Države najzastupljenije po broju stranaca

Na hrvatskoj poslovnoj sceni čak 7.048 stranaca upravlja poslovnim procesima u 5.494 poduzeća, pokazalo je istraživanje Zavoda za poslovna istraživanja (ZAPI). U to su uključeni predsjednici i članovi uprava, te nadzornih odbora i prokuristi. Među njima 382 su iz Bosne i Hercegovine i upravljaju u 305 poduzeća. Jedan je stranac u Hrvatsku došao čak iz Zimbabwea.

Od svih stranaca upisanih u Sudski registar Republike Hrvatske najviše je Talijana, njih 1.562. Međutim, iz omjera srednjih (medijalnih) vrijednosti prihoda i imovine vidljivo je da su Talijani (9,4 posto) te posebno Rusi (svega 2 posto) pasivniji igrači – uglavnom ulažu u imovinu, dok su drugi, posebno Austrijanci, Slovenci i Nijemci znatno aktivniji igrači – ostvaruju mnogo više prihoda po imovini. Očito statistiku stvarne zastupljenosti stranaca u našem gospodarstvu kvarne tvrtke koje su osnovali strani vlasnici da bi pomoću njih, kao domaćih pravnih osoba, kupili određene nekretnine. Uz spomenute Rusi i Talijane, imovina u Hrvatskoj više zanima i Čehe, Slovake, Litvance, Estonce i Izraelce – objašnjava Drago Kozic, član Uprave Zavoda za poslovna istraživanja, inače Slovenac.

Hrvatska, Albertu Szabi uopće nije problem raditi u Hrvatskoj. Svaki menadžer mora pronaći najbolji način da ostvari ciljeve tvrtke, bez obzira na radno okruženje ili osobne navike – kaže Szabo. Pozitivne promjene u hrvatskom biznisu primjećuje i Andreas Knöbl, generalni direktor Henkela Adria. Sve je vidljiviji profesionalizam. Sudionici ekonomskih događaja razvili su se kao suradnici i kao poslovni partneri. Ekonomsko okruženje je za veće i ozbiljne firme postalo prihvatljivo, a mali i neozbiljni igrači nestali su s tržišta jer nisu mogli prati razvoj – iznosi Knöbl svoje mišljenje.

Među šest stranih direktora u Strabagu Hermanna Molzbichler u Hrvatskoj ima najduži staž, čak sedam godina. Do idućeg proljeća, kaže, na njegovoj će ga poziciji zamijeniti domaći menadžer. Ipak, Molzbichler koji najvažnijim u svojoj hrvatskoj karijeri smatra uspješno uvođenje kompanije na hrvatsko tržište i uspostavljanje dobre organizacije Strabaga. Kaže da ne bi volio otići iz Hrvatske. Hoće li ostati u Hrvatskoj na nekoj drugoj funkciji u istoj kompaniji ili na neki drugi način, odluka je koju tek treba donijeti.

Klausu Schauera, direktoru Večernjeg lista, hrvatska je karijera pri kraju. On naime odlazi, a tko će ga naslijediti još nije izvjesno.

Jedno od pitanja vezano uz strance na hrvatskoj poslovnoj sceni svakako jest i to hoće li u idućih nekoliko godina broj stranaca koji upravljaju poslovnim procesima kompanija u Hrvatskoj opadati ili rasti. Bilo bi logično zaključiti da će se, nakon uspostavljanja i učvršćivanja poslovanja svojih kompanija na novom tržištu strani menadžeri povlačiti u svoje domovine ili, vjerojatnije, odlaziti na još neosvojena tržišta. Jer ipak, riječ je uglavnom o ‘profesionalnim strancima’, odnosno ljudima koji karijeru grade odlazeći raditi na nova tržišta izvan svojih zemalja.

Suprotno prvom logici, izglednije je da će broj stranih menadžera u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina rasti ostvareći se želje hrvatskog biznisa za povećanjem stranih ulaganja s kojima u paketu dolaze i strani menadžeri. Možda će se, međutim, promijeniti struktura tih menadžera. Naime, kad se otvori novo tržište, kao što je to bio slučaj s hrvatskim nakon rata, menadžeri različitih sposobnosti poželjeli su ovde okušati svoju poslovnu sreću, a mnogi su kao mladi i neiskusni poslani da se na novom tržištu ‘dokažu ili propadnu’. I zato nije daleko od istine prevladavajuće uvjerenje domaćih menadžera da su u Hrvatsku dolazili ‘te-čerazredni strani menadžeri’. Stabilizacijom poslovnih prilika Hrvatska može očekivati da će se za vođenje poslova na njezinu tržištu zainteresirati ozbiljni strani menadžeri, u rangu onih koji su, po glavito zahvaljujući uspjehu vlastitih kompanija, zaslužili da se nadu na Liderovim listama.