected]

Dok god naša država bude imala obvezu prema umirovljenicima, dok bude isplaćivala plaće prevelikom broju proračunskih korisnika, dok se gubitaši ne sa-niraju i zdravstvo ne smanji troškove, domaći proračun neće moći biti razvojan, ali ni pretjerano socijalan. Primjerice, toliko odgada formula po kojoj se trebaju obračunavati mirovine, u koju se uz rast plaća moraju pribrojiti i troškovi života, primjenjivat će se prema najavama ministra financija Ivana Šukera od ožujka sljedeće godine.

Tu formulu, na kojoj je inzistirao MMF, Vlada je dugo odgadala bojći se gubitka potpore Stranke umirovljenika koja je time i priješila Sanaderu ako formulu uvede. Najava njezina uvodenja sljedeće godine poklopila se s početkom povrata duga umirovljenicima. Povrat duga, tvrdi Šuker, neće utjecati na proračun, što pak većina ekonomskih analitičara ne smatra logičnim. Ministar to obrazlaže činjenicom da će se dug vraćati iz privatizacijskih prihoda.

Privatizacija Ine i T-HT-a

Velik dio umirovljenika radije će se, naime, odlučiti na povrat novca uz diskont nego na povrat duga u dionicama. U proračunu za sljedeću godinu novac za mirovine po-većan je za čak 1,5 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

Planirano je da će u sljedećoj godini prihodi od privatizacije biti 4,2 milijarde kuna, što bi potpuno trebalo pokriti deficit srednje države od 2 posto BDP-a. Osim na novac od Ine, Vlada računa i na novac od daljnje privatizacije T-HT-a. S obzirom na to da je novac od prodaje Ine planiran u proračunu za ovu godinu, Vlada će se, kako bi pokrila nastali manjak, zadužiti potkraj godine na domaćem tržištu izdavanjem desetogodišnjih državnih obveznica.

Page 4

Porezi i strana ulaganja

Razina poreznog opterećenja nije presudni činitelj u privlačenju stranih ulaganja. U Hrvatskoj je stopa poreza na dobit 20 posto, u Njemačkoj 40 posto, a u Irskoj samo 12 posto. Najviše stranih ulaganja, međutim, bilježi se u Njemačkoj, koja ima najvišu poreznu stopu, a najmanje u Hrvatskoj koja ima srednju stopu.

Činjenicu da su strana ulaganja i u Irskoj znatno veća nego u Hrvatskoj pogrešno bi bilo pripisivati isključivo najnižoj stopi poreza na dobit, jer bi strana ulaganja u tu zemlju u tom slučaju bila znatno veća nego u Njemačkoj. Da se u Hrvatskoj, hipotetski govoreći, u cijelosti ukine porez na dobit, strana ulaganja ne bi prestala u Irskoj i Njemačkoj i preseća se u Hrvatsku.

Da bi se povećala strana ulaganja osim smanjenja poreza moraju se ispuniti i brojni drugi uvjeti, primjerice stabilan porezni sustav koji se neće mijenjati nakon svakih izbora.