FARMAL stao na žulj Plivi i Belupu

Farmal d.d. novi je igrač na hrvatskom tržištu farmaceutske industrije. Međutim, samo su ime Farmal, nova tvornica generičkih lijekova i upravna zgrada u Ludbregu potpuno novi. Iza naziva Farmal krije se bivši Razvitak d.d iz Ludbrega čiji je Farmal pravni sljednik i kroz čiji se profitni centar Razvitak Farmaceutika još 1998. godine počela razvijati ideja o proizvodnji generičkih lijekova, a od 2000. godine i sama proizvodnja. Drugi profitni centar bivšeg Razvitka, proizvođač tvrdih želatinskih kapsula Lukaps, trenutačno posluje u sastavu Farmala, ali plan je Uprave i taj dio nekadašnjeg ludbreškog holdinga od 1. siječnja iduće godine izdvojiti u samostalno društvo s ograničenom odgovornošću. Zajedno s nedavno osnovanim društvom Aktival d.o.o. za proizvodnju dijetetskih proizvoda te će dvije tvrtke kći biti sinergijski povezane s Farmalom kao stopostotnim vlasnikom.

To će ujedno biti i kraj procesa čišćenja portfelja poduzeća koji se intenzivirao prije nekoliko godina i usmjeravanje svih resursa na proizvodnju generičkih lijekova kao Farmalov core business.

Vizija Uprave Farmala je stvoriti modernu farmaceutsku kompaniju s fleksibilnom organizacijom koja će moći pravodobno odgovarati na izazove i potrebe tržišta i na taj način povećavati tržišni udjel. Želja je da postane značajan proizvođač generičkih lijekova na domaćem tržištu.

• Naš je strateški plan do 2009. godine zauzeti do pet posto hrvatskog tržišta farmaceutske industrije – kaže predsjednik Uprave Dražen Dedi.

Današnji je proizvodni portfelj rezultat neobičnog ali logičnog i osmišljenog razvoja tvrtke. Proces teče od proizvodnje košara, galanterije, preko građevinske kemijske do tvrdih želatinskih kapsula i konačno generičkih lijekova. Naime, tvrtke na čijim je temeljima nastao danasni Farmal su Razvitak-Košaraštv osnovana 1959. i Razvitak-Galantnerija osnovana 1970. godine. Kada je 70-ih godina osnovan Odjel za istraživanje i razvoj počinju se nazirati naznake novog Razvitka s visokoprofitnim granama holdinga – Metakem za proizvodnju kemijskih proizvoda osnovan 1980., Lukaps 1981. i Razvitak Farmaceutika 1999. godine.

Čišćenje portfelja počelo je 1997. prodajom udjela u Razvitak Košaratvu, a prošle su godine prodali Metakem slovenskoj Belinki, te udjele u joint ventureu s multinacionalnom kemijskom kompanijom Degussa.

Trenutačno na farmaceutskom tržištu, na kojemu vladaju Pliva i Belupo, a slijedi ih Jadran Galenski laboratorij koji nisu isključivo proizvođači generičkih lijekova, ali idu u tom smjeru, Farmal drži svega jedan posto. Taj je postotak očekivan s obzirom na to da je riječ o ulasku na vrlo zahtjevno tržište, na koje u Hrvatskoj vladaju poznati domaći igrači uz snažnu konkurenciju multinacionalnih farmaceutskih kompanija. Osim toga, sam proces dobivanja proizvodne dozvole, registracije lijekova i ostale procedure iziskuju nekoliko godina.

Generika je sve prisutniji trend u širim svjetskim okvirima koji se prenio i u Hrvatsku, gdje i vodeći proizvođač Pliva odustaje od proprietary segmenta. Zbog male vjerojatnosti otkrivanja novih spojeva te dugotrajnih i visokih ulaganja u istraživanje i razvoj, originalnih lijekova je sve manje, a njihova cijena čini ih nedostupnima većini pacijenata. Generički lijekovi su, tvrde proizvođači, potpuno istovjetni originalu, samo znatno jeftiniji. Upravo u cijeni lijekova u Farmalu vide svoj adut u odnosu prema državi i kupcima.

• Dio naše strategije je da svaka nova generika mora biti 10 posto jeftinija – ističe Dedi.

Farmalov Klavax, nakon Ranitala njihov drugi najjači proizvod, kao druga generika istog antibiotika nakon Plivinog Klavocina, jeftiniji je, prema Dediju, 20 posto. Ali situacija je trenutačno takva, dodaje, da se usprkos činjenici što su najjeftiniji proizvođač na tržištu još više propisuju skuplji lijekovi. Ključ za rješenje ovog problema koji u konačnici najviše šteti krajnjim korisnicima sada je u rukama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji bi trebao vršiti odgovarajući nadzor nad propisivanjem i potrošnjom jeftinijih generičkih lijekova. Prema posljednjim najavama iz Ministarstva zdravstva čini da će novi pravilnici ići na ruku Farmalu, jer je ministar Ljubičić najavio da će od polovine siječnja iduće godine liječnici specijaliziti u bolnicama moći preporučiti lijekove isključivo pod generičkim nazivima, dok će liječnici primarne zdravstvene zaštite smjeti propisivati na recept samo najjeftinije generike.

Dedi ističe da bi država na njihovim lijekovima, koji imaju potencijal oko 700 milijuna kuna, a koji su u prosjeku 15 do 20 posto jeftiniji mogla uštedjeti 150 milijuna kuna godišnje kad bi osigurala potrošnju jeftinijih lijekova.

Farmal trenutačno ima 18 registriranih generičkih lijekova u 40 različitih oblika, a plan je na tržište plasirati od šest do 10 novih proizvoda godišnje.

• Optimalnim smatramo broj od 30 do 40 lijekova u portfelju jer bi većim portfeljom bilo teže upravljati – kaže Dedi.

Strategija Farmala je u prvoj fazi rasta i razvoja u kojoj se sada nalazi koncentracija na generičke lijekove koji imaju veći obujam prodaje na hrvatskom tržištu uz nastojanje da na određeni način ipak supstituiraju uvoz. Nakon stabilizacije i zauzimanja željenog tržišnog udjela, u drugoj fazi, kaže Dedi, kretn će u izvoz.

U pokretanju Farmala d.d., odnosno tvornicu s laboratorijima i upravnom zgradom uloženo je oko 50 milijuna kuna. Trenutačno se u novoj tvornici Farmala odvija samo završno pakiranje i blisteriranje.

• Budući da smo u svibnju otvorili novi pogon proizvodnje generičkih lijekova, ostale faze proizvodnje trenutačno radimo u tzv. Contract manufacturingu s renomiranim svjetskim tvrtkama iz Italije, Njemačke i Islanda. Osim tog dijela proizvodnje naša je koncentracija usmjerena na kontrolu, distribuciju, marketing i prodaju generičkih lijekova – objasnio je Dedi. Prva faza investicija je ovime završena, u drugoj će fazi više ulagati u distribuciju, dok će u trećoj fazi, koja bi trebala završiti 2009., najviše ulagati u ostale faze proizvodnje. Nakon toga će vidjeti što će dalje, kaže Dedi, koji otprilike u tom razdoblju, ulaskom Hrvatske u EU, očekuje veći pritisak strane konkurencije, posebno generičkih proizvođača.

Temeljni kapital Farmala je 25,4 milijuna kuna i podijeljen je na 83.490 dionica raspoređenih između nekoliko većih te stotinjak malih dioničara. Do prije godinu dana u vlasničkoj strukturi bio je i HBOR kao venture fond koji ulaže u temeljni kapital poduzeća. Upravo su zahvaljujući tom ulaganju, kaže Dedi, uspjeli realizirati sve investicije jer je visina ulaganja daleko premašivala temeljni kapital. HBOR je na osnovi toga imao 22 posto vlasničkog udjela koji su dioničari, vidjevši da realizacija investicije ide u dobrom smjeru, odlučili ponovno otkupiti od HBOR-a.

U ovoj godini ostvaren je prihod od gotovo 60 milijuna kuna, a u idućoj godini u Farmalu planiraju prihod od 90 milijuna kuna. Kako u ovoj fazi rasta i razvoja strategija nije maksimiziranje profita, očekuju dobit od približno 10 posto temeljnog.

Na upit koji su bili razlozi prekida poslovnog suradnje s Lukapsom nakon ulaska tadašnjeg Razvitka u farmaceutski biznis u Belupu navode da su s Razvitkom suradnju završili sve do kraja 90-ih godina, kada se na europskom prostoru počela učestalo javljati encefalopatija, poznatija kao kravljje ljudi.

• Budući da su se kapsule Lukaps proizvodile iz želatine životinjskog podrijetla, regulatorne agencije tražile su od proizvođača Capsugel, od kojega sada kupujemo kapsule, europska je farmakopeja izdala taj nužni certifikat prema kojemu je njihova sirovina sigurnog podrijetla – kaže direktorica komunikacija Belupa Snježana Foschio-Bartol.

Dedi, s druge strane, ističe da te tvrdnje Belupa ne stoje.

• Lukaps je jedan od prvih proizvođača kapsula u Europi koji je, kad se pojavio BSE, koristio farmaceutsku želatinu svinjskog podrijetla. Nadalje, Lukaps je pojavom BSE bio među prvim koji su imali EDOM certifikat kojim se jamči ispravnost sirovine, a jedini je proizvođač kapsula u Europi koji ima Health certifikat za gotov proizvod kojim se jamči da su Lukapsove kapsule svinjskog podrijetla. Osim toga, Lukaps koristi sirovinu za proizvodnju kapsula isključivo iz Europe, gdje se primjenjuju najstrože mjere kontrole sirovine. Sve gore navedeno možemo dokumentirati – kaže Dedij.

U Plivi kažu da je suradnja s Lukapsom prekinuta 2001. zbog kvalitetnije ponude kompanije iz Njemačke, a pojedinosti sadašnje proizvodnje i prodaje dio su poslovne politike i strategije Plive o kojima ne mogu javno govoriti.

Lukaps je jedini proizvođač želatinskih kapsula u ovom dijelu Europe. Danas su svoju proizvodnju izvozili na tržište regije, a unatrag dvije godine i na tržišta Zapadne Europe, što Dedij smatra dokazom kvalitete njihovih proizvoda.

U Europi još postoje pogoni američke kompanije Capsugel u Belgiji i Francuskoj, koja je u sastavu Pfizera te pogon tvornice Qualicaps u Španjolskoj, koja pripada japanskoj farmaceutskoj tvornici Shionogi.

Lukaps se na pojedinim regionalnim tržištima vrlo dobro pozicionirao pa tako drži oko 40 posto ruskog tržišta, 70 posto slovenskog i 40 do 50 posto tržišta u Srbiji i Crnoj Gori itd. Prije dvije godine investirao je 20 milijuna kuna u nove strojeve i tehnologiju kojom su se povećali kapaciteti i unaprijedila proizvodnja tvrdih želatinskih kapsula.