Novi PDV prema izdanim računima

Za neke će obveznike biti bolan prelazak s poreza na dohodak na porez na dobit, jer im s 1. siječnja 2006. dospijeva obveza plaćanja PDV-a sa svih izlaznih računa, neovisno o tome jesu li ih naplatili.

Danom prelaska na sustav poreza na dobit, fizičke osobe postaju obveznici PDV-a prema izdanim računima, a pravo na pret porez s ulaznih računa koji nose oznaku R-1 ostvaruju prema načelu priljepljenih računa. Za neke je obveznike posebno bolan prelazak s jednog u drugi sustav jer im s danom 1. siječnja 2006. godine dospijeva obveza plaćanja PDV-a sa svih izlaznih računa, neovisno o tome jesu li ih naplatili. Tu su obvezu dužni podmiriti najkasnije do 28. veljače 2006. godine pri predaji PDV obrasca za mjesec siječanj. Istina, oni ostvaruju i pravo na pret porez s ulaznih računa iako ih nisu platili, ali samo s ulaznih računa koji nose oznaku R-1.

Fizičke osobe obveznici poreza na dobit dužne su dospjele, odnosno plaćene svote doprinosa za socijalna osiguranja iskazivati na obrascu R-Sm i obrascu ID jednako kao i pravne osobe, što znači da prihode i rashode utvrđuju prema načelu njihova nastanka neovisno o datumu plaćanja.

Novi Zakon određuje četiri kriterija prema kojima fizičke osobe, ako premašte barem jedan od propisanih kriterija, obvezno od 1. siječnja sljedeće godine postaju obveznici poreza na dobit. Primitak u prethodnoj kalendarskoj godini veći od 2 milijuna kn, dohodak u prethodnoj kalendarskoj godini veći od 400 tisuća kn, vrijednost dugotrajne imovine posljednjeg dana u godini veća od 2 milijuna kn, prosječan broj zaposlenih više od 15 radnika.

Razlika u oporezivanju porezom na dohodak i porezom na dobit nije samo u načelima prema kojima se utvrđuju primici, odnosno prihodi i izdaci, riječju rashodi. Značajnija je razlika u visini poreznog opterećenja koje je posljedica drastičnih razlika u visini propisanih poreznih stopa.

Obveznici poreza na dohodak plaćaju porez na dohodak prema stopama 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice, a ako im je prebivalište u općinama i gradovima koji su uveli obvezu plaćanja prireza, plaćaju i prirez porezu na dohodak. Time se najviše porezno opterećenje za Zagreb penje na čak 53,1 posto (najviša stopa od 45 posto uvećana za 18 posto prireza).

Obveznici poreza na dobit plaćaju porez na dobit prema stopi od 20 posto i time je njihova obveza za izravni porez u cijelosti podmirena. Nakon donošenja novog Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04. i 90/05.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine, brojne fizičke osobe više ne mogu birati oblik izravnog poreza, a posljedično niti način vođenja poslovnih knjiga.

Novi Zakon određuje četiri kriterija prema kojima fizičke osobe, ako premašte barem jedan od propisanih kriterija, obvezno od 1. siječnja sljedeće godine postaju obveznice poreza na dobit. Fizičke osobe koje su tijekom 2005. godine ostvarile primitak veći od 2 milijuna kn ili dohodak veći od 400 tisuća kn, ako im je vrijednost dugotrajne imovine veća od 2 milijuna kn ili zapošljavaju više od 15 radnika, obvezne su do 31. prosinca 2005. godine Poreznoj upravi nadležnoj u svom prebivalištu dostaviti pisano obavijest da ispunjavaju jedan ili više kriterija za obvezan ulazak u sustav poreza na dobit i da od 1. siječnja 2006. godine vode poslovne knjige prema propisima o računovodstvu trgovačkih društava.

Ove će osobe u 2006. zasigurno plaćati manje iznose poreza na dobit nego što su plaćale porez na dohodak. Za dvije ili više fizičkih osoba koje imaju registriran zajednički obrt ili zajednički obavljaju djelatnost samostalnog zanimanja na temelju ugovora o ortakluku, ovi se kriteriji primjenjuju u odnosu na djelatnost kao cjelinu, a ne na svakog ortaka pojedinačno.

Dakle, zakonski propisi obvezuju fizičke osobe da kao obveznici poreza na dobit plaćaju manji iznos poreza nego što bi plaćali da su obveznici poreza na dohodak. Zato se postavlja opravdano pitanje svrhovitosti propisivanja obveznog prelaska na oporezivanje porezom na dobit, jer je prirodno da u sustavu slobodnog izbora poreznih obveznica sami biraju model oporezivanja koji im je pogodniji.

Naravno, stvarnost je uvijek složenija od pojednostavljenja usporedbi samo dvaju poreznih oblika: poreza na dobit i poreza na dohodak. Bojazan od obveznog prelaska na sustav poreza na dobit za mnoge fizičke osobe proizlazi iz činjenice da im se automatski mijenja porezni položaj u sustavu poreza na dobit, ne čekajući pisano rješenje Porezne uprave. Ove će osobe u 2006. zasigurno plaćati manje iznose poreza na dobit nego što su plaćale porez na dohodak.

Prelazak na sustav oporezivanja porezom na dobit umjesto poreza na dohodak neće biti problem poduzetnicima koji uglavnom naplaćuju isporuke u gotovini, ali može uzrokovati financijske poteškoće onima koji svoje proizvode ili usluge isporučuju tvrtkama koje kasne s plaćanjem. Naime, obveznici poreza na dohodak plaćaju porez na dodanu vrijednost prema načelu plaćenih računa, a obveznici poreza na dobit prema načelu izdanih računa.

Danom prelaska na sustav poreza na dobit, fizičke osobe postaju obveznice PDV-a prema izdanim računima, ali i stječu pravo da pretporez s ulaznih računa koji nose oznaku R-1 ostvaruju prema načelu priljepljenih računa. Odvjetnici su jedno od zanimanja koja će se vjerojatno naći na udaru propisa o obveznom prelasku na porez na dobit.

Financijski napor za fizičke osobe koje isporučuju dobra i usluge drugim poduzetnicima koji kasne s plaćanjem. Bolje će proći oni koji nabavljaju sirovine i repromaterijal od obveznika poreza na dobit, ali se u financijskim problemima mogu naći i oni koji su pretežiti dobavljači obrtnici i druge fizičke osobe obveznici poreza na dohodak, jer s njihovih ulaznih računa s oznakom R-2 imaju pravo odbiti pretporez tek kad plate račun.

Obveznicima poreza na dobit povećavaju se i izdaci za obvezne doprinose. Kao obveznici poreza na dohodak plaćali su doprinose prema rješenju Porezne uprave na osnovicu koja je bila određena u visini 65 posto od prosječne plaće ostvarene u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine. Kad od 1. siječnja 2006. godine postanu obveznici poreza na dobit, plaćat će doprinose za obvezna osiguranja na značajno veću osnovicu, u visini 110 posto od prosječne plaće.

Fizičke osobe obveznici poreza na dobit dužne su dospjele odnosno plaćene svote doprinosa za socijalna osiguranja iskazivati na obrascu R-Sm i obrascu ID, iako možda ne isplaćuju poduzetničku plaću. Porezno im je isplativo da sami sebi isplaćuju poduzetničku plaću do visine osobnog odbitka i iznosa porezne osnovice na koji se u sustavu poreza na dohodak plaća porez prema stopi od 15 posto. Na taj način mogu iz poduzetničke sfere isplatiti iznos koji im umanjuje poreznu osnovicu.

Prema objavljenoj Naredbi o osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2006. (NN, br. 139/05.) obrtnici obveznici poreza na dohodak plaćat će doprinose na osnovicu u visini 4.029,35 kn, a obveznici poreza na dobit na osnovicu u visini 6.818,90 kn. Prvima će mjesečna obveza biti manja nego onima koji su obveznici poreza na dobit.

Bolje će proći oni koji nabavljaju sirovine i repromaterijal od obveznika poreza na dobit, ali se u financijskim problemima mogu naći oni koji su glavni dobavljači obveznici poreza na dohodak. I, konačno, obveznici poreza na dobit imaju veće izdatke za vođenje poslovnih knjiga od obveznika poreza na dohodak. Izdaci za vođenje poslovnih knjiga nisu veći samo zbog složenijeg postupka evidentiranja poslovnih događaja nego i zbog obveze dostavljanja tromjesečnih statističkih izvještaja Financijskoj agenciji i godišnjeg statističkog izvještaja u Registar godišnjih izvještaja.

Najkraće rečeno, fizičkim osobama koje su silom zakona obvezne prijeći u sustav oporezivanja porezom na dobit umjesto porezom na dohodak, poskupjet će poslovanje i povećati im se rashodi, a smanjiti porezna obveza.