Ulazak u Konzum donio boom

Preorijentacija s malih na velike kupce lani je povećala prodaju 40 posto. Ukupni je prihod u prošloj godini bio 1,6 milijuna kuna, a ove godine Horvat očekuje 2,5 milijuna kuna.

Mislite li da je keks komad pečenog slatkog tijesta? Mi ne! – slogan je i mi sao vodilja malog, ali sve uspješnijeg proizvođača keksa koji je hrvatsko tržište slastiča obogatio s nekoliko inovativnih proizvoda. Riječ je o buzetskoj tvrtki Delicia koja je još 1997. počela proizvodnju keksa bogatih vlaknima, sa smedim šećerom, integralnim brašnom, zobi i sličnim isključivo prirodnim sastojcima. Ta tvrtka u posljednje vrijeme bilježi snažnu ekspanziju na domaćem tržištu.

Iako su široj javnosti prva asocijacija na kekse s kapljicama tamne čokolade Kraševi Krašuljci, Delicia od 1998. proizvodi takve kekse pod brandom Čokolo, a od 2002. godine u poboljšanoj verziji pod brandom Choco Boom.

Razlika u snazi marketinške kampanje male Delicije i velikoga Kraša razlog je zbog kojega su Krašuljci, iako su se pojavili kasnije, postali gotovo sinonim za takvu vrstu keksa u Hrvatskoj.

• Na ideju smo došli vrlo jednostavno – kao potrošači smo primijetili čega na tržištu nema i pomislili da to mi možemo proizvoditi – kaže direktor Dražen Horvat, po struci ekonomist, koji je tvrtku pokrenuo sa suprugom, učiteljicom. Kaže da su se s tadašnjih radnih mjesta otišli u nesigurne poduzetničke vođe jer su htjeli imati svoj posao, i to baš proizvodnu djelatnost. Za početak su uložili 200 tisuća njemačkih maraka, što vlastitih, što bankarskih kredita. Potrebna stručna znanja za proizvodnju keksa usvajali su korak po korak od različitih tehnologija iz Hrvatske i inozemstva.

Prvi keksi koje su proizveli bili su Preferans, spravljeni prema starinskoj talijanskoj recepturi s kuruznim brašnom. Njih su u međuvremenu prestali proizvoditi, a danas imaju desetak različitih vrsta keksa sa smedim šećerom ili bez šećera. U proizvodima bez šećera kao osnovno sladilo rabe isomalt, prirodnu zamjenu dobivenu od šećerne repe.

• Uz to, jedini se koristimo oligofrukoza, dijetalnim vlaknima s prebiotičkim efektom, dobivenom iz korijena cikorije, a naši proizvodi nemaju konzervansa, umjetnih boja, emulgatora i sličnih tvari – ističe Horvat.

Početak je bio vrlo težak, dodaje, jer 1998. trgovina nije bila previše organizirana i nije bilo velikih trgovačkih lanaca pa se posao svodio na male dućane. Jedini veći s kojima su tada poslovali bili su Getro, Istrakomerc i Advent iz Pule. S Getroom su zbog znatnog pogoršanja komercijalnih uvjeta prestali poslovati, no zato je tvrtka doživjela pravi tržišni boom otkad posluje s Konzumom, najprije na regionalnoj pa na nacionalnoj razini. Suradnju su počeli 2003., a prošle godine Konzum postao glavni kupac.

Ove godine sklopili su ugovore s velikim kupcima poput dm-a, Keruma, Tommyja i Sonica, što je utjecalo na odlične poslovne rezultate.

• Ova nam je godina rekordna po prodaji jer smo već početkom rujna ostvarili cijelu prošlogodišnju prodaju – kaže Horvat. Konzum je uvjerljivo kupac broj jedan, a Horvat je ugodno iznenađen i uspješnom koji su postigla tri njegova artikla trenutačno dostupna u 80-ak prodavaonica dm-a. Sličnom se uspjehu nada i u Kozmu, gdje je prisutan od ovoga ljeta.

No takav je rast u Deliciji pojava novijeg datuma. U početku su bilježili lagani rast, a 2003. čak i pad. Uzrok je bio okupljanje trgovine na hrvatskom tržištu, čemu se oni nisu pravodobno prilagodili ostajući orijentirani većinom na male kupce. Dodatni je razlog bila neadekvatna plastična ambalaža koja nije odgovarala imidžu prirodnih proizvoda. Koliko je ambalaža bitan faktor u prodaji, potvrđuje podatak da su u Deliciji nakon uvođenja papirnate ambalaže 2004. godine zabilježili 40 posto bolje poslovne rezultate u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni je prihod u prošloj godini iznosio 1,6 milijuna kuna, a za ovu se godinu predviđa povećanje na 2,5 milijuna kuna prihoda.

Nakon početnih ulaganja nisu imali velikih ulaganja i proizvodnja se cijelo vrijeme zbivala praktički u kući, što nije bio problem što se tiče proizvodnih linija koje ne zauzimaju velik prostor, no usko je grlo postalo nedostatan skladišni prostor. – Stoga smo sada pokrenuli investicijski ciklus vrijedan 200 tisuća eura kojim ćemo proširiti proizvodne i skladišne prostore i time povećati kapacitet proizvodnje – kaže Horvat. U prošloj su godini investirali i u dobivanje certifikata ISO i HACCP.

Ove su godine sa sedam zaposlenih proizveli oko 70 tona keksa i sadašnji su kapaciteti, dodaje Horvat, dovoljni za postojeće kupce, no u planu je i širenje asortimana i pridobivanje novih kupaca. – U posljednje se vrijeme nismo previše trudili oko pronalaženja novih kupaca jer nam je s postojećim kapacitetima najvažnije kvalitetno servisirati i isporučivati robu ovim kupcima – objasnio je Horvat.

Preferiraju veće trgovačke lance jer na taj način nemaju problema s distribucijskom mrežom, iako imaju i vlastitu dostavu za područje Istre i Rijeke. – Problemi s kojima se susrećemo u poslovanju isti su kao i kod gotovo svih malih tvrtki – kaže Horvat, navodeći nemogućnost većeg iskoraka zbog potrebe stalnog ulaganja u proizvodnju i lošijih komercijalnih uvjeta. Nama su veliki kupci uistinu veliki, a mi smo njima vrlo mali. Naši su kupci uglavnom vrlo uredni u plaćanju, ali mi ipak moramo platiti mnogo brže i ne smijemo si dopustiti ni najmanju pogrešku – objašnjava Horvat svoju poziciju.

Budući su Horvatovi planovi vezani ponajprije uz investicije u proizvodnju, tehnologiju i ambalažu, ali i u razvoj nekoliko novih originalnih proizvoda. Procjenjuje da bi, nakon što završe investicijski ciklus, mogli dosegnuti proizvodnju od 130 do 140 tona godišnje uz godišnji prihod od šest do sedam milijuna kuna.