Investicijski fondovi

Protekli je tjedan na domaćem tržištu kapitala protekao u znaku negativnog raspoloženja nakon što je većina najlikvidnijih domaćih dionica zabilježila značajniji pad tržišnih cijena. Tako je Atlantska plovidba nakon duljeg vremena stagnacije zabilježila pad tržišne cijene na 900 kuna, koji se nastavio i početkom ovog tjedna. Na cijenu bi u skorijem vrijeme mogla utjecati najava vezana uz isplatu dividende, s obzirom na to da se u kuloarima sve češće spekulira o tome koliki bi mogao biti njen iznos.

I ostale su domaće likvidne dionice protekloga tjedna zabilježile manju cjenovnu korekciju. Tako je dionica Podravke pala 0,32%, zaustavivši se na razini od 315 kuna uz ostvaren tjedni promet u iznosu 3,63 milijuna kuna. Dionica Končar Elektroindustrije također je pratila negativne trendove ostalih likvidnih dionica, završivši tjedan na razini nešto većoj od 290 kuna uz skroman tjedni promet od 1,06 milijuna kuna. Od fondova odnosno holding kompanija najveći je pad tržišne cijene zabilježila dionica SN Holdinga, koja je izgubila na vrijednosti 4,33% zaustavivši se na 155 kuna. Osnovni razlog za pad cijene bila je vijest da je Dom holding za zasad nepoznat iznos ustupio sva svoja potraživanja prema HFP-u SN Holdingu. Nakon ustupanja, očekuje se da će SN Holding krenuti u nagodbu s državom, koja mu za sporne zamjene dionice iz razdoblja kuponske privatizacije duguje više od 600 milijuna kuna bez kamata.

U tom smislu, bilo koja pozitivna vijest vezana uz nagodbu trebala bi utjecati na rast tržišne cijene dionica SN Holdinga. Pogotovo kad se ima na umu da i inače SN Holding ima najveći diskont (među ex-pitovima) u odnosu na procijenjenu vrijednost imovine po dionici, a osim toga taj holding raspolaže i relativno najvećim udjelima likvidne imovine u portfelju.

Među dionicama turističkog sektora prošloga tjedna nije bilo intenzivne trgovine, pa je čak i dionica Arenaturista, za koju su proteklih tjedna kružile brojne informacije kako će društvo uskoro biti prodano, izgubila na vrijednosti 2,75% završivši tjedan na 265 kuna, uz tjedni promet koji je iznosio skromnih 427 tisuća kuna.

Jedno od obilježja domaćeg tržišta kapitala proteklih tjedana, rast cijena slabo likvidnih dionica, zadržalo se i prošlog tjedna. Međutim, jasno je da u situaciji opće stagnacije cijena fundamentalno najvrednijih domaćih dionica niti te dionice više nema prostora za daljnji rast.

Jedan od većih gubitnika na tjednoj razini bila je dionica IPK Osijek, koja je proteklog tjedna izgubila na vrijednosti gotovo 30%, iako na skromnom trgovinskom volumenu od svega 5,5 tisuća kuna. Za pad tržišne cijene te dionice ponajviše su zaslužni slabi devetomjesečni poslovni rezultati te kompanije. U devet mjeseci ove godine IPK Osijek je poslovao s gubitkom od 7,89 milijuna kuna. U usporedbi s lanjskim devet mjeseci poslovni su prihodi IPK smanjeni 29,3% na 172,33 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi Grupe zabilježili još intenzivniji pad koji je iznosio 33,5% na 173,69 milijuna kuna.

Sudeći prema rastu tržišne cijene posljednjih tjedana, dionica Saponija postala je vrlo zanimljiva investicijska prigoda. Tako je samo proteklog tjedna njezina dionica porasla za više od 13% dosegnuvši u jednom trenutku i iznos od 375 kuna da bi tjedan završila na razini od 360 kuna. Međutim, sudeći prema devetomjesečnim rezultatima poslovanja te kompanije, evidentno je da Saponija više nije jeftina dionica, pa je u tom smislu moguće očekivati određeno ‘hladenje’ investitora, odnosno korekciju tržišne cijene. Na takvo mišljenje navode relativno visoke multiple Saponije (u usporedbi sa sličnim kompanijama), ograničena likvidnost, ali i relativno dug trend rasta tržišne cijene, u situaciji kad ostale fundamentalno vrijedne dionice već dulje vrijeme stagniraju.

Saponija je u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit u iznosu od 8,16 milijuna kuna (12,39 kuna po dionici), što je bilo 4,08% više nego u istom razdoblju 2004. godine. Devetomjesečni su poslovni prihodi Saponije iznosili 318,82 milijuna kuna, što je bilo 13,17% više nego u istom razdoblju lani. Od toga iznosa 181,66 milijuna kuna odnosilo se na prihode od prodaje u zemlji, a 131,77 milijuna kuna na inozemnu prodaju društva.

Ukupni devetomjesečni rashodi Saponije, ponajprije zahvaljujući povećanju poslovnih rashoda društva, ove su godine povećani za 13,24%, na iznos od 316,11 milijuna kuna. U odnosu na kraj prethodne godine, dugoročne su obveze Saponije porasle sa 66,96% na 74,72 milijuna kuna, dok je istodobno kratkoročni financijski dug društva smanjen za 11,5 milijuna kuna, pa Saponija na kraju rujna ove godine nije imala kratkoročnih financijskih obveza.

Iako je Saponija posljednjih godina investirala 16 milijuna eura u osuvremenjivanje proizvodnje, značajno proširivši proizvodni i prodajni asortiman, čini se da ipak nije realno očekivati kako će se povoljni poslovni trendovi iz prethodnih godina nastaviti jednakim intenzitetom i u budućnosti. Naime, Saponija je već dulje vrijeme prisutna na susjednim regionalnim tržištima, gdje se sve više osjeća prisutnost snažne inozemne konkurencije.

U tom je smislu jasno da će za osvajanje sve većih tržišnih udjela Saponija u budućnosti morati trošiti više sredstava na promidžbu i marketing. S druge strane, pojačana konkurencija na tržištu neminovno će dovesti i do pada cijena proizvoda, što drugim riječima znači da bi dosadašnja profitabilnost mogla biti smanjena.

Već drugi tjedan zaredom najveći prinos na tjednoj razini ostvario je novi dionički fond Aureus Equity, pri čemu je vrijednost njegova NAV-a na tjednoj razini porasla za više od 3%. Uspjeh je to već kad se zna da su prošlosti tjedni dobitnici uglavnom bili ili mješoviti ili obveznički fondovi, a nijedan od njih nije na tjednoj razini uspio ostvariti prinos veći od 2%. Dakle, drugoplasirani fond prošloga je tjedna bio HPB Global, čiji je tjedni rast prinos iznosio 1,82%, zatim HPB Obveznički s 1,7%, a značajnije prinose još su ostvarili ICF Balanced (+1,01%) te obveznički ZB Bond fond (+0,88%). Pritom treba imati na umu da je prošlosti tjedni rast obvezničkih i mješovitih fondova uglavnom bio vezan uz upis nove državne obveznice.

Gubitnika tjedna, pak, i nije bilo mnogo, a nijedan od fondova nije izgubio više od 1% na vrijednosti imovine. Pritom je najveći gubitnik bio varaždinski Global Equity s gubitkom od 0,98%, zatim HVB-ov dionički Select Europe fond, koji je na vrijednosti izgubio 0,48%, dok su nešto manji pad vrijednosti udjela ostvarili Raiffeisenov Balanced fond (-0,34%) te splitski dionički fond ST Global Equity, (-0,31%). Od ostalih gubitnika na tjednoj razini spomenut ćemo još HPB-ov dionički fond, čija je vrijednost udjela protekloga tjedna pala za dodatnih 0,23%, pa mu je NAV zadržan na razini ispod 100.

S obzirom na daljnje negativne trendove na domaćem tržištu kapitala, i ovoga se tjedna mogu očekivati nešto manji prinosi fondova na tjednoj razini.