Page 1
Trgocentar Virovitica\n\nAnte Cicvarić: Konzum je odigrao nefer potez\n\nDolazak Konzuma u Viroviticu potaknuo je naglađanja o opstanku virovitičkog poduzeća Trgocentra u kojemu je trenutačno zaposleno petsto-tinjak radnika. Naime, u gradu od pri- bližno 17 tisuća stanovnika već postoje trgovački centri Kaufland i KTC, a svoj dolazak najavili su Lidl Billi, Plodine i Presoflex. Postavlja se pitanje na koji će se način domaća poduzeća obraniti od nadolazeće konkurencije, a naglađanja polaze od partnerstva s Konzumom do ulaska u razne trgovačke grupacije, poput CBA grupe ili Ultra grosa. Unatoč komercijalnoj vezi Trgocentra i Konzuma, šanse za integraciju neiz- vjesnije su, jer se smatra da je Konzum svojim dolaskom u Viroviticu odigrao nefer potez.\n\n- Pozdravljamo dolazak svake konkurencije jer nas ona prisiljava da bude- mo bolji. Proteklih smo godina s Kon- zumnom kvalitetno surađivali na komer- cijalnoj osnovi, no nažalost s tisuću četvornih metara prodajnog prostora Konzum je prije konkurent Trgocentru, nego daleko većem Kauflandu – smatra jedan od direktora Trgocentra Ante Cicvarić.\n\n- S obzirom na današnju poziciju Trgo- centra smatram da smo dovoljno jaki da se možemo zaputiti na osvajanje novih terena. Za sada radimo samostalno, ali sve su mogućnosti otvorene – objašnjava Cicvarić.\n\nTrgocentar će ovu godinu završiti s 12-postotnim rastom ukupnih prihoda, dok se Trgocentrova konačna odluka o daljnjoj strategiji očekuje početkom iduće godine. (B.B.)\n\n—\n\n# Tržište rada u regiji\n\nSvjetska banka nema podataka za Hrvatsku\n\nU većini statističkih prikaza izvješća Svjetske banke o povećanju mogućnosti zapošljavanja u Istočnoj Europi i zemljama bivšega Sovjetskog Saveza nedostaje Hrvatska. U analizi tržišta rada u 27 tranzicijskih zemalja Hrvatska nije izostala zato što je premala, nego zato što relevantni podaci o hrvatskom tržištu rada nisu bili dostupni. Kako je objasnio Arup Banerji koji je u ime Svjetske banke u Zagrebu predstavio izvješće, podataka nema u internacionalnoj bazi kojom se banka koristi. Banerji je domaćim znanstvenicima i institucijama savjetovao da se pozabave praćenjem tržišta rada koristeći se metodologijom istovjetnom onoj u drugim europskim zemljama. (D. R.)\n\n—\n\n# Kontrola rada na crno\n\nTko se javi na natječaj stiže mu inspekcija\n\nU postupcima javne nabave za grad- ska poduzeća i ustanove Gra- da Kutine koji će se ubuduće provoditi jedan od glavnih kri- terija za odabir dobavljača je ispunjenje pod- zakonskih akata kojima ponuđa- či dokazuju da ne zapošljavaju radnike na crno. Kako? Dobavljači su u proce- su javne nabave dužni priložiti popis radnika i pripadajuću dokumentaciju o njihovoj prijavi, a potom mogu oče- kivati kontrolu nadležne službe koja će to provjeriti.\n\n- Ako se dodatnom kontrolom nadležnih tijela utvrdi da poduzeće dobav- ljač ipak zapošljava neprijavljene radnike, dobavljač se diskvalificira u bilo kakvim budućim nadmetanjima javne nabave koje raspisuje Grad – objašnjava Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine.\n\nNavedene mjere rezultat su provedbe nedavno potpisanog sporazuma ‘Kutina – grad bez rada na crno’ radi rješavanja problema sive ekonomije. Potpisnici sporazuma su gradonačelnik Kutine Davor Žmegač i predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesna Dejanović. (S.B.)\n\n—\n\n# Hrvatska psihološka komora\n\nNenad Bakić protiv prijedloga Tanje Purete\n\nPrijedlog Stručnog razreda za organi- zacijsku i industrijsku psihologiju, koji djeluje u sklopu Hrvatske psihološke komore, u vezi s izradom posebnih dopunica za organizacijske psihologe, izazvao je podijeljene reakcije struke.\n\nRiječ je o nekoj vrsti certifikata vrijednosti i kvalitete psihologa, odnosno o znanjima i vještinama koje bi psiholozi trebali posjedovati za rad na području ljudskih resursa. Iako u Komori tvrde da dopunica nije nikakav ograničavajući faktor koji bi nekome mogao onemogućiti bavljenje tim područjem, nego samo dodatna vrijednost, dio struke taj potez smatra restriktivnim.\n\n- Da bih ilustrirao značenje ove inicijative za davanje ‘dopusnica’ za rad psihologa u HRM-u, recimo da je to kao kad bi Psihološka komora dava- la ‘dopusnice’ psiholozima – političari- ma za bavljenje politikom. Da bi političar smio raditi, morao bi plaćati namet Komori, te ići na edukacije iz politi- ke u Komoru – smatra Nenad Bakić iz Selectia.\n\nTanja Pureta, članica Stručnog razre- da, smatra, međutim, da bi se izra- dom dopunica, odnosno treninzinga i edukacijom psiholozima omogućilo da na jednome mjestu dobiju pomoć jer, kao što kaže Pureta, dosad nije bilo sustavnog programa sažimanja zna- nja. (B.B.)\n
