Mjere za poticanje zapošljavanja, od kojih je bivša njemačka Vlada mnogo očekivala, nisu dale gotovo nikakve rezultate, pokazala je studija koju je naručila od nekoliko ekonomskih instituta sama Vlada. Takozvane Hartzove reforme koje su činile osnovu programa bivšeg kancelara Gerarda Schrödera uglavnom su bile skupe, neefikasne i nisu uspele riješiti strukturne probleme njemačkog tržišta rada.
Najveće razočaranje bio je program agencija za privremeno zapošljavanje koje bi radnike zaposlile, a onda ih iznajmljivale kompanijama u nadi da će ih one s vremenom zaposliti za stalno. U praksi je takav model produžavao prosječno trajanje boravka nezaposlenih na burzi za mjesec dana i stvarao dodatni trošak od 5.700 eura po osobi.
Studija je ukazala i na neučinkovitost programa poticanja zapošljavanja starijih radnika, rada na određeno vrijeme, subvencioniranja plaće novozaposlenih i financiranja dodatnog obrazovanja radnika. Jedini uspješni program bilo je poticanje osnivanja malih poduzeća.
Hrvatska je Vlada ove godine ukinula niz sličnih programa poticanja zapošljavanja poput ‘S faksa na posao’ i sl. Pokazalo se da je od 58.546 zaposlenih u svim programima u radnom odnosu ostalo tek 7.740 osoba.
