-
Kako izvući poduzeće iz tolike krize, a bez velikih žrtava? – Promjenama ‘u vlastitom dvorištu’. Reorganizirao sam Upravu i sveo je na svega tri člana, tako da je danas Hrvatska pošta javno poduzeće s najmanjom upravom. Reorganizacija je ključna za uspjeh.
-
U kojem prijelomnom trenutku je sve počelo ići nizbrdo? – Glavni pokretač negativnih događanja bile su tužbe radnika, na koje je Pošta, nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, izdvojila 80 milijuna kuna. Ostalo je posljedica gubitka uslijed redovitog i anemičnog poslovanja. Ljudi su se zapošljavali prema strukturi ‘indiga’, odnosno mentalni sklop ljudi prenosio se s jednog na drugog zaposlenika. Jedna od težih zadaća bila je promijeniti mentalitet ljudi.
-
Navodno vam najviše novca duguju državne institucije. Na koji način rješavate svoja potraživanja? – Od Porezne uprave uspjeli smo dobiti 15 milijuna kuna od preplaćenog poreza i doprinosa, uspjeli smo naplatiti još neke dugove, no i dalje nismo sve izravnali. Samo Grad Zagreb nam je dužan 10 milijuna kuna. No, mislim da je to sveprisutni problem u svim javnim poduzećima.
-
U kakvoj poziciji vidite HP u oštroj tržišnoj utakmici, s obzirom na to da ste izgubili monopol u svim segmentima poslovanja? – U Hrvatskoj trenutačno postoje oko 30 kurirskih tvrtki. Za neke možemo reći da su nam lojalna konkurencija, no ima i onih koji se ne pridržavaju zakona. Izgubili smo monopol u kurirskim uslugama, a nemamo ga ni u platnom prometu jer su nam izravna konkurencija banke. ‘Kuriri’ su u Hrvatskoj prisutni već deset godina, tako da smo tijekom tog vremena već naučili na gubitak monopol. Iduća godina bit će ključna za realizaciju strategije za koju ćemo angažirati domaće i strane konzultantske tvrtke i koja bi nas trebala lansirati kao lidera na tržištu.
-
Koliko sredstava i godišnjeg prometa je potrebno za razvoj i širenje poslovanja, odnosno za realizaciju buduće strategije? – Dok Hrvatska pošta ne bude imala barem dvije milijarde kuna godišnjeg prihoda, funkcionalizirat će na principu reprodukcije. Za zdrav razvoj nam je potrebno 200 do 300 milijuna kuna godišnje dobiti za investiranje i održavanje stabilnosti poduzeća, bez velikih potresa.
-
Koji su to projekti koji bi mogli ‘osvježiti’ Hrvatsku poštu? – Prije svega novi ugovori. Uspostavili smo odličnu suradnju s HEP-om, potpisali nove poslovne ugovore s nekim telekomunikacijskim tvrtkama o naplati računa bez poštarine. Također nastojimo realizirati viziju da pošta postane specifično mjesto prodaje. Svjetski trendovi, naime, pokazuju da pošta više nije arhaičan sustav, već da se od mreže poslovnica može stvoriti jedinstven poslovni sustav. Do proljeća iduće godine planiramo dovršiti kompletnu rješenja informatizacije i već sada je taj proces ubrzan u sustavu proizvodnje i financijskog poslovanja.
-
Bez obzira na nepovoljnu poziciju na tržištu, još uvijek vas nazivaju monopolistima. Kako komentirate lobiranje čelnika City Expressa u Bruxellesu za demokratizaciju tržišta? – Smiješno je da netko trči u Bruxelles prije nego što se o tome konzultirao s državom. Iz koje branše si to netko može dopustiti? Tako bi neki pekar ili bilo koji privatnik mogao ići u Bruxelles i tražiti pomoć za sudjelovanje u tržišnoj utakmici. Ne znam je li to borba za demokratizaciju ili su to ipak određene privilegije. Nikad nisam bio u Bruxellesu niti ću tamo ići prije nego što se stvari razjasne.
Stvaram jaku Hrvatsku poštu
Imate li nekih originalnih zamisli za stvaranje drukčije percepcije pošte kao javnog poduzeća? – U stvaranju strategije odlučili smo iskoristiti inozemni objektivizam i domaći subjektivizam. Jedan od pozitivnih primjera za kojima želimo ići je Finska pošta, koja mjesečno tiska i kovertira više stotina milijuna računa za područje Europe. Mislim da u tom segmentu možemo biti lider na tržištu i da će nam ta nova usluga biti velika financijska inicijativa.
Koliko vam je trenutačna pokrivenost i je li poštanska mreža u Hrvatskoj realno postavljena? – U Hrvatskoj postoji 1158 poštanskih ureda. Poštanski ured se nalazi na svakih 50 kvadratnih kilometara, po jedan na 3.700 ljudi. Kad je riječ o pokrivenosti, pritom europske proširene.
Želite pomladiti kadar zaposlenika. Kako to namjeravate izvesti, istovremeno ne otpuštajući nikoga? – Djelnu zaposlenika ponudit ćemo stimulativne otprilike, a nekima dopunu mirovinskog staža, naravno u dogovoru sa Sindikatom. Teško je na okupu držati obitelj od 12.000 članova, pa postoji određen psihološki problem kod ljudi koji su u pošti proveli gotovo cijeli život.
Kakvu opasnost poštanskoj industriji donosi globalna informatizacija društva? – Zanimljivo je da, unatoč povećanoj informacijskoj pismenosti stanovništva, niti jedna zemlja u poštanskoj industriji nije osjetila probleme. Dapače, pojavom novih trendova javljaju se nove poštanske usluge i primjećuje se rast prihoda. HP će do godine uvesti i e-commerce, odnosno mogućnost kupovine preko interneta.
Koliko bi HP profitirao kad bi zatvorio urede u manjim mjestima koji sada posluju s gubitkom? – Otprilike 246 poslovnica nalazi se na otocima. Sve dislocirane poslovnice u pravilu posluju s gubitkom. Najlakše bi bilo zatvoriti 400 poslovnica i trljeti dlanove. Međutim, ne smatram da se jedna pošta treba zatvoriti, jer je ona dio infrastrukture svakog grada, malog mjesta i otoka. S ekonomskih strana gledano, najslativije bi bilo zadržati poslovnice u urbanim sredinama i pokupiti vrhnje. No HP je ipak komercijalna ustanova s dozom humanosti. Ljudi su tradicionalno vezani uz poštu.
Što je s većim distribucijskim središtem u Hrvatskoj? – U velikim gradovima ćemo distribucijska središta dislocirati, odnosno udaljiti iz središta gradova. Nije baš lijep prizor vidjeti kamion od 10 tona u središtu Dubrovnika. Približit ćemo ta središta željeznici i autocesti. Prema najavama EU, uskoro će se cestovna distribucija zamijeniti željeznicom pa smo trenutačno i u fazi produbljivanja odnosa s HŽ-om.
