Nacrt Zakona o trgovini

I Olgica Spevec osporava neke odredbe

Nakon što se Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore obrušio na odredbe Nacrta prijedloga Zakona o trgovini koje se odnose na radno vrijeme trgovine, Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja osporilo je neke predložene odredbe koje se odnose na nepoštenu tržišno natje- canje. Agencija kojoj je na čelu Olgica Spevec naročito ističe neprihvatljivost odredbe kojom se zabra- njuje prodaja robe ispod nabavne cijene. Agencija, naime, smatra da takva prodaja može biti zabranjena jedino ako se obavlja kroz duže vremensko raz- doblje i bez opravdanih gospodarskih razloga, dok predlača Zako- na, ministarstvo Bran- ka Vukelića, svaku pro- daju robe ispod njene nabavne cijene s porezom na dodu- nu vrijednost drži nepoštenim tržiš- nim natjecanjem. (M.T.)

Page 2

Sukcesija\n\nHrvatskoj upravo stiže 49,5 milijuna dolara\n\nU Beogradu će se 19. i 20. ovog mjeseca održati sastanak Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveze zemalja bivše SFRJ. Hrvatsku će na sastanku zastupati Zdravko Rogić iz HNB-a. Iako bi ovaj put ključna tema trebala biti obveze pojedinih zemalja, hrvatska će strana, prema najavama, iznova podsjetiti na pitanje nestalog zajedničkog novca, blizu 600 milijuna dolara, kojemu se još nije ušlo u trag. S obzirom na to da odbor nije uspio riješiti taj problem, jer se zbog premalih ovlasti nije mogao suprotstaviti srpskoj strani koja se protivi, primjerice ulasku u Narodnu banku Jugoslavije gdje bi se tom novcu moglo ući u trag, formiran je odbor na višoj političkoj razini s većim ovlastima. Koliko je do raspodjele zajedničke imovine, od koje Hrvatskoj pripada prema ključu raspodjele 23 posto, velik dio novca već se slijeva u Ministarstvo financija. Novac koji je bio kod američkih banaka, 54,7 milijuna dolara, već je ranije dostavljen. Obavljeno je i transfer dviju tona monetarnog zlata, za koji smo dobili 31,2 milijuna dolara. A u tijeku je transfer 49,5 milijuna dolara vrijednog novca iz komercijalnih banaka. (L.K.)\n\n# Najava irskog ulaganja u Hrvatsku\n\nNovinar McWilliams želi izdavati novine\n\nProšlog tjedna u Dublinu je održana prezentacija dvadesetak hrvatskih tvrtki, uglavnom proizvođača hrane i pića. Prvu takvu prezentaciju hrvatskih proizvoda u Irskoj je vodio David McWilliams, jedan od najpoznatijih irskih novinara i voditelja koji je, doznajemo, više puta boravio u Hrvatskoj te se čak pomalo služi hrvatskim jezikom. Iako su predstavnici hrvatskih tvrtki uglavnom zadovoljni kontaktima ostvarenim u Dublinu, čini se da bi od te prezentacije prvi mogao profitirati D. McWilliams. Zamjenik urednika prestižnoga irskog gospodarskog lista Sunday Business Post otkriva nam, naime, kako je zainteresiran za ulaganje u hrvatsko novinarstvo, te je spomenuo je da bi rado izdavao novine na engleskom jeziku jer u Hrvatskoj nema takvog tiska. (I.K.)\n\n—\n\nLider\n\nPretplatite se na tjednik Lider\n\nGodišnja preplata 20% popusta\nPolugodišnja preplata 10% popusta\n\nwww.liderpress.hr\n\n—\n\nUplatiti možete:\n- virmanom\n- općom uplatnicom\n- kreditnom karticom\n\nInformacije o preplati:\ntel: ++385 01 633 35 19\nfax: ++385 01 633 35 99\ne-mail: [email protected]\n\n—\n\nKreditnom karticom\n\n- American Express\n- Diners\n\nIME I PREZIME (ili naziv tvrtke):\n\nMB ili JMBG:\n\nADRESA:\n\nMjesto:\n\nTelefon:\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider\n\n12/7/05 11:16:21 AM\n\n—\n\n012-013 play off.indd 13\n\n—\n\nŽeljko Lovrinčević\n\nudjela što ga je prikazalo deset novih članica EU. One su svoj BDP u prosjeku korigirale za 12 posto, najmanje je svog tržišta na Malti, a najviše u baltičkim državama. U Sloveniji je BDP korigiran za približno 8 posto, a ta je država u svom prvom prijedlogu koji je isao u Eurostat BDP korigirala za samo 5 posto. Statističari tvrde da postoji više načina za uključivanje sive ekonomije u BDP, a Hrvatska bi se mogla odlučiti za prilično ambicioznu metodu kojom bi se u dio sive ekonomije izračunavao za svaku godinu posebno unatrag pet-šest godina.\n\nEkonomski institut ne želi objaviti preliminarne rezultate svog istraživanja za 2002. sve dok to ne učini Vlada, pa će stručna javnost još neko vrijeme biti uskraćena za detalje i metode kojima se ‘lovila’ siva ekonomija. Jedno je sigurno, povećanje BDP-a za spomenutih 14 posto, ili neki drugi iznos, uvelike će promijeniti i makroekonomsku sliku države. Osim što će se automatiski povećati BDP per capita i smanjiti zaostajanje za drugim tranzicijskim državama, past će i udio vanjskog duga te općenito javnog duga države. Trenutačno se udio vanjskog duga kreće oko 83 posto BDP-a, a uz pretpostavku da siva ekonomija poveća BDP 14 posto, Lider je izračunao da se vanjska zaduženost države spušta na oko 74 posto BDP-a, a udio javnog duga (zajedno s jamstvima i dugom HBOR-a) sa sadašnja 53 na 46 posto. (G. O.)\n\n—\n\nDavid McWilliams\n