Gradonačelnici

Postoje naznake da će se predložiti podjela na tri regije jer su analize pokazale da takva podjela ponajprije jamči ravnopravnost u podjeli novca, ali i količinu novca koja se takvom podjelom može izvući iz fondova EU.

Jadranska regija

1. Istarska županija

2. Primorsko-goranska županija

3. Ličko-senjska županija

4. Žadarska županija

5. Šibensko-kninska županija

6. Splitsko-dalmatinska županija

7. Dubrovačko-neretvanska županija

Karakteristike regija u najizglednijem prijedlogu.

| regija | površina (km²) | broj stanovnika (2004.) | BDP u odnosu na europski prosjek EU25 |\n|———————-|—————-|————————-|—————————————-|\n| panonska Hrvatska | 31248 | 2211290 | 40% 40% 43% 46% |\n| jadranska Hrvatska | 24705 | 1446417 | 50% 50% 56% 62% |\n| Zagreb | 641 | 781668 | 94% 95% 105% 116% |\n\ns uključenom sivom ekonomijom*

Page 2

počeli kampanju za regionalna sjedišta

Iz fonda EU Ispe, koji pokriva prometne i komunalne projekte, odabrano je ove godine pet projekata, ali nitko ne zna prema kojem kriteriju. Nada- mo se da će odabir projekta iz fonda Sapard biti transparentniji, jer će se odluči- vati na osnovi javnog natječa- ja, kaže Neven Mimica.

Gradu Zagrebu, te jadranskoj i sjevernoj (kontinentalnoj ili pa- nonskoj) regiji, Vlada još naime nije ni razmotrila. Ali postoje na- znake da će se predložiti podjela Hrvatske na tri regije s obzirom na to da je analiza pokazala da ta- kva podjela ponajprije jamči rav- nopravnost u podjeli novca, ali i količinu novca koja se takvom po- djelom iz fondova EU može izvući. Tu analizu za DZS, odnosno Vla- du izrađuje Ekonomski institut.

Zbog regija smjena u Statistici

Burne rasprave o statističkim regijama treba očekivati već zbog nezaobilaznih sporenja kad god je riječ o regionalizaciji. Uvijek se, naime, netko osjeti povrijeđenim i zanemarenim.

Zato burne reakcije neće izostati ni kad će se birati sjedišta statističkih regija.

Možda stoga i ne čudi što se o odabiru statističkih regija raspravlja i duboko ih se analizira već sada, iako će ih trebati usta- noviti tek kad budemo ulazili u EU. No zasad je upitno hoće li uopće trebati raspravljati o podje- li na tri regije, s obzirom na to da su u Eurostatu već zabilježene četiri statističke regije u Hrvatskoj, predložene početkom godine na Vladi, ali su ubrzo i odbačene, na- kon čega je uslijedila i smjena di- rektora Državnog zavoda za sta- tistiku. Podjela na četiri statistič- ke regije ne donosi željenu visinu novca iz fondova EU, glasili su blaži iako ne i neistiniti prigovori, dok su ostali smjenu komentirali loše odabranim političkim trenut- kom za prezentiranje takve pod- jele. S obzirom na manje potreb- nog plasmana novca iz EU, Euro- statu naravno odgovara prvotna podjela na četiri regije.

Podjelom na tri regije imali bi- smo Grad Zagreb kao jednu regi- ju, te sjevernu i jadransku regiju. Odabir sjedišta birat će se u sjevernoj i jadranskoj regiji.

Zbog već viđenog negodovanja u vezi s pitanjem novčanih sred- stava i razvoja pojedinih regija trebat će požuriti s raspravama, temeljito analizom i opravda- njem sjedišta budućih regija. Na- ime, treba očekivati da će većina saborskih zastupnika, gradona- čelnika i župana htjeti da upra- vo njihov grad bude sjedištem regije. Jer svi se smatraju dovoljno spremnim, povijesno ili tehnološki opremljenima za preuzimanje tog posla. A ako ne budu izabra- ni, zacijelo će uslijediti prozvke onih odabranih uz isticanje uvje- renja da će novac prisvajati sebi i svojoj županiji.

Na osnovi prijašnjih iskustava, dok sam bio gradonačelnik Rijeke, odnosno zbog čestih sukoba izme-

Page 3

Osam varijanti regionalizacije Hrvatske

| PRIJEDLOZI | PROCIJENJEN IZNOS IZ FONDOVA EU | NEDOSTACI |\n|————|———————————|———–|\n| TRI REGIJE: kontinentalna, jadranska i zagrebačka | 6,1 mldr kn | ne zadovoljava kriterij homogenosti velik dio novca povukao bi Zagreb |\n| TRI REGIJE: Grad Zagreb, jadranska i kontinentalna | 6,7 mldr kn | ne zadovoljava u cijelosti kriterij broja stanovnika |\n| TRI REGIJE: istočna, jadranska i središnja | 4,5 mldr kn | velik dio novca povukao bi Zagreb ne zadovoljava kriterij homogenosti velika razlika u ekonomskoj snazi regija |\n| TRI REGIJE: istočna, jadranska i središnja | 4,3 mldr kn | mali iznos povučenog novca ne zadovoljava kriterij homogenosti velika razlika u ekonomskoj snazi regija |\n| TRI REGIJE: Grad Zagreb, kontinentalna i jadranska | 6,7 mldr kn | ne zadovoljava kriterij broja stanovnika djelomično zadovoljava kriterij homogenosti |\n| ČETIRI REGIJE: zagrebačka, jadranska, središnja i istočna | 6,1 mldr kn | velik dio novca u Gradu Zagrebu ne zadovoljava kriterij homogenosti velika razlika u ekonomskoj snazi regija |\n| ČETIRI REGIJE: istočna, jadranska, središnja i Grad Zagreb | 6,7 mldr kn | ne zadovoljava kriterij broja stanovnika djelomično zadovoljava kriterij homogenosti izražena neravnomjernost regionalne razine razvijenosti |\n| DVJE REGIJE: panonska i jadranska | 8,2 mldr kn | nedovoljna razina interregionalne heterogenosti i intraregionalne homogenosti |\n\nHomogenost hrvatskih županija analizirana je na temelju 22 varijable kao što su udio sive ekonomije, stopa nezaposlenosti, BDP per capita, BDP po zaposlenome, neto plaće, udio zaposlenih po pojedinim sektorima itd. (Prema Lovrinčević, Marić, Rajh: Kako optimalno regionalizirati Hrvatsku?)\n\n—\n\nSamo Rijeka neće biti sjedište\n\n- Uzrok takvih prepucavanja i optužbi leži u pogrešno vođenoj politici koja nije omogućila ravnomjerni gospodarski razvoj zemlje – kaže Linić. Zato, tvrdi, budu li Riječani pametni, neće će boriti za taj primat.\n\nMoguća sjedišta jadranske regije osim Rijeke mogla bi biti Pula, Zadar ili Split. Odgovor smo dobili iz Pule i Splita, a tamošnji gradonačelnici smatraju da bi upravo njihovi gradovi trebali biti sjedište regije. Iako se možda tako izjašnjavaju jer se to od njih kao gradonačelnika očekuje, već ta njihova reakcija ukazuje na to koliko će to pitanje biti osjetljivo, uzimajući u obzir i sve političke konotacije prisutne pri tom oda-

Page 4

**Gradonačelnik Pule Walter Drandić** svoj bi grad htio vidjeti sjedištem regije, tim više što će Pula već imati sličnih iskustava, jer se kandidirala i za sjedište jadranske euroregije.

biru i s obzirom na stranku koja predvodi dotični grad. Međutim, takvo bi sjedište trebalo birati samo među gradovima koji su tehnoški i kadrovske spremni za taj posao. Jer sjedišta bi trebala obavljati samo operativne poslove, prosjeđujući novac najbolje pripremljenim i za razvoj opravdanim projektima, dobivenim na javnim natječajima.

Gradonačelnik Pule Walter Drandić, iz IDS-a, slaže se s takvim razmišljanjem.

- Sjedište neće biti toliko značajno da bi moglo sebi prisvajati veći dio novca - kaže Drandić. Ali svoj bi grad svakako htio vidjeti sjedištem, tim više što će Pula već imati sličnih iskustava, jer se kandidirala i za sjedište jadranske euroregije. Drandić smatra da je i podjela Hrvatske na tri statističke regije optimalna.

Gradonačelnik Splita Zvonimir Puljić, iz HDZ-a, računa na to da će Split biti središte jadranske Hrvatske, jer kaže, prema svojim potencijalima to je i jedino moguće.

- Tehnoška i kadrovska osnova je dobra, a dograditi treba informatički sustav za funkcioniranje regije. Split ima i uočljive prednosti, kao drugi grad po veličini u Hrvatskoj, po svom gospodarskom potencijalu i središnjoj geografskoj lociranosti koju danas prati i dobra prometna povezanost - tvrdi Puljić.

Iako odgovor iz Zadra nismo dobili, može se pretpostaviti da tamošnji čelnici iz redova vladajuće stranke neće preskočiti kandidaturu za sjedište regije. A možda se jave i Šibenik, Dubrovnik, pa i Gospić. Jer, uza svu tehnošku opremljenost gradovi se mogu pozvati i na slabiji razvoj i županiju u kojoj su smješteni, a u vezi s većim stradanjem u ratu.

To primjerice ističe gradonačelnik Osijeka Anto Đapić koji smatra da bi Osijek trebao biti sjedište sjeverne regije.

- Istočna je Hrvatska najviše stradala u ratu, pa bi nam se kao sjedištu na neki način vratio nacionalni dug. Iako nam pritom nije namjera stvoriti slavonski Zagreb - kaže Đapić. Uz rat, Osijek je povijesni grad s tradicijom, a danas i sveučilišni centar. Usmjeravanjem novca iz fondova EU prema kriteriju najboljih programa mogao bi biti pokretač rašta i uravnoteženog razvoja regije, kaže Đapić.

Sjeverna Hrvatska ili istoimena statistička regija ima manji izbor gradova koji bi se mogli kandidirati s obzirom na veličinu, gospodarsku ili političku moć. Tako se uz Osijek spominje Varaždin, ali ne isključuje primjerice Bjelovar, gdje je na vlasti Đurđa Adlešić, iz HSLS-a, iste stranke iz koje je i gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok. On vidi Varaždin sjedištem sjeverne regije, iako se zalaže da ona obuhvaća manji dio sjevernog dijela Hrvatske.

**Novac otišao u hotel za suprugu**

Iako pitanje sjedišta i nije tako važno s obzirom na to da bi mu jedina uloga trebala biti razvojna a ne administrativna, zbog ranijih trzavica neće ga biti lako izabrati. No možda će HDZ, upravo iz bojazni od regionalizacije, a koju bi mu mogao donijeti odabir sjedišta, izbjeći njihovo formaliziranje, mišljenja je saborski zastupnik i inače jedan od najvećih stručnjaka u vezi s EU Neven Mimica. Iako neki optužuju Vladu da kasni s regionalizacijom, Mimica se s tim ne slaže jer će nam ionako ona trebati tek pri ulasku u EU. No u drugim stvarima kasnimo, a i ono što je obavljeno nije bilo transparentno.

- Nedostaje nam Nacionalni razvojni plan prijeko potreban za to da najbolje usmjerimo novac koji ćemo dobiti iz fondova EU - tvrdi Mimica. Iz fonda EU Ispe, koji pokriva primjerice prometne i komunalne projekte, ove godine odabrano oko pet projekata, ali nitko ne zna prema kojem kriteriju. Nadamo se da će odabrati projekata iz fonda Sapard biti transparentniji, jer će se odlučivati na osnovi javnog natječaja, kaže Mimica.

Primjer netransparentnosti pri odabiru projekata iz fonda Ispe već sada može probuditi sumnje u vezi s povlačenjem novca za ostale projekte, te kasnije i u vezi s lobiranjem za projekte u pojedinim županijama i gradovima jednom kada sjedišta budu odabrana. Ili čak možda i probuditi i ozbiljnije sumnje, a prisjećajući se događaja iz Češke, gdje je nekoliko predstavnika Vlade povlačilo novac iz Phare programa za vlastite potrebe, kupujući, primjerice, tim novcem svojim suprugama hotela. ■

Page 5

Tri regije samo zbog EU fondova

Hrvatsku treba podijeliti na Zagreb i još dvije regije: panonsku i jadransku. U regijama ne treba formirati samoupravu, nego udružiti pripadajuće županije u nastupu prema EU i pretpristupnim fondovima.

Kao svaki put dosad, i najnoviji planovi nove regionalne podjele Hrvatske izazivaju žestoke rasprave. Razlika je jedino što su motivi ovaj put manje političke, a više ekonomske naravi – novac iz pretpristupnih fonda Europske unije. Koliko regija trebamo i o budućnosti regionalizacije u Hrvatskoj općenito razgovarali smo s prof. dr. sc. Dragutinom Feletarom, stručnjakom za industrijsku geografiju i dekanom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• Kako komentirate raspravu o novoj regionalnoj podjeli Hrvatske radi ulaska u EU?\n\n – Mislim da je regionalizacija Hrvatske potrebna iz dva razloga – zbog naših kriterija, odnosno nacionalnih interesa, ali i vanjskih kriterija koji iziskuju uklapanje Hrvatske u europske okvire. To su dva različita kriterija regionalizacije. Zahtjev EU za stvaranje regija kakve oni smatraju najboljim mi apsolutno možemo ispoštovati a da bitno ne narušimo svoje nacionalne interese u regionalizaciji Hrvatske. Naš bitni nacionalni interes jest da pomognemo kako bismo umjesto jačanja monocentrizma napo-

Page 6

Hrvatska slična Njemačko i Austriji\n\nKakva su iskustva drugih država u regionalizaciji?\n\n- Njemačka i Austrija imaju gotovo identičnu regionalnu podjelu kao i mi. Jedino se županije ne zovu županije, odnosno ‘Schpanschaft’, nego ‘Bezirk’ odnosno okrug. Francuska ima bezbroj malih općina, ali ima i treći element, velike regije tzv. departmane. U Švicarskoj pak imaju kantone.\n\n- Ali i da okrenemo priču, mnoge male općine su primjerice uvele javnu rasvjetu, ali sada nemaju novca za plaćanje račune za struju.\n\n- Nije baš tako. Sve te općine mnogo bi dulje čekale na plin, vodu i rasvjetu. Opet bi se pojavio monocentrimas bivših velikih općina, kada se sve koncentriralo u centru općine. Male općine imaju neko upravno tijelo koje se brine o mjestu, imaju prihode koje prije nisu imale. U vezi sa županijama postavlja se pitanje jesu li formirane prema realnim ili iracionalnim kriterijima. Jer u ekonomskom, društvenom i tradicijskom kriterijima nisu.\n\nDakle mislim da bi ovu strukturu trebalo samo doradivati. To znači spajati općine koje se ne mogu same financirati, a ostaviti strukturu kakva jest i uklopiti je u europske kriterije o regijama.\n\n- Što EU zapravo traži?\n\n- Njihovi su kriteriji da regije moraju imati barem 800 tisuća stanovnika, da se ponekad regije formiraju i između raznih zemalja, pa te kriterije valja uzeti u obzir, posebno jednom kad se budemo uključili, ali već i sada u pretpristupnim pregovorima i pretpristupnim fondovima. U EU smatraju da Hrvatska ne bi trebala imati više od tri regije.\n\n- A kako gledate na regije koje se pružaju preko državnih granica?\n\n- Je li moguće stvoriti četiri-pet regija u kombinaciji sa susjednim državama, drugo je pitanje. Treba uzeti u obzir da prekogranične regije ne funkcioniraju ni u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se govori o regiji Alpe-Jadrani i o srednjeeuropskoj regiji oko četveromeđe Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. U svakom slučaju takve bi regije mogle pozitivno djelovati na ekonomski razvoj.\n\n- Ali Hrvatska je vrlo osjetljiva na te ‘prekogranične’ inicijative. U kojoj bi mjeri takva povezivanja mogla ugroziti državni integritet?\n\n- To je isključivo političko pitanje, o kojem se kao znanstvenik ne bih izjašnjavao.\n\n—\n\nIz biografije\n\nProf. dr. Dragutin Feletar\n- rođen 10. srpnja 1941.\n- redoviti profesor na katedri Geografije, specijalnost industrijska geografija\n- dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) i član kolegija Sveučilišta u Zagrebu\n- voditelj trogodišnjeg znanstvenog projekta Geografske osnove regionalizacije Hrvatske\n- autor 60-ak knjiga i 150 znanstvenih radova\n- osnivač i glavni urednik časopisa Meridijani\n\nU Hrvatskoj postoje dvije razvojne transferzale: zapadna razvojna osovina koja ide od Međimurja i završava u Istri, te vrlo uska jadranska obalna crta. Sve drugo je u fazi stagnacije i nazadovanja. U skoroj budućnosti ne vidim mogućnosti napredovanja za preostale regije, nego će se razlike samo još povećavati.\n\n- Kako bismo trebali formirati regije u Hrvatskoj?\n\n – Smatram da, uzimajući u obzir nacionalne interese, postoje dva osnovna kriterija formiranja regija. Prvi je uvjetno homogena regionalizacija, što predstavlja regionalizacija prema prirodnim osobinama uključujući povijesno naslijeđe i tradiciju. To znači da bi Hrvatsku trebalo regionalizirati prema nekim povijesnim cjelinama koje imaju i stanovitu geografsku zaokruženost. Na temelju tog kriterija postoji nekoliko regija. To su Slavonija, sjeverozapadna Hrvatska gdje su Međimurje, varaždinski kraj i dio Moslavine, zatim središnja Hrvatska gdje su povijesne regije zagrebačka, Zagorje, Turopolje, Žumberak te samoborski kraj. Naposljetku tu je Dalmacija, zatim Kordun, Banija, Lika, Krkava, goranski kraj i Primorje te Istra kao zasebna, homogena cjelina.\n\n – U svijetu se danas regije formiraju geografski i ekonomski na nasvim drugom osnovi. Uvjetno homogene granice i povijesno naslijeđe igraju sve manju ulogu, dok sve važnija postaje tzv. nodalno-funkcionalna regionalizacija koja predstavlja gravitacijske zone velikih urbanih centara. To je prava regionalizacija. U njemačkim udžbenicima, primjerice, nema prikaza povijesno-geografskih regija, nego samo gravitacijskih zona Hamburga, Frankfurta, Münchena…\n\n – Pokušao sam zacrtati takve nodalno-funkcionalne cjeline Hrvatske, i tu apsolutno dominira gravitacijska zona Zagreba. Upravo taj monocentrimas sve više jača. U Zagrebu je koncentrirano oko 60 posto ekonomske snage Hrvatske, a samo oko 20 posto stanovništva. U nacionalnom interesu bilo bi bolje kad bi na području Hrvatske postojalo nekoliko glavnih nodalno-funkcionalnih regija. To je prije svega zagrebačko gravitacijsko područje koje obuhvaća i Karlovac i Sisak. Zatim tu je osječka regija, odnosno osječko-brodsko, varaždinska odnosno varaždinsko-koprivnička regija, riječka, splitska. Uz Varaždin javljaju se još dva sve snažnija gravitacijska centra sa sve većim brojem funkcija koje obavljaju za sve šire područje, a to su zadarska regija i pulska regija. Pulsko, zadarska i varaždinska regija po jačini su u trećoj zoni, splitska i riječka su u drugoj, a zagrebačka je naravno prva.\n\n- Gdje je tu upravna struktura uvedena 2003. koja obuhvaća 20 županija, 124 grada i 434 općine?\n\n – Mišljenja sam da je stvaranje malih općina bio jedan od najboljih poteza u smislu regionalizacije. On je bitno oživio svaku djeletnost; ekonomsku, društvenu i političku. Dokaz tome može biti federalna jedinica Bavarska koja stoljećima ima takve male općine. Nema govora da bi se, primjerice, u Đelekovcu nešto događalo da je ostao mjesna zajednica.\n\n—\n\nHrvatska slična Njemačko i Austriji\n\nKakva su iskustva drugih država u regionalizaciji?\n\n- Njemačka i Austrija imaju gotovo identičnu regionalnu podjelu kao i mi. Jedino se županije ne zovu županije, odnosno ‘Schpanschaft’, nego ‘Bezirk’ odnosno okrug. Francuska ima bezbroj malih općina, ali ima i treći element, velike regije tzv. departmane. U Švicarskoj pak imaju kantone.\n\n- Ali i da okrenemo priču, mnoge male općine su primjerice uvele javnu rasvjetu, ali sada nemaju novca za plaćanje račune za struju.\n\n- Nije baš tako. Sve te općine mnogo bi dulje čekale na plin, vodu i rasvjetu. Opet bi se pojavio monocentrimas bivših velikih općina, kada se sve koncentriralo u centru općine. Male općine imaju neko upravno tijelo koje se brine o mjestu, imaju prihode koje prije nisu imale. U vezi sa županijama postavlja se pitanje jesu li formirane prema realnim ili iracionalnim kriterijima. Jer u ekonomskom, društvenom i tradicijskom kriterijima nisu.\n\nDakle mislim da bi ovu strukturu trebalo samo doradivati. To znači spajati općine koje se ne mogu same financirati, a ostaviti strukturu kakva jest i uklopiti je u europske kriterije o regijama.\n\n- Što EU zapravo traži?\n\n- Njihovi su kriteriji da regije moraju imati barem 800 tisuća stanovnika, da se ponekad regije formiraju i između raznih zemalja, pa te kriterije valja uzeti u obzir, posebno jednom kad se budemo uključili, ali već i sada u pretpristupnim pregovorima i pretpristupnim fondovima. U EU smatraju da Hrvatska ne bi trebala imati više od tri regije.\n\n- A kako gledate na regije koje se pružaju preko državnih granica?\n\n- Je li moguće stvoriti četiri-pet regija u kombinaciji sa susjednim državama, drugo je pitanje. Treba uzeti u obzir da prekogranične regije ne funkcioniraju ni u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se govori o regiji Alpe-Jadrani i o srednjeeuropskoj regiji oko četveromeđe Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. U svakom slučaju takve bi regije mogle pozitivno djelovati na ekonomski razvoj.\n\n- Ali Hrvatska je vrlo osjetljiva na te ‘prekogranične’ inicijative. U kojoj bi mjeri takva povezivanja mogla ugroziti državni integritet?\n\n- To je isključivo političko pitanje, o kojem se kao znanstvenik ne bih izjašnjavao.\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider 27\n\n11/22/05 8:31:38 PM\n\n—\n\nkon zakoračili prema policentrizmu. Iako tvrdimo da svi dijelovi Hrvatske imaju barem jednake šanse za razvoj, nažalost idemo u nasvim drugom smjeru, u monocentrimas svojstven ekonomski slabije razvijenim zemljama. Postoji dominacija velikog Pariza ili velikog Londona, ali to ne znači da je zapostavljen razvoj ostalih dijelova Francuske odnosno Britanije.\n\n—\n\nHrvatska slična Njemačko i Austriji\n\nKakva su iskustva drugih država u regionalizaciji?\n\n- Njemačka i Austrija imaju gotovo identičnu regionalnu podjelu kao i mi. Jedino se županije ne zovu županije, odnosno ‘Schpanschaft’, nego ‘Bezirk’ odnosno okrug. Francuska ima bezbroj malih općina, ali ima i treći element, velike regije tzv. departmane. U Švicarskoj pak imaju kantone.\n\n- Ali i da okrenemo priču, mnoge male općine su primjerice uvele javnu rasvjetu, ali sada nemaju novca za plaćanje račune za struju.\n\n- Nije baš tako. Sve te općine mnogo bi dulje čekale na plin, vodu i rasvjetu. Opet bi se pojavio monocentrimas bivših velikih općina, kada se sve koncentriralo u centru općine. Male općine imaju neko upravno tijelo koje se brine o mjestu, imaju prihode koje prije nisu imale. U vezi sa županijama postavlja se pitanje jesu li formirane prema realnim ili iracionalnim kriterijima. Jer u ekonomskom, društvenom i tradicijskom kriterijima nisu.\n\nDakle mislim da bi ovu strukturu trebalo samo doradivati. To znači spajati općine koje se ne mogu same financirati, a ostaviti strukturu kakva jest i uklopiti je u europske kriterije o regijama.\n\n- Što EU zapravo traži?\n\n- Njihovi su kriteriji da regije moraju imati barem 800 tisuća stanovnika, da se ponekad regije formiraju i između raznih zemalja, pa te kriterije valja uzeti u obzir, posebno jednom kad se budemo uključili, ali već i sada u pretpristupnim pregovorima i pretpristupnim fondovima. U EU smatraju da Hrvatska ne bi trebala imati više od tri regije.\n\n- A kako gledate na regije koje se pružaju preko državnih granica?\n\n- Je li moguće stvoriti četiri-pet regija u kombinaciji sa susjednim državama, drugo je pitanje. Treba uzeti u obzir da prekogranične regije ne funkcioniraju ni u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se govori o regiji Alpe-Jadrani i o srednjeeuropskoj regiji oko četveromeđe Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. U svakom slučaju takve bi regije mogle pozitivno djelovati

Page 7

TEMA TJEDNA

Za Hrvatsku idealno sedam regija

• Kakva bi regionalna podjela Hrvatske bila idealna?