Aukcijama na burzi u idućih tri do šest mjeseci namjeravamo sakupiti 85 milijuna kuna, kako bismo investirali u Srbiju i BiH. U našem fokusu trenutačno su tvrtke u financijskom sektoru, te sektorima građevine i farmaceutike.
-
Kako biste sebe definirali? – Definirao bih se kao poduzetnik u ovom biznisu. Uvijek sam bio ‘proaktivan’, tj. uvijek sam pokušavao ono što se pokazalo uspješno u gospodarski razvijenim sredinama u odnosu na našu primijenit i kod nas. Prema tome ne mogu reći da sam investitor jer sam počeo kao poduzetnik, a nisam imao novca. Danas sam uključen u posao i kao menadžer i u osnovi ne radim samo radi novaca. Moje je uvjerenje da se mora raditi ono što se voli da bi se moglo raditi dobro. Novac dolazi kao nagrada na kraju, a ne na početku.
-
Prema našoj procjeni, samo prema javnim podacima ‘vrijedite’ oko 30-ak milijuna kuna, a ukupno i do 60. Kolika je vaša osobna imovina? – To nikad nisam računao i, da budem iskren, nemam ni namjeru to računati. Roditelji su me naučili da ako nešto hoćeš dobiti, najprije trebaš dati. Dakle, spremam sam uložiti mnogo osobnog rada, a naravno da ću za to dobiti i neku nagradu. No i s tom ću nagradom dalje raditi i ulagati. Dakle, ne računam koliko imam – imam dobre prihode i živim korektno i pristojno.
-
Mogu li mali poduzetnici koji imaju višak sredstava sudjelovati u javnoj ponudi? – Mogu, jer im ulaganje u VABU ili Breza investu daje priliku ostvariti veći prinos na uloženi kapital od klasične štednje ili čak klasičnog ulaganja. Očekujemo da će prinos na ulaganje u VABU biti na razini današnjeg prosječnog prinosa u bankarskom sektoru koji iznosi oko 12 posto na kapital. Vjerujemo da će taj prinos u Breza investu u srednjem roku biti 15 posto godišnje.
-
U što će ulagati Breza invest? – Dobro smo snimili tržište BiH – tamo smo već pet godina prisutni sa svojom brokerskom kućom i jedna smo od najrazvijenijih brokerskih kuća u toj zemlji. Također, poznajemo situaciju u Srbiji. Imamo vlastite sektorske analize, vlastite analize kompanija i njihovih poslovanja i na osnovi njih procjenjujemo da je ulaganje u tom području izrazito zanimljivo. Nas trenutačno najviše zanimaju tvrtke u financijskom sektoru te u sektora građevine i farmaceutike.
-
Što ako ne uspijete popuniti kvotu odnosno ako bude previše zainteresiranih? – Upuštamo se u taj posao upravo zahvaljujući velikom interesu naših klijenata. Kao Fima imamo više od 7000 klijenata koji s nama trguju, a tu je i izrazito veliki broj institucionalnih klijenata iz Hrvatske, iz Slovenije, skandinavskih zemalja, SAD-a i nešto manje iz ostalih europskih država. Upravo oni traže takvu vrstu proizvoda na ovom tržištu. Budući da je riječ o aukcijskom modelu, zainteresirani će moći podizati cijenu koju nude za dionice. Znači upisati će oni koji ponude višu cijenu od nominale koja iznosi 100 kuna za dionicu. To je vrlo otvoreni, transparentni model koji u svakom trenutku omogućuje uvid u to koliko je tko prisutan u ponudi na burzi i koliko su cijene.
-
Preuzeli ste Brodsko-posavsku banku, vjerovatno ćete i Hercegovačku, Validus (kojemu će Fima Holding dokapitalizacijom uskoro postati većinski vlasnik) je od HFP-a dobio odštetu od 101 milijun kuna, a dobili ste i spor u slučaju Istarske banke. Je li ovo posebno dobra godina za Fima Holding ili samo jedna u nizu? – Prošla godina bila je sjajna, ali i ova je iznimno dobra za poslovanje holdinga. Svi projekti koje ste nabrojali višegodišnji su i dobro je da su se mnogi od njih počeli realizirati u ovom trenutku. Znači, sve se poklopio jer je i samo tržište kapitala od jeseni prošle godine ušlo u intenzivniju, dinamičniju fazu i konačno prebrodilo početničke teškoće. U ovom trenutku na tržištu kapitala imamo sve što je potrebno za njegov kvalitetan razvoj: kompletan institucionalni okvir, brojne i kvalitetne investitore koji poznavaju tržište, dakle veliku potražnju za vrijednosnim papirima te, ono što je vrlo bitno, početak pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Važno je i da je država odlučila Inu ponuditi u IPO, dakle uz povećanu potražnju javlja se i povećana ponuda. Tržište kapitala na taj je način ušlo u zreliju fazu. Za nas je dobro da smo u ovom periodu došli u poziciju da radimo na još kvalitetnijim i većim poslovima.
-
Najpoznatiji ste po brokerskim poslovima i fondovima – kolikim portfeljem sada upravljate? – Upravljamo sa 140 do 150 milijuna eura, od čega je 40 posto vlastitog kapitala, a 60 posto kapitala naših klijenata koji su nam povjerili da upravljamo njihovom sredstvima. Prisutni smo u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, a imamo i ured u New Yorku, s našim partnerom Auerbach Graysonom, i možemo svojim klijentima omogućiti kupnju bilo koje dionice na bilo kojoj burzi svijeta i obratno, da bilo koji strani investitor preko njih ulaže u Hrvatskoj i BiH gdje smo njihovi zastupnici. Redovno za naše brokere i analitičare organiziramo dva road-showa godišnje u SAD-u i nekoliko diljem Europe. U Hrvatskoj radimo desetak road show-ova godišnje na koje dolaze investitori i obilaze naše kompanije. Na tim sretnima tvrtke se predstavljaju investitorima koji već jesu ili tek namjeravaju ući na hrvatsko tržište.
-
Kako biste odgovorili na kritiku da zapravo rasprodajete Hrvatsku? – Naši su klijenti investitori, a ne samo kupci, oni ne dolaze u šoping i da bi nešto odnijeli, nego da sudjeluju u pozitivnim efektima našeg gospodarskog razvoja. Imaju svoj interes, dakako, ali ga u tom modelu ima i hrvatsko gospodarstvo. I činjenica je također da stranci u pravilu imaju mnogo bolje mišljenje o Hrvatskoj nego mi sami, imaju mnogo više povjerenja u nas nego što smo si ga mi sami spremni ukazati. Mnogo više vjeruju u hrvatsku vrijednost, više je cijene i spremni su više platiti nego mi. Upravo smo to i naučili od njih, naime, da i sami počnemo drukčije doživljavati Hrvatsku, što nam je mnogo pomoglo u poslovanju. I još jedna zanimljivost: od svih investitora s kojima radimo, nijednog ne zanima ni upravljanje kompanijom ni većinsko vlasništvo. To su sve investitori koji žele sudjelovati i pridonijeti našem kvalitetnom razvoju. Oni kažu: ‘OK, vi zaradujete, evo vam moj dolar pa zaradujte za mene, a ja ću biti s vama sve dok vi dobro radite’. I to je još jedna vrijednost tržišta kapitala: naime, da pokaže tko dobro radi svoj posao i kome je netko spreman dati novac. To je u Hrvatskoj neprepoznata kvaliteta tržišta kapitala.
