Home / Biznis i politika / Slovenska gospodarska komora uskoro više neće imati obvezu

Slovenska gospodarska komora uskoro više neće imati obvezu

Slovensko Ministarstvo gospodarstva uputilo je u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o gospodarskim komorama u kojem predlaže promjenu komorskog članstva iz obveznog u dobrovoljno. Prema definiciji iz novog slovenskog prijedloga gospodarska je komora neovisno, dobrovoljno, interesno i neprofitno udruženje, a udruživanje u komore mora se temeljiti na ‘dobrovoljno’ jer skupne interese najbolje određuju i ostvaruju subjekti koji se samostalno udružuju.

Takav ‘vjetar’ iz susjedne Slovenije ponovno je aktualizirao polemičke o tome treba li članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa i u Hrvatskoj obrtničkoj komori postati dobrovoljno. Slovenci se referiraju na pozitivne primjere dobrovoljnog komorskog sustava u Finskoj, Švedskoj, Irskoj, Danskoj, Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. S druge strane, javnopravne komore proizašle iz europskoga kontinentalnog modela strukovnih udruga koje se financiraju iz obvezne članarine postoje u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i još nekim europskim zemljama.

U toj su činjenici predsjednik HOK-a Stjepan Šafran i predsjednik HGK Nadan Vidošević pronašli argument za zadržavanje obveznog članstva i uporište za usporedbu Hrvatske s tim zemljama.

  • Takav bi potez značio kraj organiziranog gospodarstva. Ako se takav prijedlog usvoji u Sloveniji, nanijet će veliku štetu slovenskom gospodarstvu, a u Hrvatskoj bi razmjerištvo mogli biti i veći. Ne znam zašto bismo trebali slijediti loš primjer iz Slovenije umjesto da se ugleđamo na Austriju, Njemačku, Francusku ili Italiju koje su zadovoljne modelom obveznog članstva – izjavio je Šafran, dodajući da je Hrvatska sada u osjetljivu razdoblju prije pristupa EU i da se ne treba upuštati u takve eksperimente, a da je trenutačno štetno čak i razmišljati u tom smjeru.

Vidošević je skeptičan u odnosu na prolaz takvog prijedloga u slovenskom Parlamentu ponajprije zbog značajnog doprinosa slovenske gospodarske komore u pretpristupnim pregovorima. U Hrvatskoj, kaže Vidošević, 44 člana HGK aktivno sudjeluju u pregovorima i odigrat će važnu ulogu u tom procesu kao i u Sloveniji.

  • Takav se zahtjev u Sloveniji već pojavlja, ali nije prošao jer se postavilo pitanje društvene koristi. Smatram da je pravedniji sustav obveznog članstva jer komore na taj način plaća gospodarstvo, a ne porezni obveznici – istaknuo je Vidošević.

HGK, kao ‘neprofitna javno-pravna stručna asocijacija’, okuplja 69 tisuća članica koje su obvezne plaćati članarinu ovisno o svojoj veličini. Mjesečna članarina za male poduzetnike iznosi 55 kuna, za srednje poduzetnike 1.500, a za velike 5.500 tisuća kuna. Doprinos HOK-u plaća se u paušalnom iznosu, i to 15 kuna mjesečno i u postotku 0,40 od dohotka, odnosno dobiti. U zadnjem kvartalu 2005. godine za plaćanje komorskog doprinosa bila su zadužena 94.262 člana.