Page 2

Snažno grupiranje turističkog portfelja\n\n## Valamar, Maistra i Orco\n\nTri nova igrača u vrhu hrvatskog turizma\n\nMeđu pet najjačih još su Plava laguna Lukšić grupe sa 14 hotela, i Jadranski Luksuzni Hoteli Gorana Štroka sa četiri dubrovačka i jednim riječkim hotelom\n\nPiše: Lidija Kiseljak \ne.mail: [email protected]\n\nBez obzira na poništenje preuzimanja Liburnia Rivijera hotela koje je prvotno država dala Dom i SN Holdingu u ime naknade za izgubljeni spor, najveći pojedinačni vlasnik u Dom Holdingu, Valamar holding, i dalje je najveća i najutjecajnija turistička grupacija u Hrvatskoj.\n\nSada se to carstvo može u potpunosti pripisati austrijskom trgovačkom društvu EPIC, koji je prošli tjedan završio proces preuzimanja Valamar holdinga i stekao više od šezdeset posto udjela u tom društvu.\n\nOdmah je došlo i do smjene članova Uprave Dom holdinga, Darke Ostoje i Georga Eltza, dvoje glavnih aktera u sporu s državom. Eltz je imenovan u Upravu Valamar holdinga.”

Page 3

Najnovijim vlasničkim preslagivanjem u EPIC-ovom portfelju povećani su izgledi da u sastav Valamara ipak udu opatijski Liburnia Rivijera hoteli.

Nekoliko preostalih dubrovačkih hotela u vlasništvu države zacijelo će biti najprimamljivija meta za sve vodeće grupacije hotelijera.

Novoimenovana Uprava Dom Holdinga vjerojatno će najprije pokušati dogovoriti razrješenje potraživanja Dom i SN Holdinga prema HFP-u. Valamar holding će, kao većinski vlasnik Dom Holdinga, nakon razrješenja ovog potraživanja prema HFP-u, nastaviti djelovati uglavnom u turističkom portfelju, pri čemu će se usredotočiti na njihov budući razvoj vlastitih ulaganjima.

Očito je da su najnovija vlasnička preslagivanja unutar EPIC-ove grupe na prostoru Hrvatske povezana s konačnim rješenjem višegodišnjih sporova između Dom i SN Holdinga, s jedne, te HFP-a s druge strane. U tom smislu stavljanje dvoje glavnih aktera cijele priče, Georga Eltza i Darka Ostoje, u drugi plan otvara novi manevarski prostor holdinzima u pregovorima koji bi, prema svemu sudeći, uskoro mogli doći do rješenja mirnim putem.

Vlasničko grupiranje u Valamaru istodobno je i signal investitorima da se spremaju i značajniji investicijski ciklus u turističkom portfelju EPIC-a, kojemu je konačni cilj stvaranje respektabilne hotelske grupacije ne samo na prostoru Hrvatske nego i na prostoru Sredozemlja.

Maistra ulaže 2,1 milijardu kuna

Valamar holding osnovan je potkraj prošle godine podjelom imovine SN Holdinga radi preuzimanja brige o turističkom

Page 4

portfelju. Njegovi Rivijera Poreč hoteli postižu i najbolje poslovne rezultate u domaćem turizmu. Osim Rivijere Holding, Valamar u svom vlasništvu ima i hotel Rabac iz Rapca, Vrbosku iz Vrboske na Hvaru, Dubrovnik-Babin Kuk i Zlatni otok iz Krka koji zajedno raspolažu s približno 40.000 kreveta u oko 30 hotela.

U najveću porečku Rivijeru holding planira se sljedeće godine uložiti 74 milijuna kuna, u hotele Rabac 15 milijuna kuna, a u Zlatni otok 7 milijuna kuna.

Vodstvo Dubrovnik-Babin Kuk, koje je od prošle godine u vlasništvu Rivijere Holding, nedavno jenajavilo ulaganje od 44 milijuna kuna u četiri hotela i u autokamp. Više od polovine tog ulaganja usmjerit će se u najjači hotel Dubrovnik President. Paralelno s poboljšanom ponudom najavljuju i povećanje cijena u predstojećoj sezoni od 15 do 45 posto.

Valamar, odnosno Epic, sada raspolaže s približno 10 posto hrvatskog turističkog portfelja. S Liburnia Rivijera hotelima, koji raspolažu s približno 5.000 ležajeva u 15 hotela i pet vila, te s oko 350 kamp mjesta u Medvijedi, njegov bi udjel porastao za još jedan do dva posto.

Druga po veličini turistička grupacija u zemlji od ove je godine Maistra, u vlasništvu Adris grupe. Maistra je nastala spajanjem rovinjskog Jadran turista i vrsarske Anite. Raspolaže s više od 30.000 kreveta u devet hotela, sedam turističkih naselja i šest kampova.

Kao što nam je rekao predsjednik Uprave Maistre Renco Miletić, u četvorogodišnjem razdoblju do godine 2009. godine planiraju uložiti 2,1 milijarde kuna. Ove godine uloženo 290 milijuna kuna u turistička naselja Petalon u Vrsaru i Ama- rin u Rovinju, te u kampovima u oba grada.

Dvostruko veći iznos ulaganja planiraju u sljedećoj, 2008. godini, a 2009. namjeravaju okončati ulaganja, nakon kojih će, tvrdi Miletić, turistički proizvod Maistra zadobiti punu snagu i konačni oblik koji će predstavljati iskorak u turističkoj ponudi Hrvatske.

• Kvalitetu usluge u objektima podignut ćemo na četiri zvjezdice, ali istodobno graditi dodatnu ponudu i sadržaje kako bismo osvojili nove i propulzivne tržišne segmente, što će pak rezultirati povećanjem iskorištenosti kapaciteta – kaže Miletić.

Iako o mogućim daljnjim akvizicijama ne govore, jer o tome odlučuje vlasnik, Adris grupa, nije isključeno da ih privuče još koji zanimljivi udjel iz portfelja HFP-a. A ako se opredijele za sjeverni Jadran, tamo još ima zanimljivih turističkih dionica.

Nepoželjni Goran Štrok

Nakon smrti Andronika Lukšića, teško je pretpostaviti hoće li njegove nasljednike zanimati još neka preuzimanja jadranskih hotela, ili će se zadovoljiti sa dašnjim kapacitetom od 24.000 postelja, koji ih svrstava u treće plasiranu turističku grupaciju na Jadranu. Sudeći prema financijskim pokazateljima, ta je grupacija najprofitabilnija. Sve tvrtke posluju s dobiti, koja je prošle godine dostigla iznos od približno 15 milijuna eura.

Lukšić grupa raspolaže s tvrtkom Plava Laguna iz Poreča, dubrovačkim hotelom Argentina i hotelom s pet zvjezdica Croatia u Cavtatu, te vilama Shehereza- da i Orsula, objema u Dubrovniku. Najznačajnija po prihodima je Plava Laguna, koja u svom sa-

Page 5

stavu ima 14 hotela, 9 apartmana i 4 autokampa.

U slučaju Lukšića mnogi se slažu da je riječ o najčišćoj privatizaciji u kojoj su ulaganja ispunila obećanja. U svakom je natječaju pobijedio na osnovi najbolje ponude, a uplate u HFP obavljene su u kratkom roku u gotovini.

Posve je suprotno mišljenje kad je riječ o Goranu Štroku. Iako se njegovi Jadranški Lusuzni Hoteli javljaju kod prodaje turističkih objekata gotovo na svaki natječaj u HFP-u, u posljednje vrijeme njega se preskače, kao npr. u slučaju Koločepa, gdje je zbog visine novčane ponude slovio za jednog od najvećih kandidata.

Nije tajna da u Dubrovniku nije posebno cijenjen te da se zbog tamošnjega lošeg glasa njegovo bogatstvo na tom području dalje ne širi. Prošle se godine tako dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, a pridružio joj se i ministar gospodarstva Branko Vukelić, javno zaustavila za to da se razmotri mogućnost raskida ugovora s pojedinim ulagama u dubrovačke hotele koji ne izvršavaju preuzete obveze iz ugovora s državom.

Pritom se imalo na umu Gorana Štroka i njegovo neispunjavanje obveze ulaganja u hotel Bellevue. Ugovor o obnovi tog hotela potpisan je tek prošli mjesec. Obnovljeni hotel Bellevue imat će pet zvjezdica, a raspolagat će 81 sobom i 13 apartmana. Priča se i da Štrok više nije vlasnik hotela, nego Hypo banka koja ih je od njega preuzela zbog neizvršavanja obveza. Nagada se da njegovi J LH djeluju samo kao medijant kompanija.

Zamjerila mu je i država, nakon preuzimanja otočića Jakljan kod Dubrovnika, koji je dobio na natječaju u Srbiji. Nakon toga, nagađa se, izgubio je i povlašteni status u HFP-u. Štrok je naime dosad pojedinačno realizirao najviše transakcija s HFP-om, njih pet. Prodaju otočića Jakljana s nekadašnjim dječjim odmaralištem sredinom je ove godine objavila Direkcija za imovinu iz Beograda, koja se smatra sljednikom bivšeg vlasnika, pozivajući se pritom na Sporazum o sukcesiji između država bivše SFRJ. Hrvatska to smatra nelegalnim poslom, jer je u sudskim knjigama Jakljan upisan kao vlasništvo naše države.

Dobre poslovne performanse J LH-a

U svom vlasništvu J LH ima uz hotel Bellevue i dubrovačke hotela Kompas, Excelsior i Dubrovnik Palace, te riječki hotel Bonavia. U zagrebačkom Horwath Consultingu, Jadranške Lusuzne Hotele izdvajaju grupacijom koja je napravila najveći iskorak u preuzimanju investicijskog rizika i razvoju hotelskog proizvođača, pa joj prognoziraju vrlo dobre tržišne i poslovne performanse, kaže direktorica Consultinga Sanja Čizmar.

Nije teško zaključiti da je Dubrovnik najtraženija destinacija potencijalnih ulagača i da u Hrvatskoj ima najjaču globalnu snagu destinacijskog branda, što ide u prilog svim hotelijerima koji se na tom području odluče razvijati hotelske projekte visoke kategorije, tvrdi Sanja Čizmar.

To potvrđuje i, primjerice, nedavni natječaj u HFP-u za Koločep.

Među značajnijim ulagačima u turizam je i Hypo alpe adria banka, koja je vlasnik više hotela u Dalmaciji

Hvara, pa je to, među ostalim, bio razlog da je ta privatizacija zabilježila rekord u trajanju čak tri godine. U drugom slučaju, nedavno je splitski hotel Marijan preuzeo tamošnji poduzetnik Željko Kerum, ali on je ponudio i najveći iznos.

Zato i buduće moćnike u hotelskoj industriji ne treba tražiti samo u toj branši, ali treba očekivati da će dovesti poznat hotelski brand. Među ulagačima koji su prepoznali turizam kao unosan posao su i bankari. Tako je, primjerice, 15 posto ulaganja Hypo alpe adria banke u našoj zemlji usmjeren na turizam. Uz naglašavanja o preuzimanju Štrokovih hotela na dubrovačkom području, zbog njegova neizvršavanja obveza prema banci, Hypo je i vlasnik zadarskog Borika, hotela Split i Malog Maja kod Poreća. Zagrebačka banka pak u vlasništvu ima umasni Istraturist.

Na prodaju i Brijuni Rivijera

Apetita za preuzimanjem ima i među drugim grupacijama, koje su već našle svoje mjesto na Jadranu. Tako se npr. luksemburska Orco Property grupa nakon preuzimanja Sunčanog Hvara javlja na gotovo svaki natječaj u HFP-u. HTP Korčula bit će sigurno meta interesenata. Nai-me, nedavni natječaj za tu tvrt-

Page 6

Prosječan hrvatski hotel star je 44 godine, posljednji je put obnavljan prije 4 godine, a posluje oko osam mjeseci godišnje.

me, u brojnim društvima država još ima svoj udjel, a tijek privatizacije ne ide planiranim tempom. Cijenu nam podižu i strane agencije proglašavajući nas top destinacijom, ali svaki se gost ipak ne može zadovoljiti samo prirodnim ljepotama. Žato je ulaganje u objekte i produljenje turističke sezone prijeko potrebno, koliko god se tome protivili neki domaći hoteljeri.

Prema istraživanju Horwath Consultinga, hrvatski hoteli s 4 i 5 zvjezdica iskorišteni su priživno dva mjeseca manje u godini od jednako kategoriziranih hotela u Grčkoj i Španjolskoj. U hotelima tih zemalja ostvarena je i 30 posto veća prosječna cijena sobe nego u hrvatskim hotelima. Istraživanje koje je nedavno na Danima hrvatskog turizma predstavila direktorica Consultinga Sanja Čizmar pokazalo je nadalje da je prosječan hrvatski hotel kapaciteta od približno 220 soba, star u prosjeku 44 godine posljednji put obnavljan prije četiri godine, glavni mu je proizvod sunce i more, a posluje oko osam mjeseci. Najviše ih je srednje kvalitete, odnosno s tri zvjezdice, njih 80 od u istraživanju uključenih 126. Svaki drugi hotel ima bazen, svaki četvrti fitness i druge sportske sadržaje, a tek svaki šesti wellness ponudu.

Poboljšanjem takve ponude mogu se očekivati i bolji rezultati od onih već zajamčenih prihoda od samoga smještaja. A u toj se ponudi u pet godina zauzetost soba povećala s 42 na 45 posto, dok je prosječni godišnji rast cijena soba 8 posto.

Zemljište i PDV

Najavljenja ulaganja u sljedećoj godini planiraju se najvećim dijelom u turističkim objektima srednje Dalmacije, zatim Istre, južne Dalmacije, te Kvarnera i napokon sjeverne Dalmacije. Zbog najavljenih ulaganja, koje će poskupiti ponudu, ali i zbog pozicije našeg turizma na međunarodnom tržištu očekivanja su da će sljedeće godine domaći hoteli ostvariti veći prihod, tvrdi Sanja Čizmar.

Korak dalje u procesu privatizacije u turizmu je nedavni Vladin prijedlog Zakona o turističkom zemljištu. Problem sa zemljištem često je bio i razlog odustajanja potencijalnih ulagalača od kupnje turističkog objekta. Zakonskim prijedlogom tretiranju se dvije vrste turističkog zemljišta, jedni na kojem su kampe, te oni na kojem su hoteli i turistička naselja. Predlaže se zabraniti otuđivanja turističkog zemljišta, pa ga lokalna samouprava neće moći prodati, nego dati u koncesiju.

A radi bolje posjećenosti domaćih turista na Jadranu, ljetos je usvojen Vladin prijedlog o snižavanju stope PDV-a s 22 na 10 posto. Tako će od sljedeće godine domaći turisti smještaj plaćati prema stopi PDV-a od 10 posto, ali će prema istoj stopi plaćati smještaj i strani turisti, koji su dosad bili oslobodjeni plaćanja PDV-a.