Nova generacija ekonomista

Nova generacija ekonomista

Više smo odani brojkama nego slovima, stav je mladih asistenata Instituta. Upravo je oslanjanje na kvantitativne analize ključna razlika između ekonomista nove i prethodne generacije.

Piše: Dragana Radusinović \nE-mail: [email protected]

Na Ekonomskom institutu Zagreb u posljednje vrijeme nađemo mnogo mladih asistenata. Od 42 znanstvenika čak su njih 25 asistenti, među kojima ima ‘svježih’ doktora znanosti i nekoliko magistara pred obranom doktorske disertacije, dok ih je većina tek magistrirala ili je na početku znanstveno-istraživačke karijere. Naznaka je to nove generacije znanstvenika na hrvatskoj ekonomskoj sceni.

Više smo odani brojkama nego slovima, stav je asistenata Instituta. Upravo je oslanjanje na kvantitativne analize ključna razlika između ekonomista mlade i starije generacije.

O svome znanstvenom radu za Lider ovom je prilikom govorilo njih sedmero. Metodologija istraživanja ekonomskih znanosti u posljednjih 30 do 40 godina promijenila, a mladi istraživači više in-

Page 2

Želja za ostankom u znanosti je ono što mlade nade hrvatske ekonomije u 21. stoljeću razlikuje od tranzicijske generacije na kraju prošlog milenija, čiji su brojni pri-

padnici nakon uspona u znanosti pohrili u državne institucije i ban-

karski sektor.

Oni žele biti upravo znanstvenici čija je misija donositeljima odluka pružiti znanstvene argumente ka-

ko bi njihovi izbori bili utemeljeni, a javnosti pružiti obrazovanje kako bi mogla kontrolirati jesu li oni ko-

ji odlučuju uzeli u obzir argumente znanosti.

Mlade znanstvenike ‘novog vala’ izrazito ljuti podjela na inter-

vencioniste i neoliberaliste. Za njih je, suđeći prema burnoj reakciji na to pitanje, za koje vjeruju da pri-

pada prošlosti, svaki dogmatizam loš, a podjela na-

činjena ‘grubim povlačenjem crte’ krajnje nedopustiva.

• U ekonom-

skoj znanosti ne možete ljude stavljati u kući-

ce, odnosno grupirati. Ima dobrih i loših rješenja u oba usmjere-

nja. Nemoguće je opredjeljivati se – smatra Dubravka Jurlina Alibego-

vić, znanstvenica koja trenutačno čeka obranu doktorske disertaci-

je. U karijeri je radila na mirovinskoj reformi, a bila je i na dužnosti zamjenice ministra znanosti. Ta-

kav stav, u kojem su jednoglasni a oštro se protiv dogmatizmu, još je jedna odlika koja ih značajno razli-

kuje od starije generacije.

• Bitno je koja teorijska koncep-

cija odgovara kojoj praktičnoj eko-

nomskoj situaciji. Ekonomist koji je isključivo neoliberalist ili inter-

vencionist dogmatičar je i ne mo-

že svoje znanje primijeniti u kon-

kretnoj situaciji – objašnjava Ma-

ruška Vizek, mlada istraživačica čiji je magistarski rad trenutačno na čitanju.

Nedovoljan utjecaj na politiku

Zoran Aralica, koji znanstvenu karijeru posvećuje ekonomiji utemeljenoj na znanju, smatra da sva-

ki istraživač mora imati kritički sud bilo o intervencionizmu, neo-

liberalizmu ili bilo kojoj drugoj te-

oriji:

• Svaki dogmatizam nas udalju-

je od našeg posla. Nismo plaćeni da budemo zagovornici jedne ide-

je, poput političara, već da dajemo kritički sud.

Političare prati loš glas kad je ri-

ječ o poslušnosti prema struci, pa tako i znanosti. Opću je dojam da političari znanstvenike poslušaju kad im to odgovara.

• Rezultati naših istraživanja do-

laze do donositelja odluka, ali se ne prihvaćaju u cijelosti. Istraživa-

či nastoje utjecati na političare, po-

stoje pozitivni pomaci, ali još ima prostora za utjecaj na politiku – smatra Jurlina Alibegović.

Drugi ističu da je posao znanstvenika donositeljima odluka predsta-

viti rezultate znanstvenih analiza, pa – tko voli nek’ izvoli.

• Nije nužno da se naši prijedlozi implementiraju, ali bitno je da se

Page 3

Znanost

Zoran Aralica

Strane kompanije su inovativnije

Magisterij: Procjena vrijednosti kapitala u prerađivačkim industrijama (2004.)

Područje interesa: ekonomija temeljena na znanju (teorije kapitala, teorije poduzeća, teorije vrijednosti, metode operacijskih istraživanja)

Istražuje sklonost prema uvođenju novih usluga i proizvoda u hrvatskim poduzećima, a jedan je od zaključaka:

• Poduzeća u stranom vlasništvu sklonije su inovacijama!

Budućnost: u znanosti i obrazovanju

Maruška Vizek

Upotreba analitičkog mozga

Magisterij: iz područja djelovanja monetarne politike; istraživala je učinke uvođenja eura u Hrvatskoj (na čitanju)

• Naše investicije nisu osjetljive na kamatnjake i monetarna politika EU-a neće djelovati u nas onako kao što djeluje u drugim članicama kad uđemo u monetarnu uniju, a izgubit ćemo utjecaj na tečaj. Nositelji monetarne politike trebali bi razvijati načine na koje je moguće kamatnjakom utjecati na realni sektor.

Područje interesa: monetarni prijenos, financijska integracija, analiza vremenskih serija

Budućnost: – Imam analitički mozak i želim ga nastaviti upotrebljavati, baveći se poslom koji je izazovan i daje mogućnost učenja.

Dubravka Jurlina Alibegović

Želim ostati u znanosti

Magisterij: Ekonomsko valorizacija urbanih prostora i gradske rente (1992.). Doktorat kod mentora na čitanju (područja financiranja regionalnog razvoja). Zalaže se za decentralizaciju države, pa ipak tvrdi:

• Naši gradovi i županije su premašili i nemaju dovoljno vlastitih sredstava, a službenici zaposleni u gradovima i županijama nisu dovoljno obrazovani da budu efikasniji. Nedostatak obrazovanja uočljiv je i u službenika na državnoj razini.

Budućnost: – Posao u znanosti je izuzetno kreativan i želim ostati u znanosti.

Vladimir Cvijanović

Razviti capital venture fondove

Magisterij: Determinante i funkcionaliranje tržišta kapitala u Hrvatskoj (2004.)

• Da bi se tržište kapitala bolje razvijalo treba povećati standardiziranja na burzi i kvalitetu

Problem statističkog prekida

Ekonomiste se često optužuju da znanstvene radove ne objavljaju u dovoljno u CC časopisima. (Current Contents su znanstveni časopisi sa strogom međunarodnom recenzijom.)

Iako se društvene znanosti, u koje spadaju i one ekonomske, najčešće brane činjenicom da su ti časopisi u biti rezervirani za prirodne znanosti, asistenti Ekonomskog instituta iznose i neke druge argumente:

• Dva rada s naše institucije objavljena u CC časopisima nastala su u koautorstvu s autorima iz elitnih američkih institucija. Naši ljudi imaju priliku provoditi istraživanja za te časopise samo na međunarodnim projektima – obrazlaže Budak.

Valerija Botrić obrazlaže objektivne razloge:

• Zbog statističkog prekida mi ne možemo raditi istraživanje sa serijskim podacima iz 1912. godine, kao što to mogu naši američki kolege kojima su svi podaci dostupni. Njihov način financiranja za istraživanja koja se temelje na još nepriklupljenim podacima bolje je riješen. U CC časopisima zahtijevaju se kvantitativne analize, a to nisu samo metode već i prikaz na podacima. Ne možete pokazati nešto što je pokazao netko drugi, ali za područje Hrvatske, jer je to nezanimljivo, nego morate pokazati nešto novo. Za to pak morate imati drugačije podatke, koji se prikupljaju isključivo za to istraživanje, a to je skupo.

Ostali asistenti

| Ime i prezime | Magisterij |

|———————|————|

| Katarina Bačić | 2004 |

| Zdenko Babić | 2004 |

| Ljiljana Božić | – |

| Marin Božić | – |

| Tanja Broz | – |

| Goran Butorac | 2004 |

| Iva Čondić Jurkić | – |

| Tajana Dadić | – |

| Irena Đokić | 2004 |

| Mihaela Grubišić | – |

| Hana Milanov | – |

| Domagoj Račić | 1999 |

| Ivana Rašić Bakarić | 2005 |

| Denis Redžepagić | 2003 |

| Gorana Roje | – |

| Sunčana Slijepčević | – |

| Marijana Sumpor | 1999 |

| Jelena Šišinački | doktorirala 2005. |

Page 4

Male plaće nisu najveći problem

U znanosti ne cvjetaju ruže, ali na pitanje isplati li se raditi taj posao, mladi znanstvenici s Ekonomskog instituta jednodušno odgovaraju: da! No, problemi postoje.

• Nisu problem samo naše niske plaće u znanosti. Tu je i financiranje naših poslijediplomskih studija i dodatnog obrazovanja. Željeli bismo si priuštiti doškolovanje od mjesec, dva ili tri u inozemstvu, a realno, uvijek postoji problem financiranja na dnevnoj bazi i teško je uopće govoriti o školovanju u inozemstvu. Mnogo toga nam je kao znanstvenicima u Hrvatskoj nedostupno – ustvrdila je Valerija Botrić.

logistika u bivšem Sovjetskom savezu, a sada se bavi proučavanjem posljedica proširenosti korupcije na razvoj poduzetništva.

• S ekonomskog aspekta ne postoje istraživanja utjecaja korupcije na razvoj, posebice na razvoj poduzetništva. Malo je istraživanja na razini zemalja. Korupcija ima ekonomske uzroke i ekonomske posljedice. Prisutnost korupcije i njezina raširenost prepreka je razvoju poduzetništva, posebice malog i srednjeg – zaključuje Budak.

Mišljenja mladih znanstvenika na Ekonomskom institutu katkad su u suglasju, a katkad i nisu. Upravo toleranciju različitog mišljenja ističu kao još jednu značajnu razliku između mlade i starije generacije. Mladi mogu misliti različito i istovremeno djelovati kao tim, što njihovu poslu u budućnosti daje dodatnu vrijednost. Maruška Vizek poslanju znanstvenika dodaje i edukativnu ulogu.

• Naš je posao poučiti ljude i objasniti im ekonomske zakonitosti, kako im političke elite ne bi mogle plasirati bilo što zapakirano u obećanje – ustvrdila je mlada znanstvenica.

Zdravko Marić

Investicije pokreću razvoj

Magisterij: Analiza priljeva kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije (2004.)

Područje interesa: izravna inozemna ulaganja, tijekovi kapitala

• Investicije su pokretači gospodarskog rasta. Možete ih financirati domaćom štednjom. Ako je nemate, onda inozemnom štednjom. Izravna ulaganja u Hrvatskoj su inozemna ulaganja. Ako se zadužujete vani, bitno je u što usmjeravate taj kapital. Ako ga usmjeravate u potrošnju, onda imate samo vanjski dug. To smo radili do sada, to radimo i sada. Budućnost: – Želim biti s obje noge u znanosti, jer je to kreativan posao i nudi puno mogućnosti.

Valerija Botrić

Problem strukturna nezaposlenost

Doktorat: Korelacija inflacije i nezaposlenosti (2005.)

• U slučaju Hrvatske na temelju naših podataka pokazalo se da takva veza ne postoji i da donositelji odluka ne mogu birati žele li imati nisku stopu inflacije ili dopustiti inflaciju pa doživjeti otvaranje novih radnih mjesta. Probleme nezaposlenosti ne možemo riješiti nika-kvim ciklusom, jer je riječ o strukturnoj nezaposlenosti.

Područje interesa: makroekonomija

Budućnost: na Institutu

Jelena Budak

Boji plan borbe protiv korupcije

Magisterij: Energetska situacija, rafiniranje i logistika u bivšem Sovjetskom savezu (Francuska, 1992.)

Radila u privatnom sektoru u Sibiru i SAD-u

Područje interesa: institucionalna ekonomika – posebice kakav je institucionalni okvir podoban za razvoj poduzetništva i kako na taj razvoj utječe raširenost korupcije.

• Novi akcijski plan borbe protiv korupcije je u odnosu na bivšu nacionalnu strategiju u prednosti, jer je više orijentiran na implementaciju antikorupcijske politike.