Političko manipuliranje neplaćenim porezima

Bilo je otužno slušati objašnjenja ministra financija Ivana Šukera o tome da se PDV ne koristi kao mrkva i batina u nastojanju da se Hrvatska radiotelevizija politički pokori. Šuker je to novinarima objašnjavao nakon što je morao izvršiti odluku premijera Sanadera i prema službenoj dužnosti poništiti rješenje o utvrđivanju porezne obveze HRT-u iz 2002. o plaćanju 79 milijuna kuna PDV-a, te još približno devet milijuna pridobivanih kamata na taj dospjeli neplaćeni porezni dug.

Račanova je Vlada sebi lojalnu Upravu HRT-a na pravno dvojbeni način oslobodila 2002. godine obveze plaćanja PDV-a na pretplatu. Istoj Upravi HRT-a, međutim, sada su Šukerovi poreznici, također na pravno dvojbeni način, pokušali naplatiti sporni PDV na pretplatu. Nakon te lakrdije s PDV-om, kao instrumentom za političko pokoravanje HRT-a, bio bi red da Šuker podnese neopozivu ostavku ili bude opozvan, kao opomena budućim ministrima da više ne (zlo)upotrebljavaju porezni sustav opraštanjem poreznoga duga.

U svibnju 2004. Vlada premijera Sanadera osnovala je Radnu skupinu, koju čine predstavnici Ministarstva financija i HRT-a, sa zadatkom da raščisti je li televizijska i radijska pretplata usluga oporeziva PDV-om ili je to porez na posjedovanje TV i radijskih prijamnika na koje se ne bi mogao zaračunavati i PDV. Stoga su neistinite Šukerove tvrdnje o tome kako je u najnovijem pokušaju retroaktiv.

Glasnogovornik bez odgovora. János Römera, predstavnika HRT-a za odnose s javnošću, zamolili smo da nam omogući fotokopiranje tumačenja Odbora za zakonodavstvo Sabora iz 2001. prema kojem se pristojba ne smatra naknadom za uslugu. Zamolili smo i zaključke Radne skupine Ministarstva financija i HRT-a iz svibnja 2004. u vezi s time treba li HRT plaćati PDV na pristojbu. Zamolili smo na uvid i rješenje o PDV-u doznaju HRT-u na dan oko kojega se spore Šuker i Galić.

U ljubaznom odgovoru predstavnika HRT-a za odnose s javnošću – ništa od zamoljenog. U odgovoru se naglašava: – Načelno Vam nisam u mogućnosti na uvid pružati dokumente kojima HRT nije podrijetlo – tako su, na primjer, zaključci za koje pitate sastavni dio prijedloga Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2001. godine, upućenog Saboru – predlažem da ih zatražite ondje.

Kao da ništa nismo ni pitali, ali svejedno hvala!

Mučke s PDV-om. HRT je 2001. bio u velikim financijskim teškoćama i Vlada premijera Račana odlučila je, umjesto transparentnog odobravanja financijske pomoći iz državnog proračuna, HTV na pravno dvojbeni način osloboditi PDV-a.

Pritisni na uređivačku politiku HTV-a nedopustivi su. Ali nelošično je i da HRT ne plaća PDV na pretplatu, a u isto vrijeme PDV se naplaćuje iz prihoda od doprinosa za zdravstvenu zaštitu a na prihode od pretplate. Da nije osloboden dijela obveze plaćanja PDV-a, nad HRT-om bi se morao provesti stečajni postupak zbog poreznog duga iz 2000. i ranijih godina.

Dugo se raspravljalo o tome kako HRT ‘ispod stola’ osloboditi obveze plaćanja PDV-a jer su izuzimanja od tog poreza suprotna osnovnim načelima fiskalne struke. Prevladao je prijedlog Porezne uprave Ministarstva financija prema kojem bi se umjesto promjenom propisa o PDV-u HRT oslobodio obveze plaćanja PDV-a na pretplatu odredbom Zakona o HRT-u koji se upravo donosio, i to tako da se pretplata preimenuje u pristojbu. Na pristojbu kao javno davanje, sukladno općem poreznom zakonu, PDV se ne zaračunava. Time je HRT-u obveza za PDV-a smanjena za gotovo 70 milijuna kuna godišnje.

Kako bi se nekako učvrstila ta pravno klima zamisao oslobađanja od PDV-a, od Odbora za zakonodavstvo Sabora Račanova je Vlada ‘naručila’ tumačenje, koje je taj Odbor poslušno i dao, prema kojem se pristojba ne smatra naknadom za uslugu. Dosljednim tumačenjem tog nespretnog stajališta Odbora za zakonodavstvo prema kojem pristojba nije usluga mogao bi se izvesti i zaključak da je prihod od pretplate preimenovane u pristojbu prema Zakonu o obveznim odnosima zapravo stjecanje bez osnove. Zbog toga bi se taj javni prihod HTV-u trebao prema službenoj dužnosti oduzeti. Ali to nije smetalo oslobađanju HRT-a obveze plaćanja dijela PDV-a sve do ovih dana.

Nelošično je, međutim, da HRT ne plaća PDV na pretplatu preimenovanu u pristojbu, a da se u isto vrijeme iz prihoda od doprinosa (namjenskog poreza) za zdravstvenu zaštitu svake godine uredno naplaćuje od 550 do 700 milijuna kuna PDV-a. No, HRT-u je Račan osigurao oprost od PDV-a na preimenovanu pretplatu kako bi se izbjegla porezna pristojba, dok se zdravstvu, koje se zbila financijska iz doprinosa (namjenskog poreza), PDV uredno naplaćuje.

(Zlo)upotreba poreznog sustava radi političkog pokoravanja medija u Hrvatskoj nije neobičajena pojava. Pokušaj političkog pokoravanja medija s pomoću poreza učinjen je i prije deset godina, također neuspješno. Okružnicom Porezne uprave od 12. travnja 1996. zatraženo je da sva grafička poduzeća, bez obzira na to što su registrirana za proizvodnu djelatnost, moraju osim poreza na promet proizvoda dodatno platiti i porez na promet usluga za naboru papira, jer na tom papiru obavljaju tiskarske usluge za naručitelje. Taj porez su, prema rečenoj okružnici Porezne uprave, grafičke tvrtke morale platiti unatrag, od 1992. godine.

Zamišljeno je da se poreznim nametom uvedenim ‘ispod stola’ nakladnici dovedu pred financijski slom i na taj način politički pokore, slično kao što se nešto ranije dogodilo i sa Slobodnom Dalmacijom koju je preuzeo Kutle. Politički nezanimljivim grafičkim poduzećima naknadno je tako zaračunani namet bio oprošten, ali tada se na meti političkih preuzimatelja našao Novi list. Žestina otpora udruženih predstavnika grafičke industrije pri Poreznom nadzoru samo za male poduzetnike.

Pritisak (poreznih) vlasti na poduzetnike u Hrvatskoj nije rijetkost. Uobičajeno je da se obveznicima prijeti određivanjem poreznog nadzora kako bi se prijavili da pristanu na zahtjeve poreznih referentata ili jednostavno potpisali neki zapisnik. Takav pritisak povremeno postaje vidljivim u nadzoru medija, kao što je to bio slučaj ovih dana u raspravi o tome treba li HTV-u naplaćivati PDV. I dok se još koliko-toliko reagira na ono što se podrazumijeva pod političkim pritiskom, osobito na medije, uobičajeni pritisak na poduzetnike prijetnjama o poreznom nadzoru uporno se prešućuje.

No služba poreznog nadzora i odnedavno ‘reanimirana’ rani je ukinuta Financijska policija, međutim, nisu pretjerano učinkovite. Tako Hrvatska narodna banka već godinama upozorava na nedostatan porezni nadzor poslovnih banaka u Hrvatskoj, jer zbog toga nije potpuno efikasna ni bonitetna kontrola s obzirom na to da ne može koristiti podatke dobiene poreznim nadzorom. Zbog toga su u HNB-u čak izradi li i materijale kojima Ministarstvu financija predlažu osnivanje službe za porezni nadzor poslovnih banaka. Zasad uzalud, jer poreznici su lakše kontrolirati obrtnike, male poduzetnike i preprodavače cigareta na tržištima. Zbog toga nema rješenja koja korigira u poreznim bilancama poslovnih banaka iskazane dugoročne rezervacije, nema ni rješenja koja osporavaju pretjerana iskazivanje međusobnih plaćanja između banke ‘kćeri’ u tuzemstvu i banke ‘majke’ u inozemstvu za kupovine softvera, prava za korištenja imena, konzultantske usluge, nove nazine bankarskih proizvoda i sl.

Za analize poreznih bilanci poslovnih banaka potrebni su stručnjaci kakve si Ministarstvo financija ne može ‘priuštiti’. Ako neki porezni inspektor i ‘stasa’ za kompetentnu analizu, brzo mu bankari ponude posao za višestruko veću plaću. Slično je bilo i u Irskoj. Zbog toga su u Irskoj oporezivanje banaka povjerili outsourcing partneru, privatnoj kompaniji koju su osnovali Irci koji su prije toga radili u američkim bankama. Taj outsourcing partner radi za postotak poreza ubranog više od iskazanog u poreznim bilancama banaka.

Žestoko natjecanje HTV-a i komercijalnih televizija za svaki postotak gledanosti i Sabor je prošlog tjedna među ostalim HRT-u prigovorio gubitak dijela marketinškoga kolača. Javnu televiziju, očito, ne ujeda samo politika nego – ne manje bolno – i konkurencija. Utačnica, ili možda ipak eksplicitan sukob, HRT-a i komercijalnih televizija na domaćem terenu počela je dolaskom Nove TV, komercijalne televizije koja je dobila koncesiju za emitiranje programa na nacionalnoj razini, a nastavila se u proljeće prošle godine dolaskom RTL televizije pod 90-postotnom kontrolom njemačkog diva Bertelsmanna.

U svibnju ove godine osnovana je Udruga komercijalnih televizija čija je zadaća promicanje i zaštita interesa komercijalnih televizija u Hrvatskoj. Takve su udruge uobičajena praksa na razvijenim europskim tržištima, sto je u priopćenju televizija, a njihova je djelatnost usmjerena prema sudjelovanju u kreiranju zakonske regulative struke – zaštiti poštenog tržišnog natjecanja i zastupanju interesa članica Udruge prema tijelima državne uprave. U priopćenju se navodi i da se nacionalne udruge povezuju na europskoj razini u Udrugu komercijalnih televizija (ACT). To je nesumnjivo bio pokušaj dovođenja u koliko toliko ravnopravan položaj s povlaštenim HRT-om, koji se za razliku od komercijalnih televizija, financira pretplatom i prodajom oglasnoga prostora.

Prva važnija reakcija bila je RTL-ova. RTL je 22. srpnja podnio tužbu protiv HRT-a zbog kršenja zakonskih propisa o vremenskom ograničenju televizijskog oglašavanja promidžbenog programa. U tužbi se napominje da je HGK-u i HUP-u, kao i Sindikata grafičara, natjerao je i Vladu premijera Mateše da poništi famoznu okružnicu Porezne uprave, slično kao što je sada Šuker prema Sanaderovoj odluci morao poništiti rješenje o naplati PDV-a na pretplatu HTV-u.

Milijarde oproštenog poreza. Izbjegavanjem prisilne naplate dospjelih neplaćenih poreznih obveza država omogućuje povlaštenim poreznim obveznicima da posluju nelojalno konkurirajući obveznicima koji moraju plaćati ne-male poreze, jer nemaju povlasticu da im se oprašta dospjeli porezni dug. Neplaćanje dospjelih poreznih dugova u Hrvatskoj je poprimilo zabrinjavajuće razmjere. HRT nije jedini obveznik koji izbjegava plaćanje dospjelih poreznih obveza.

Zbog sve većeg broja poreznih neplatiša, umjesto primjene propisa o prisilnoj naplati dospjelih poreznih dugova, usvojen je posebni Zakon o naplati nenaplaćenih poreza, doprinosa i carina dospjelih prije 31. prosinca 2000. godine. Do 31. prosinca 2000. bilo je evidentirano 22,5 milijardi kuna nenaplaćenog poreznog duga, od čega gotovo 10 milijardi poreza, pri čemu je više od 70 posto bilo dospjelog neplaćenog PDV-a.

Još deset milijardi kuna bilo je dospjelih neplaćenih doprinosa za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje, dok su se ostale dvi.

RTL i Nova TV još u gubicima. Pojava RTL-a na oglasnom tržištu vrijednom 800 milijuna kuna lani je stajala HTV smanjenja udjela na oglasnom TV tržištu za 12 posto, a Novu TV za 4 posto. Međutim, prema pisanim Banke, financijsko-poslovnog mjesečnika, domaća RTL televizija u šest mjeseci ove godine imala je gubitak od 4 milijuna eura, a gubitak Nove TV u devet je mjeseci ove godine iznosio 4,8 milijuna dolara. Obje komercijalne televizije prema burzovnim izvješćima njihovih vlasnika očekuju ‘pozitivnu nulu’ tek 2007. godine.

Prema informacijama tvrtke MediaNet mjesečna potrošnja na TV reklamiranje u Hrvatskoj ponovno je porasla na ukupno 36,7 milijuna eura u rujnu ove godine. U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima hrvatsko je tržište očito dobilo dodatan zalet zbog pojave komercijalne televizije RTL i relansiranja Nove TV nakon što ju je preuzeo CME.

Sve to govori u prilog tomu da se televizijsko-oglašivačko natjecanje nacionalne i komercijalnih televizija sve više zahvata. Penali i na jednoj i na drugoj strani najbolje svjedoče o žestini utakmice.

vanje od 19 do 20 sati ušao u fond od 20 do 21 sat. Galić je rekao da od svih primjedbi konkurencije samo to prihvaća te da kršenja zakona više nema. Početkom studenoga stigla je i (ne)očekivana vijest iz minuta reklama, a komercijalnim je televizijskim kućama dopušteno do 12 minuta promidžbenih poruka. No tijekom istraživanja televizijskog programa od 15. do 22. rujna Vijeće je utvrdilo brojne prekršaje svih triju televizija. U slučaju Nove TV utvrđeno je 20 posto više prikazanih reklama od dopuštenoga, a uz to i emitiranje promidžbenih spotova koji nisu jasno odvojeni od ostataka programa. HTV i RTL također su prijavljeni zbog emitiranja promidžbenih spotova koji nisu odvojeni od ostatka programskog sadržaja, ali i zbog objavljivanja prikazanih komercijalnih sadržaja.

Iako je predizborno Šuker obećavao da nikome neće opruštati dospjele porezne dugove, ubrzo nakon izbora počeo je odstupati od danog obećanja. Nedavno je najavio nove otpise dospjelih poreznih dugova tvrtkama koje prema ocjeni Sanaderove Vlade treba spašavati od bankrota. To je razumljivo, jer ni Sanaderova Vlada, kao ni prethodne, ne može, primjerice, zatvoriti brodogradilišta radi naplate dospjelih nenaplaćenih poreznih dugova.

Lakrdija s pretplatom i pristojbom. Ali ako se oprosti poreza već ne mogu izbjeći, moraju biti javni, pregledni, a ne ‘ispod stola’, prema subjektivnoj ocjeni ministra financija ili poreznika. Oprosti poreza skriveni od javnosti uzrokuju opravdana naglašanja o korupciji u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija, a i remete slobodnu tržišnu utakmicu, jer uredni platište poreza ne mogu konkurirati povlaštenim neplatišima kojima se dospjeli porezni dugovi naknadno opruštaju.

Lakrdija s oslobađanjem HRT-a od PDV-a na pretplatu preime novanu u pristojbu još jednom potvrđuje da (financijske) probleme ne treba rješavati u sklopu sustava oporezivanja. Porezni sustav, prema načelima modernih fiskalnih struke, mora biti isključivo izvor sredstava državnog proračuna, a (financijski) problemi moraju se rješavati izvan poreznog sustava proračunskim transferima na javan i pregledan način.