Page 1
Nova poslovna zona u Varaždinu\n\nRadimir Čačić dovodi farmaceutske tvrtke\n\nProšlotjednim potpisom ugovora između Agencije za razvoj Varaždinske županije i Biotehnološkog parka Varaždin d.o.o. iz Zagreba, inače tvrtke kćeri razvojne agencije Media Investmenta iz Liverpoola, otvoreni je put dolasku zasad tajne nizozemskih farmaceutske tvrtke u novu varaždinsku poslovnu zonu u formiranju Brežje. Prema riječima varaždinskog župana Radimira Čačića županija kao vlasnik preko svoje Agencije u zonu, koja treba postati prvi biotehnološki park u ovom dijelu Europe, želi u najviše sedam godina privući šest do sedam ulagača isključivo iz područja biotehnologije, farmacije, ispitivanja i tehnologije proizvodnje cjepiva.\n\n- Na liverpulsku razvojnu agenciju prenijeli smo prava na dovođenje investitora u zonu Brežje, a ona je nizozemskoj farmaceutskoj tvrtki, koju zasad neću imenovati, platila 10 milijuna eura da svoje poslovanje preseli u našu zonu Brežje. Uložen novac vratiti će im se kroz naplatu korištenja zone u iznosu od 10 eura po četvornome metru. U skladu s ugovorom spomenuti greenfield nizozemsko farmaceutske kuće imat će oko 40 tisuća četvornih metara zatvorenog prostora i trebao bi krenuti s poslovanjem za dvije godine – rekao je Čačić. (M. V.)\n\n—\n\n# Sirovine\n\nKinezi opet ugrožavaju Ernesta Tolja i Marijana Pejčića rastom cijena bakra\n\nVelika kineska potražnja za bakrom, ili špekulativne aktivnosti na tržištu metala – još nije jasno – prošlog su tjedna cijenu bakra podigle iznad psihološki osjetljive granice od 4.200 dolara za tonu. Budući da cijena bakra već desetak mjeseci kontinuirano raste i domaća industrija već dulje ima teškoća u opskrbi bakrom jer ga nedostaje na svjetskom tržištu, ističe predsjednik Eurocablea Ernest Tolj, ali naša je tvrtka unaprijed zaključila godišnje ugovore o isporuci bakra. Poteškoće se u Eurocableu očekuju isključivo kroz otežanu likvidnost kao financijsku posljedicu povećane cijene bakra. U Elka kabelima kažu da bakar i alumini, čija je cijena u prvih devet mjeseci ove godine prosječno porasla 24, odnosno 10 posto u Elkinim proizvodima čine 60 posto ukupnog materijala. U istom su razdoblju prodajne cijene Elkinih proizvoda porasle pet posto. Evidentan nerazmjera između prodajne cijene kabela i materijala nastoji se, prema riječima predsjednika Uprave Marijana Pejčića, nadoknaditi povećanjem proizvodnje i smanjenjem troškova. (G.K.)\n\n—\n\n# Institut Ruder Bošković\n\nStvara se rasadnik biotehnoloških spin off tvrtki\n\nPod vodstvom dr. sc. Krešimira Pavelića na Institutu Ruder Bošković osnovan je Centar za integrativnu genomičku, molekularnu dijagnostiku i staničnu i gensku terapiju. Financijska sredstva od 6 milijuna kuna za uspostavljanje i prve tri godine rada Centra osigurano je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Nakon toga, Centar će prevesti u samostalni rasadnik biotehnoloških spin off tvrtki. Pavelić objašnjava da će se Centar baviti istraživanjima usmjerenim prema razvoju novih dijagnostičkih metoda, terapija i lijekova u području bolesti tumora. Uz to, Centar će primjenjivati i nove metode analiziranja uzoraka krvi koji omogućuju točno previdanje ima li neka osoba genetsku sklonost oboljevanju od karcinoma. U Centru će se provoditi i ispitivanje novih lijekova prije njihova ulaska u komercijalnu primjenu, a rezultati ukupnog rada bit će od iznimne korištenja domaćoj i inozemnoj farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji. (D. R.)\n\n—\n\n# HRVATSKO ZADUŽIVANJE ZA CESTE POSTALO\n\nMađari se zbog a\n\nPotaknute hrvatskim iskustvom, vlasti u Mađarskoj i BiH, bez obzira na međunarodne pritiske, ne odustaju od gradnje svojih cesta\n\nHrvatsko zaduživanje za gradnju autocesta ostavilo je duboke tragove u regiji. Vlade susjednih zemalja, pogotovo onih čiji građani kao turisti putuju prema Splitu ili Rijeci, odlučile su primijeniti Račan-Čačićev recept zaduživanja za poticanje infrastrukturnih projekata.\n\nMađarski premijer Ferenc Gyurcsány u svadi je s Joaquimom Almuniom, ministrom u Europskoj komisiji. EK prijeti Mađarskoj da će prekinuti dotok novca iz europskih fondova ako ne zaustavi ulaganja u infrastrukturu, pri čemu najveći dio otpada na gradnju cesta. Mađari, znajući da je i Hrvatska bila pod sličnim pritiscima (MMF-a), ali je na kraju uspjela u naumu, ne odustaju od…”}
