Usporavanje inflacije u studenome

Cijene dobora i usluga za osobnu potrošnju u studenome 2005. godine porasle su 3,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Istodobno, u usporedbi s prethodnim mjesecom, cijene su u prosjeku više 0,2 posto. Tako je nakon rujna i listopada zabilježeno usporavanje rasta potrošačkih cijena na mješovitoj i na godišnjoj razini. Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene prehrane i motornih goriva. U promatranoj mjesecu izdaci za prehranu, koja čini trećinu potrošačke košarice, veći su za 5 posto kao i troškovi stanovanja u odnosu na prošlogodišnji studeni.

Ponajprije zbog rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima tijekom studenoga na godišnjoj je razini zabilježen rast cijena goriva za osobna vozila (10,6 posto) te cijena prometnih usluga (6,4 posto). Zbog uvodenja novih administrativnih pristojbi u zdravstveni sustav cijene zdravstvenih usluga u prosjeku su više za 19,7 posto na godišnjoj razini. Na usporavanje rasta potrošačkih cijena na mješovitoj razini najviše je utjecalo smanjenje cijena goriva i prehrane u odnosu na listopad. Cijene odjeće i obuće prosječno su bile više za 2,1 posto u odnosu na listopad, što je ponajprije posljedica sezonskih kretanja. Očekujemo da bi prosječna godišnja stopa inflacije za 2005. godinu mogla iznositi 3,3 posto. U sljedećim mjesecima postoji rizik od znatnijeg rasta potrošačkih cijena, što će uzrokovati ponovni rast cijena nafte na svjetskim tržištima zbog povećane potražnje za energentima tijekom zimskog razdoblja.

U listopadu je zabilježen realni rast prometa u trgovini na malo od 1,7 posto, odnosno nominalni rast od 6,2 posto na godišnjoj razini. Tijekom listopada prodaja živežnih namirnica u nespecijaliziranim trgovinama, koja čini više od četvrtine ukupnog prometa, nominalno je porasla 7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Međutim, nominalno povećanje prometa većim je dijelom uzrokovano velikim rastom cijena prehrabrenih proizvoda nego rastom fizičkog prometa. Istodobno je vrijednost prodaje motornih vozila nominalno veća za 17,1 posto, a vrijednost je prodanih motornih goriva i maziva veća za 8,7 posto na godišnjoj razini.

Cijeli prošli tjedan bili su zamjetni aprecijacijski pristici na kunu, ponajviše zbog rasta potražnje za domaćom valutom uslijed izdanja kunskih obveznica prošlog četvrtka. Na početku protekloga tjedna na domaćem deviznom tržištu trgovalo se na razinama iznad 7,40 kuna za euro, a zbog pritisaka na jačanje kune na kraju tjedna trgovalo se na razinama od oko 7,385 kuna za euro. Na jačanje kune u odnosu na jedinstvenu europsku valutu utjecala je i slaba korporativna potražnja za eurima, a nešto je snažniji volumen trgovanja zabilježen tek potkraj tjedna.

Prošli je tjedan na svjetskim deviznim tržištima zabilježeno slabljenje američke valute u odnosu na euro, bez obzira na ponovno podizanje FED-ove kamatne stope, odnosno daljnji rast prinosa na imovinu denominiranu u dolarima. Izjave čelnika američke središnje banke nakon podizanja referentnoga kamatnja-ka 13. put zaredom potaknule su špekulacije tržišta kako je razdoblje rasta kamatnih stopa pri kraju, što je uzrokovalo snažne pritise na slabljenje dolara. Rekordan iznos robnog deficita SAD-a te snažan rast indeksa IFO u Njemačkoj uzrokovali su jačanje eura. Na samom kraju prošlog tjedna trgovalo se na razinama od oko 1,20 dolara za euro.