Piše: Jadranka Jurčić

Naručitelji brodova u hrvatskim brodogradilištima često inzistiraju na ugradnji proizvoda stranih tvrtki za koje su spremni platiti i razliku u cijeni, bez obzira na to što je domaći ponuđač povoljniji.

Andrija Babac, predsjednik Uprave karlovačke tvrtke Croatia pump, ogorčen je zbog gubitka posla na deset brodova za Latviju koji će se graditi u 3. maju te na šest brodova za brodogradilište Split.

• Iako smo u travnju na međunarodnom tenderu u riječkome 3. maju za latvijske brodove konkurirali najpovoljnijom cijenom i najboljim tehničkim karakteristikama ipak taj veliki posao nismo dobili. Rekli su nam da je brodovlasnik inzistirao na proizvođačima iz Švedske i Finske i da je platio razliku u cijeni. Vrijednost takvog posla po brodu iznosi približno 130 tisuća eura, a za deset brodova to je milijun i tristo tisuća eura. Doda li se tome šest splitskih brodova, izgubili smo poslove u vrijednosti od gotovo dva milijuna eura. Isto nam se dogodilo i u Trogiru, gdje smo također bili najpovoljniji i najbolji ponuđači. Mi smo priznato poduzeće na svjetskom tržištu i sigurno najpoznatiji u ovom dijelu Europe. Na brodovima koji plove diljem svijeta ugrađeno je deset tisuća naših brodskih pumpi i svi su zadovoljni njihovom kvalitetom. Obraćao sam se nadležnimima u Vladi i Ministarstvu, protestirali smo u 3. maju, ali sve je bilo uzalud – žali se Andrija Babac.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva posebno potiče hrvatska brodogradilišta u kontekstu implementiranja hrvatskih proizvoda u konačni proizvod – novi brod koji se isporučuje naručiteljima. Naime, upravo je količina implementiranog hrvatskog proizvoda u konačni proizvod kriterij prema kojemu se odobravaju subvencije brodogradilištima. Ovom se mjerom želi izravno potaknuti hrvatsku brodogradnju, ali i razvoj hrvatske prateće proizvodne industrije čime se osigurava postupno ispunjava nje cilja – prodaja što cjelovitijega hrvatskog proizvoda kao konačnog proizvoda.

U Državnom proračunu za 2006. godinu u stavci Poticanje brodogradnje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva naveden je iznos od 398 milijuna kuna za subvencije brodogradilišta. Projekcija za 2007. godinu iznosi 405 milijuna kuna, a za 2008. godinu 415 milijuna kuna.

Poduzeće TIBO iz Matulja nekada je bilo u sastavu 3. maja. Kao svoju prednost navode vrlo širok asortiman brodskih opreme. Primjerice, proizvođači su tzv. elektroraskopa, uređaja pomoću kojeg se upravlja brodom. Također proizvode obložne panele za zidove i stropove i među rijetkim su proizvođačima tog proizvoda u Europi. Nadalje proizvođači su hidraulike, brodskih vrata, separatora, ventilacijskih kanala, bravarije i niza drugih proizvoda. Iako se ponose kvalitetom svojih proizvoda, i oni nailaze na brojne prepreke.

• Nakon propasti velikih gospodarskih sistema na Istoku, posebice u Rusiji, ali i u Africi, praktički smo ostali bez tržišta. Naša brodogradilišta nisu imala posla i bila su prisiljena sklapati nepovoljne ugovore. Ipak, uspjeli smo se održati ponajviše zbog raznolikog asortimana, a po njemu smo, mislim, najraznovrsniji u Europi – kaže Tomo Crnčević, komercijalni direktor u TIBO-u.

Do posla je vrlo teško doći uslijed velike strane konkurencije, osobito iz Kine, Koreje, Češke, Poljske, Bugarske, a uskoro će se pojaviti i Rumunjska. Bez obzira na to što je njihov proizvod lošije kvalitete, cijena im je niža jer imaju jeftinu radnu snagu, a ponekad je to odlučujuće – kaže Tomo Crnčević.

• Kao što sam spomenuo, bez obzira na to kakav je naš proizvod, o njemu odlučuje brodovlasnik, što je rezultat loših ugovora. Takvo što ne može se dogoditi u Japanu, Švedskoj, Francuskoj ili Italiji. Oni štite domaću proizvodnju. Smatram da bi isto trebalo biti i u našim brodogradilištima, a naravno i u vlasti koja je dužna štititi domaćeg proizvođača. Kad se nešto zaista hoće, onda se i može. Dobar su primjer Splicani. I od njih je brodovlasnik tražio da ugrade strane proizvode, iako su naši kvalitetniji i jeftiniji. Ali Splicani su bili uporni. Nagovorili su vlasnike da posjeti naše pogone i uvjeri se u našu kvalitetu i na kraju smo dobili posao. Isto je bilo i drugom prilikom, kad smo bili u fazi testiranja novog uređaja, a radilo se o spaljivaču otpada. U očekivanju atesta, cijelo rukovodstvo splitskog škvera jamčilo je za nas i uvjerilo brodovlasnika da nas čeka. Ateste smo naravno dobili, a i posao. Također, nailazimo na mnogo razumijevanja i u 3. maju. Međutim, smatram da se može učiniti i mnogo više, posebice ako nas u našim nastojanjima podupire država – rekao je Crnčević.

U želji da promijene postojeće stanje, u hrvatskim brodogradilištima, u suradnji s Vladom, pokrenuti projekti poticaja za ugradnju domaćeg proizvoda u brodove koje grade. Takvim projektom u 3. maju rukovodio Zdenko Marčelja.

• U brodovima čisto uvoznu komponentu čini 35 posto, a od 65 posto domaće komponente 30 posto čini materijal a 35 posto rad, s tim da je dio materijala stranog podrijetla. U poslovnoj politici 3. maja opredjelili smo se za snažno podupiranje hrvatskog proizvoda u našim brodovima, a gdje god je to moguće nastojimo zaposliti domaće proizvođače. Međutim, ponekad brodovlasnici inzistiraju na ugradnji proizvoda stranih tvrtki pa su za to spremni platiti i razliku u cijeni iako je naš ponuđač povoljniji – zaključio je Zdenko Marčelja.

U Hrvatskoj brodogradnji Jadranbrod računali su i kako se gradnja broda generira na potrošnju u zemlji, uzme li se u obzir da uvozna komponenta iznosi 35 posto.

To se računa u osamnaest krugova dobavljača koji sudjeluju u opremanju broda (svaki dobavljač ima svog dobavljača i na taj se način tih osamnaest krugova zatvara). Primjerice, glavni brodski motor proizvodi se u 3. maju, odnosno njegovoj tvornici brodskih motora i dizalica, ali u njemu ima dosta uvoznih komponenta. Na taj se način dolazi do multiplikacijskog faktora čija je veličina 3 i koji značajno utječe na proizvodnju i potrošnju u industriji Hrvatske.

Spomenuti multiplikacijski faktor, uz prošlogodišnji promet od približno 600 milijuna dolara, ostvaren od prodaje brodova u svim hrvatskim brodogradilištima, generira domaću potrošnju iznad 1,7 milijardi dolara.