VODICA

Piše: Jadranka Jurčić

Posljednji vidljivi trag nekadašnje Koksare, dimnjak divovskih razmjera (250 m), konačno je uklonjen iz Bakra. Ipak, najljepši zaljev u Hrvatskom primorju i dalje izgleda kao silovani pejzaž. Uz Koksaru koja je, osim otpada, proizvodila gubitke, postupno su se i ispotiha ‘uselili’ i drugi zagađivači. Tu je i golem podmorski tunel čiji krakovi poput divovskih leda čudovišta iz Loch Ness izlaze na suprotnim obalama zaljeva. Usto, velik dio podmorja prekriven je debelim naslagama koksog katrana. On se nepažnjom i nebrigom godinama izlijevao u more. Nabrojena oštećenja tek su dio nasljeđa ljudske gluposti i političkog nasilja ostavljeni u baštinu današnjim žiteljima Bakra koje će još godinama morati uklanjati.

Bakar, grad za kojeg se govori da je kolijevka morskih vukova i grad s tisuću pomoraca, guše brojni problemi. Uz nabrojene tu je i glasovita Pomorska škola u koju se upisuje sve manji broj učenika, a čije vrednote i značaj Bakra ni žele očuvati.

Ostaje luka za rasuti teret

O tome kako će ukloniti posljedice dugogodišnjeg zagađivanja i uništavanja, kakvi su im planovi te kakvu su budućnost namijenili Bakru, razgovarali smo s gradonačelnikom Tomislavom Klarićem:

• Na prostoru bivše Koksare – kaže Klarić – želimo sagraditi gospodarske sadržaje primjerene gradu s višestoljetnom pomorskom tradicijom i bogatom povijesnom. Stoga smo se odlučili za gradnju suhe marine, sportske lučice, servisnih sadržaja, polivalentne dvorane. Sve je još u fazi projekata budu-

Page 2

VODICA

U industrijskoj zoni Kukuljanovo već nedostaje radnika metalske struke, a na obroncima iznad Bakra obnavljaju se vinogradi za proizvodnju originalne Bakarske vodice

Tomislav Vičević: Očekujemo da će sljedeće godine oko tisuću loza, od njih 2.200 koliko smo ih zasadili, dati plod. U veljači sljedeće godine posadit ćemo novih 1.400 čokota. Time ćemo, čvrsto sam uvjeren, ostvariti preduvjet za proizvodnju prave Bakarske vodice, umjesto ‘kemi- je’ koja se danas nudi pod tim imenom

či da još nismo završili pregovore s Lučkom upravom, koja također želi koristiti taj prostor za svoje potrebe. Luka za rasuti teret desetljećima je smještena u našem zaljevu, a tako će biti i dalje. Smatramo da sadržaji koje sam nabrojao mogu postojati i uz postojeću Luku. Naravno zbog toga ne možemo biti turističko odmorište poput isključivo turističkih gradova. Međutim, uvjet bez kojeg se ne može svakako je otklanjanje posljedica dugogodišnjeg zagađivanja. A za to će Bakranima trebati i vremena i novca.

Demontaža podmorskog tunela \n- Bakarski zaljev opomena je svima koji podržavaju Družbu Adria jer je očit primjer kakve sve posljedice mogu prouzročiti nepromijenjeni projekt – dodaje Klarić. \n- U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom gospodarstva u sljedeće dvije godine nastojat ćemo osigurati sredstva za demontažu podmorskog tunela, za što je potrebno dvadeset milijuna kuna. U široku akciju čišćenja uključeni su svi Bakrani. Na pretek donosi i gradnja dijela autoceste koja prolazi iznad Bakra i koja će se u konačnici spojiti s onom splitskom. Upravo je gradnja tog dijela autoceste i infrastrukture vezane uz nju povećala cijenu zemljišta, koji je većinom u vlasništvu Grada.

• Nadamo se da ćemo vlastitim proračunskim sredstvima, uz financijsku podršku države te kreditima Svjetske banke, ukloniti tragove ekološkog zločina koji je počinjen u Bakru i ostvariti naše brojne projekte. Time ćemo otvoriti novo razdoblje u razvoju našega grada – zaključio je gradonačelnik Tomislav Klarić. \n- Industrijska zona smještena je na području bakarskog naselja Kukuljanovo i vlasništvo je Gra-

Page 3

{“primary_language”:”hr”,”is_rotation_valid”:true,”rotation_correction”:0,”is_table”:false,”is_diagram”:false,”natural_text”:”da Bakra u 97-postotnom iznosu. Upravo ta činjenica otvara bolju perspektivu razvoja toga tako du- go zanemarenog kraja. Nakon desetak godina stagnacije Industrijska zona Kukuljanovo d.o.o. u posljednje dvije godine ostvarila je pozitivan financijski rezultat, a sagrađene su i nove ceste ključne za njezino funkcioniranje. Prema mišljenju direktora Industrijske zone Marijana Rošića Kukuljano-\nvo ima bolje perspektive od većine drugih industrijskih zona. Naime, obrada tržišta pokazala je veliko zanimanje budućih korisnika.\n\nPodmirili su sve obveze iz prethodnog razdoblja, a stavljenje je u funkciju gotovo 200 tisuća četvornih metara zemljišta za nove gospodarstvenike. U prošloj godini društvo je intenzivno gradilo potrebnu infrastrukturu, u što je uloženo trinaest milijuna kuna. Inve-\n\nsticije su financirane iz vlastitih sredstava dobivenih prodajom zemljišta te kreditom Fonda za razvoj i zaposljavanje. Sagrađene su nove ceste, nova infrastruktura, a vrijednost radova s priprema-\nma iznosi 10 milijuna kuna. Pokrenut je i projekt gradnje Centra za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na razini lokalne samouprave.\n\nČinjenica je također da bi prora-\nčun Grada Bakra, ako bi se u nje-\nga uračunavao i prihod Industrijske zone, bio jedan od najvećih u Primorsko-goranskoj županiji, što se u ostalim lokalnim samo-\nupravama i čini. Razvojem zo-\nne, povećano je i zapošljavanje, a već sada nedostaje radnika mete-\nske struke.\n\nGimnazijski program u Pomorskoj školi?\n\n- Bakar je bogat povijesnim i kul-\nturnim sadržajima – podsjeća gradonačelnik Tomislav Klarić. – U staroj jezgri gotovo svaka kuća svjedoči o bogatoj prošlosti naše-\nga slikovitog grada, a osobito smo ponosni na stari Frankopanski kaštel. Obnavljamo pročelja povijesnih zgrada poput Magistrata, saniramo rivu i gradimo Gradsku knjižnicu. Također, sanirali smo portal palače Marochino. Gradimo vodovod, asfaltiramo ceste, a dobi-\n\nli smo i građevinsku dozvolu za gradnju nove ceste u Bakru. Pred nama je donošenje Urbanističkog plana uređenja radne zone Lun-\nga u Hreljinu, a intenzivno se pri-\npremamo za projekte kanalizacije i plinifikacije. Također, u narednom razdoblju uredit ćemo dom i otvoriti Poštanski ured u Kuku-\nljanovu, jednom od sedam naselja koja pripadaju Gradu, priprema-\nmo novi projekt groblja, dovršava-\nmo vodovod u naselju Zlobin, dječ-\nji vrtić u naselju Hreljin te niz drugih projekata. Svakako smo životno zainteresirani za očuvanje pomorske tradicije Bakra, pa u granica-\nma mogućnosti pomažemo i našoj Pomorskoj školi. Ulažemo u grad-\nnju Sportske dvorane u toj školi, a zajedno s predstavnicima ško-\nle razgovaramo s Ministarstvom znanosti o mogućnosti uvođenja gimnazijskog sadržaja, budući da je sve manje zainteresiranih uče-\nnika za pomorska zvanja – rekao je gradonačelnik.\n\nPokraj luke za rasute tere-\nte, na prostoru bivše koksare, Bakrani bi gradili i dru-\nge gospodarske sadržaje: suhu marinu, sportsku lučicu, servisne sadržaje i poli-\nvalentnu dvoranu\n\nTakođer, u veljači sljedeće godine posadit ćemo novih 1.400 čokota. Time ćemo, čvrsto sam uvjeren, ostvariti preduvjet za proizvodnju prave Bakarske vodice, umjetno sadašnje ‘kemije’ koja se danas nudi pod tim imenom. Grožđe potrebno za dobivanje Bakarske vodice mora imati 22 posto sladora. Dosad je taj projekt isključivo u fa-\nzi investicije jer je uzgoj takve lo-\nze dugotrajan proces. U četiri pro-\ntekle godine u to je uloženo mili-\njun kuna. Financirali su nas Žu-\npanja primorsko-goranska koja je dala najveći dio sredstava, Grad Bakar i Ministarstvo poljoprivrede. Naime, na raspisani županijski Natječaj za programe razvoja poljoprivrede javili smo se svo-\n\nObnova bakarskih vinograđa\n\nU Bakru većina radno sposob-\nnih stanovnika ima zaposlenje, i to uglavnom u državnim tvrtkama. Međutim, sve veći broj po-\nduženika oživljava zanimljive za-\nmisli i projekte. Jedan od njih je i Tomislav Vičević, dipl. inž. stro-\njarstva, rodom iz Praputnjaka, jednog od bakarskih naselja. Pre-\nma njegovoj ideji pokrenut je pro-\njeekt obnove bakarskih vinograđa, od čije se sorte grožđa, poznate pod imenom Belina, proizvodio glasoviti pjenušac Bakarska vodica. Ta-\nko je 2002. osnovao Poljoprivred-\nnu zadrugu Dolčina. U nju je pe-\ndesetak obitelji na dvadeset godi-\n\nna udružilo svoja poljoprivredna zemljišta. Zasad ne ostvaruju do-\nbit, ali očekuju da će već sljedeće godine biti bolje.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivši jedinstvenu panaramu – pri-\npovijeda Vičević i nastavlja:\n\n- Očekujemo da će sljedeće godi-\nne oko tisuću lo-\nza, od 2.200 ko-\nliko smo ih za-\nsadili, dati plod.\n\n- Plemke loze Belina koje Pra-\nputnjaci već pedeset godina, ot-\nkad su zanemareni stari vinogra-\ndi, čuvaju u svojim vrtovima odlu-\nčili smo posaditi na obronke iznad Bakra. Tu su naši stari prije kojih 150 godina, boreći se s burom i ki-\nšom, malo plodne zemlje ogradili slikovitim suhozidom. Postavljajući kamen na kamen ‘kasetira-\nli’ su teren stvorivš

Page 4

Pomorska škola ostaje bez učenika

Uz Poljoprivrednu zadrugu, s većim ili manjim uspjehom, u Bakru posluju brojni drugi poduzetnici i obrtnici, očekujući novi zamah razvoja nakon uklanjanja Koksa-re i realizacije bakarskih projekata. Svi su jedinstveni u mišljenju da dio identiteta Bakra čini i Pomorska škola, kojoj treba pomoći u prevladavanju smanjenog interesa učenika za pomorska zanimanja. Smatraju da je kriza privremena i da će oživljavanje pomorske privrede gotovo dva stoljeća stara škola vratiti svoj ugled. Brojne generacije pomoraca izučenih u toj školi, proslavile su Hrvatsku kao pomorsku zemlju za čije se moreplove otimaju svjetske kompanije. Posljednjih godina škola, međutim, proživljava teške dane. Naime, sve je manji interes učenika za pomorska zanimanja. Tako je 1993. godine škola imala gotovo tisuću učenika, a samo pet godina nakon toga, 1998., broj učenika pao je na 630, dok se ove godine upisalo tek 249 učenika. Što je tome uzrok i kako misle prevladati krizu razgovarali smo s ravnateljem škole prof. Ivanom Kučanom:

• U Hrvatskoj ima nekoliko Pomorskih škola i sve bilježe pad broja upisanih učenika – kaže Kučan i nastavlja:

Naime, što je standard na kopnu viši, učenici se teže odlučuju za ‘kruh sa sedam kora’. Danas razlike između plaća zaposlenih na kopnu i pomoraca nisu tako značajne. Izuzetak su časnicu koji radeći za svjetske kompanije ostvaruju višestruko veća primanja. Naša Pomorska škola prva je osjetila što znači gubitak domaćeg brodara poput Croatieline, odnosno nekadašnje Jugolinije. Ta je kompanija uživala svjetski ugled osiguravajući svojim pomorcima standard ravan onome u najrazvijenijim zemljama. Stanovnici siromašnog ruralnog prstena oko Bakra prirodno su se opredjeljavali za našu školu jer je ona njihovim sinovima jamčila sigurnu budućnost. Upravo je pomorstvo ta nekad siromašna sela pretvorilo u naselja čiji stanovnici imaju visok standard. Tada su sva primorska mjesta živjela u ritmu tog najvećeg hrvatskog brodara čija je flota brojila oko 70 brodova. Mjesecima smo unaprijed znali kada dolazi koji brod. Primorci su s prozora i riva pratili njihov ulazak u Kvarner i dočekivali ih. Naravno, propašću Croatielinea, koji je mogao zaposlit svaku generaciju polaznika naše škole, ta je tradicija prekinuta. Pomorci su morali potražiti kruh na svjetskim kompanijama gdje su uvjeti bili nepovoljniji. Dulje su izostajali od kuće, a plaću su primali samo za vrijeme navigacije. Usto, na visinu plaće sve je više utjecao velik priljev nezaposlenih pomoraca iz zemalja nekadašnjega Istočnog bloka, ali i pomoraca s Dalekog istoka – kaže Kučan.

Međutim, ravnatelj Kučan predviđa drukčiji razvoj situacije za desetak godina. Naime, prema provedenim svjetskim istraživanjima, za desetak godina u svjetskoj trgovackoj mornarici nedostajat će 50 tisuća časnika (osobito strojarske struke), upravo onakvih profila kakvi se obrazuju u bakarskoj Pomorskoj školi. Potkrepljuje to i činjenicom da već sada svjetske kompanije, poput norveških, s našim mladim pomorcima potpisuju desetogodišnje ugovore kako bi osigurale kvalitetne pomorce na dulji rok.

• U Pomorskoj školi obrazuju se – kaže Kučan – pomorski nautičari, tehnici za brodostrojarstvo i špediterski agenciji tehničari. Škola je opremljena sofisticiranim tehnologijom na svjetskoj razini. Posjedujemo nautičke i brodostrojarske simulatore, a imamo i vlastiti školski brod ‘Vila Velebita’. I, ono što je najvažnije, naš je program izobrazbe u skladu s međunarodnim standardima, tzv. ESTCW konvencijom što znači da naši učenici ne moraju nostrificirati svoje diplome jer vrijede u cijelom svijetu. Nekad su nakon dovršenog školovanja za razne međunarodne certifikate i dodatne tečajevi morali izdvajati još 20 do 25 tisuća kuna. Sada im je sve osigurano svjedodžbom – rekao je Kučan.

Prijed nekoliko godina osnovana je i Udruga pomorskih učilišta kojoj je, među ostalim, cilj animiranje učenika za pomorska zanimanja. U neposrednom razgovoru s ‘osmašima’ upoznaju ih s programom škole, mogućnostima zaposlenja i sl. Upravo takve akcije, smatra Kučan, pridonijele su da je ove školske godine ponovno upisan veći broj učenika iz riječkog prstena. Snimili su i trinaestominutni film o školi. Također, u stalnim su kontaktima s brodarna kako bi osigurali zaposlenje svojim učenicima, ali i prilagodili njihovu izobrazbu potrebama tržišta. Najbolju suradnju ostvaruju s pulskim Uljanikom. U sklopu škole postoji i Učenički dom koji može primiti 51 učenika iz udaljenijih krajeva. Trenutačno je u Domu devetnaest učenika iz Istre, s otoka, ali i iz Slavonije.

Problemi veći od mogućnosti

Problemi koje Bakar mora riješiti nadilaze mogućnosti njegovih osam tisuća stanovnika i proračuna od 45 milijuna kn. Stoga saniranje najljepšeg zaljeva na ovom dijelu Jadranu i vraćanje sjaja i dostojanstva drevnome hrvatskom gradiću mora biti brigom države. Uostalom, svoje probleme, kažu, nisu sami proizveli pa ih sami ne mogu ni riješiti.