Page 2

Vladina projekcija strukture javnog duga\n\n| javni dug | 2005. | 2006. | 2007. | 2008. |\n|———–|——-|——-|——-|——-|\n| | mil. kn | % BDP-a | mil. kn | % BDP-a | mil. kn | % BDP-a | mil. kn | % BDP-a |\n| inozemni | 56.137,7 | 25,3% | 53.313,7 | 22,4% | 50.483,8 | 19,7% | 48.761,5 | 17,7% |\n| domaći | 54.539,7 | 24,6% | 64.025,9 | 26,9% | 71.822,7 | 28% | 80.029 | 29% |\n| ukupno | 110.677,3 | 49,9% | 117.339,6 | 49,2% | 122.306,4 | 47,7% | 128.790,5 | 46,7% |\n\n## HNB počinje oponašati Europsku banku\n\nZanimljivo je pratiti reakcije tržišta s obzirom na promjenu visine referentnih kamatnih stopa ili pak na samu najavu čelnika središnjih banaka o njezinoj promjeni, pa je logično postaviti pitanje kada će i naša zemlja imati takvu kamatu koja će regulirati tržište. Prvi korak učinjen je ove godine uvođenjem operacija na otvorenom tržištu, odnosno repo operacijama kojima se u većini zemalja provodi monetarna politika, a osnovna kamatna stopa središnjih banaka je upravo repo stopa. Isti je slučaj i s ECB-om. HNB je razvio operacije na otvorenom tržištu i putem njih, odnosno repo stope utječe se na kretanje kamatnih stopa na tržištu, objašnjavaju u HNB-u. Za sada je taj utjecaj na kamate na tržištu malen, ali povećanjem uloge operacija i utjecaj bi se trebao povećati. Naime, repo aukcije zasad imaju ulogu regulatora kunske likvidnosti domaćeg tržišta, otkupom ili prodajom trezorskih zapisa. Razvijanjem operacija posao bi se proširio na državne obveznice. Na taj bi način Središnja banka, primjerice, kupovinom obveznica, povećala količinu novca, ali i cijenu obveznica te tako smažila prinos odnosno zaradu ulagačima. A manji prinos na državne vrijednosnica snižio bi kamatu privtnim kreditima.\n\n- Nakon dvije i pol godine konstantnih kamatnih stopa na povijesno najnižoj razini došlo je vrijeme da ECB kamatnu stopu podigne – izjavio je Trichet u petak da bi već početkom ovoga tjedna izjavio najavivši da ne treba očekivati seriju povećanja kamata, s obzirom na rizike za gospodarski rast. A s tom je ovotjednom izjavom ublažio i sve reakcije koje je ona prošlost jedna izazvala na tržištu, od rasta eura do pada cijena obveznica.\n\nPrinosi na prvoklasne europske državne obveznice na najvišim su razinama u posljednjih pola godine. To znači da se države sada dugoročno zadužuju prema višoj kamatnoj stopi nego ranije, objašnjava analitičar riznice Zagrebačke banke Mladen Smiljanić, te s tim u vezi i najavljuje poskupljenje zaduživanja naše države. Tržišta dionica nisu jače reagirala, ali je umjereni rast kamatnih stopa ublažio njihov oporavak, kaže Smiljanić.\n\n## Restrikcijama protiv inflacije\n\nPrimarni je cilj ECB-a stabilnost cijena i banka ga je spremna ostvariti restriktivnom monetarnom politikom. Inflacija se najime prošli mjesec u euro zoni popela na 2,5 posto. Restriktivnija monetarna politika značila bi pak više kamatne stope za poduzetnike, jer poskupljaju izvori sredstava banaka i refinanciranja na tržištu, objašnjava glavni ekonomist Raiffeisen banke Hrvoje Dolenc. Povećanjem kamata ECB-a zatvorio bi se dio jaza između američkih i europskih kamatnih stopa, ali do kraja će se okončati, kaže Dolenc, tek zaustavljanjem ciklusa rasta američkih kamatnih stopa.\n\nFED-ova kamatna stopa iznosila je 4 posto, a posljednji je put povećana početkom ovog mjeseca na sastanku FED-a, 12. po redu, na kojemu su kamate kontinuirano podizane. Za dva postotna boda veće su od referentne kamatne stope ECB-a, i to je najveći kamatni diferencijal u korist američkog dolara u posljednjih pet godina, objašnjava Smiljanić. Novi kamatni rast FED-a očekuje se već 13. sljedećega mjeseca, a trend rasta mogao bi se, prema najavama, nastaviti i sljedeće godine, dok je za kamate ECB-a to još upitno.\n\nIako je ovogodišnje podizanje kamatnih stopa FED-a ojačalo dolar prema euru, još je znatno slabiji od europske valute, a takva su mu predviđanja i u budućem razdoblju. A dotad će dolar ostvarivati povoljnije uvjete za investitore. Naime ovogodišnje je istraživanje FED-a potvrdilo da slabi dolar ojačava gospodarski rast, jer izvoz čini konkurentnijim.\n\nZato su i primjerice početkom godine čelnici Njemačke i Francuske, zemalja koje se muče s velikom nezaposlenošću i proračunskim deficitom, zahtijevali snižavanje stope ECB, jer bi niža kamata pojeftinila kapital i povećala konkurentnost europskih izvoznika.\n\nAli, s druge strane, serija povećanja kamatnih stopa u SAD-u znatno poskupljuje financiranje ili potrebu refinanciranja, pa su neki analitičari ove godine upozorili na mogućnost zaustavljanja preuzimanja kompanija, veći broj bankrota i zaustavljanje gospodarskog rasta u SAD-u.\n\n—\n\nHrvoje Dolenc\n\nwww.liderpress.hr | Lider 7\n\n11/23/05 1:40:41 PM\n\n—\n\nMinistar Suker više bi kamate mogao osjetiti potkraj godine, za kad je najavljeni zaduživanje države na domaćem tržištu\n\n—\n\nVladina projekcija strukture javnog duga\n\n—\n\nHNB počinje oponašati Europsku banku\n\n—\n\nRestrikcijama protiv inflacije\n\n—\n\nZbog velike konkurencije banke u Hrvatskoj mogle bi odustati od prebacivanja tereta viših euro kamata na korisnike kredita. Ali to onda vlasnici banaka smanjuje dobit\n\n—\n\nKamatne stope ECB-a, i to je najveći kamatni diferencijal u korist američkog dolara u posljednjih pet godina, objašnjava Smiljanić. Novi kamatni rast FED-a očekuje se već 13. sljedećega mjeseca, a trend rasta mogao bi se, prema najavama, nastaviti i sljedeće godine, dok je za kamate ECB-a to još upitno.\n\n—\n\nIako je ovogodišnje podizanje kamatnih stopa FED-a ojačalo dolar prema euru, još je znatno slabiji od europske valute, a takva su mu predviđanja i u budućem razdoblju. A dotad će dolar ostvarivati povoljnije uvjete za investitore. Naime ovogodišnje je istraživanje FED-a potvrdilo da slabi dolar ojačava gospodarski rast, jer izvoz čini konkurentnijim.\n\n—\n\nZato su i primjerice početkom godine čelnici Njemačke i Francuske, zemalja koje se muče s velikom nezaposlenošću i proračunskim deficitom, zahtijevali snižavanje stope ECB, jer bi niža kamata pojeftinila kapital i povećala konkurentnost europskih izvoznika.\n\n—\n\nAli, s druge strane, serija povećanja kamatnih stopa u SAD-u znatno poskupljuje financiranje ili potrebu refinanciranja, pa su neki analitičari ove godine upozorili na mogućnost zaustavljanja preuzimanja kompanija, veći broj bankrota i zaustavljanje gospodarskog rasta u SAD-u.\n\n—\n\nHrvoje Dolenc\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider 7\n\n—\n\n11/23/05 1:40:41 PM\n\n—\n\nMinistar Suker više bi kamate mogao osjetiti potkraj godine, za kad je najavljeni zaduživanje države na domaćem tržištu\n\n—\n\nVladina projekcija strukture javnog duga\n\n—\n\nHNB počinje oponašati Europsku banku\n\n—\n\nRestrikcijama protiv inflacije\n\n—\n\nZbog velike konkurencije banke u Hrvatskoj mogle bi odustati od prebacivanja tereta viših euro kamata na korisnike kredita. Ali to onda vlasnici banaka smanjuje dobit\n\n—\n\nKamatne stope ECB-a, i to je najveći kamatni diferencijal u korist američkog dolara u posljednjih pet godina, objašnjava Smiljanić. Novi kamatni rast FED-a očekuje se već 13. sljedećega mjeseca, a trend rasta mogao bi se, prema najavama, nastaviti i sljedeće godine, dok je za kamate ECB-a to još upitno.\n\n—\n\nIako je ovogodišnje podizanje kamatnih stopa FED-a ojačalo dolar prema euru, još je znatno slabiji od europske valute, a takva su mu predviđanja i u budućem razdoblju. A dotad će dolar ostvarivati povoljnije uvjete za investitore. Naime ovogodišnje je istraživanje FED-a potvrdilo da slabi dolar ojačava gospodarski rast, jer izvoz čini konkurentnijim.\n\n—\n\nZato su i primjerice početkom godine čelnici Njemačke i Francuske, zemalja koje se muče s velikom nezaposlenošću i proračunskim deficitom, zahtijevali snižavanje stope ECB, jer bi niža kamata pojeftinila kapital i povećala konkurentnost europskih izvoznika.\n\n—\n\nAli, s druge strane, serija povećanja kamatnih stopa u SAD-u znatno poskupljuje financiranje ili potrebu refinanciranja, pa su neki analitičari ove godine upozorili na mogućnost zaustavljanja preuzimanja kompanija, veći broj bankrota i zaustavljanje gospodarskog rasta u SAD-u.\n\n—\n\nHrvoje Dolenc\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider 7\n\n—\n\n11/23/05 1:40:41 PM\n\n—\n\nMinistar Suker više bi kamate mogao osjetiti potkraj godine, za kad je najavljeni zaduživanje države na domaćem tržištu\n\n—\n\nVladina projekcija strukture javnog duga\n\n—\n\nHNB počinje oponašati Europsku banku\n\n—\n\nRestrikcijama protiv inflacije\n\n—\n\nZbog velike konkurencije banke u Hrvatskoj mogle bi odustati od prebacivanja tereta viših euro kamata na korisnike kredita. Ali to onda vlasnici banaka smanjuje dobit\n\n—\n\nKamatne stope ECB-a, i to je najveći kamatni diferencijal u korist američkog dolara u posljednjih pet godina, objašnjava Smiljanić. Novi kamatni rast FED-a očekuje se već 13. sljedećega mjeseca, a trend rasta mogao bi se, prema najavama, nastaviti i sljedeće godine, dok je za kamate ECB-a to još upitno.\n\n—\n\nIako je ovogodišnje podizanje kamatnih stopa FED-a ojačalo dolar prema euru, još je znatno slabiji od europske valute, a takva su mu predviđanja i u budućem razdoblju. A dotad će dolar ostvarivati povoljnije uvjete za investitore. Naime ovogodišnje je istraživanje FED-a potvrdilo da slabi dolar ojačava gospodarski rast, jer izvoz čini konkurentnijim.\n\n—\n\n**Zato su i primjerice početkom godine čelnici Njemačke i Francuske, zem