Zakon o kreditnim institucijama

Banke bi mogle zatražiti roka za komentare, a Hrvatska udruga banaka još se nije izjasnila o prijedlogu zakona kojim će se ukinuti Zakon o bankama, a manje banke očekivale su pomoć HGK, koji također još nije uključen u analiziranje zakona.

Radna verzija zakona o kreditnim institucijama od lipnja je na internetskim stranicama HNB-a kako bi svi mogli sudjelovati u javnoj raspravi o njemu, ali je isključeno, kažu u HUB-u, i da zatraže produljenje roka za davanje komentara na radnu verziju zakona, koji je HNB utvrdio za kraj rujna. Manje banke očekivale su da će im u istupanju pomoći Hrvatska gospodarska komora, ali ni ona za sada nije uključena u analiziranje zakona.

Jedini siguran element oko kojega će biti razmimoilaženja HNB-a i HUB-a jest potreba da u NO-u banke bude i jedan neovisni član. Još kad je središnja banka najavila da će to ugraditi u nacrtn zakona, HUB se takvoj odluci usprotivio jer, kao što u njemu kažu, ‘neovisni’ član NO-a trebao bi biti slobozan izbor svake banke, a ne nametnuta obveza.

• U mnogim je zemljama neovisni član uobičajena praksa, ali treba voditi računa da je hrvatsko tržište malo i da nema toliko kandidata koji bi mogli stručno i učinkovito obavljati tu funkciju – kaže savjetnica Đurđica Ognjenović.

Zakon o kreditnim institucijama zamijenit će postojeći Zakon o bankama, a njime je obuhvaćeno poslovanje banaka, stambenih štedionica i štednih banaka.

Koliko će konkretno taj zakon utjecati na poslovanje banaka, za sada ne mogu procijeniti ni same banke jer se očekuje donošenje daljnje regulative, odnosno podzakonskih akata čiju prezentaciju bankama i edukaciju u vezi s njima HNB najavljuje za četvrti kvartal ove godine.

• Tek ćemo tada moći izabrati odgovarajuće pristupe i pripremiti se za primjenu nove regulative – kaže predsjednik Uprave Imex banke Čedo Maletić. Podzakonski bi akti, primjerice, trebali utvrditi načine mjerenja kreditnog rizika i odabir pristupa, način izračuna ponderirane rizične aktivne, mjerenje tržišnih i operativnih rizika, način obavljanja HNB-ova nadzora, minimalne zahtjeve vezane uz transparentnost poslovanja, način izvješćivanja središnje banke, odluke vezane uz način obavljanja konsolidirane supervizije itd.

U zakonu se iznose novi, stroži kriteriji za imenovanje uprave banaka, koja će snositi i najveću odgovornost za propuste. Uprava bi morala uspostaviti tri kontrolne funkcije: praćenje rizika, usklađenosti i unutarnje revizije. Tako se uspostavlja već najavljenje ojačano načelo korporativnog upravljanja. Organizacijski ustroj kreditne institucije trebat će biti jasno definiran, dužnosti precizno razdvojene, a postupci detaljno određeni.

Zakonom se, nadalje, ujednačava poslovanje kreditnih institucija na teritoriju EU. – To znači da će hrvatske banke mnogo jednostavnije, osnivanjem podružnica ili neizravnim pružanjem uzajamno priznatih usluga, moći poslovati na tržištu EU, a pod istim će uvjetima kreditne institucije iz drugih zemalja ulaziti na domaće tržište. To će pozitivno utjecati na konkurentnost usluga i proizvoda – kaže Ognjenović.

No istodobno će proširiti nadležnost HNB-a u dijelu supervizije i jačanju suradnje s drugim nadzornim institucijama u zemljama članicama EU. – HNB će u budućnosti biti usmjereniji na operativni rizik, koji se odnosi na rizik poslovanja i organizacije banaka, a reflektira se na apsorpciji kapitala.

• Poslovne procese u banci morat će se organizirati tako da se u svakom trenutku zna tko što radi i kako funkcionira, kakvo je stanje informatičke potpore i kakvo bi banka radila u kriznim situacijama – izjavio je u nedavnom intervjuu Lideru viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

• Sve informacije iz područja upravljanja rizicima, izloženosti, kapitalnih zahtjeva i sličnog morat će biti sastavni dio javne objave banaka, dakle, morat će izvješćivati mnogo iscrpljivije nego što to rade danas.