Na godišnjoj skupštini dioničara, sastanku s poslovnim partnerima i drugim prigodama, od lidera se očekuje da bude uvjerljiv i pojavom i nastupom i da improvizira ako treba.
Među ostalim, izvor inspiracije modernog menadžmenta postali su različiti načini scenskog izvođenja. Nove generacije menadžera neposredno iz iskustava kazališta uče kako nastupati na ‘organizacijskoj pozornici’.
Koreograf Mark Morris okarakterizirao je sebe kao pravog autokrata u kazalištu sastavljenom od velikog broja kreativnih individualaca koji su antipod timskim igračima. Morris ih je usporedio s mušića-vim primadonama. Autokratski stil naredbe i kontrole jedino je što može pomoći da se kreativna tema profesionalno izvede. Sličnost s njegovim načinom vođenja možemo uočiti i u ostalim kreativnim organizacijama, npr. internetskim kompanijama koje zapošljavaju visokokreativne informatičke genijalce koji se teško prilagođavaju organizacijskim strukturama.
Organizacijska pozornica mjesto je na kojem lideri kao glumci pričaju priču korporacije služeći se povijesnim prikazom podataka ili pričajući o viziji i budućnosti sadržanoj u operativnim i strateškim planovima. Organizacijska pozornica mjesto je verbalne i neverbalne komunikacije, dijaloga ili monologa, drame, komedije ili tragedije. Dizajn i arhitektura organizacijske scene (veličina i odvojenost uredskih prostora, parkirališnih mjesta, restorana i sl.) određuje mjerru u kojoj je prisutan hijerarhijski ustoj kompanije. Bitan su element, uz scenu i scenski nastup, i kostimi.
Istraživanje njemačke znanstvenice Brigitte Biehl, provedeno na primjeru njemačkog diva Deutsche Banka, povezalo je odrednica teatra i godišnje skupštine dioničara. B. Biehl tvrdi da menadžeri uz osnovnu financijsku pismenost moraju graditi i soft elemente kao što su imidž i reputacija. U vezi s tim menadžeri nalikuju na strateške glumce koji plijene svojom izražajnom aurom kompetencije i pouzdanosti. Koristeći se kazališnom teorijom, Biehlova je opisala jednu godišnju skupštinu Deutsche Banka. Temelj scenskog nastupa postavljeni su s jedne strane izborom dvorane, rasvjete i ozvučenja te dizajnom prostora s pomoću boja i različitih dizajnerskih motiva, a s druge distanciranim odnosom prema publici (kao što i klasična pozornica odvaja glumca od publike). Glavni je lik izvršni direktor čija se prezentacija, u obliku monologa, čeka cijelu večer. Njegov se izvještaj, zapravo priča o kompaniji, mora dojmiti ulagača, a da bi ih uvjerio u ono što izlaže, da bi ih pridobio, koristi se sugestivnim metaforama i retorikom. Uz verbalni izričaj tu su i neverbalni indikatori menadžerske kompetencije kao što su skupocjeno odijelo, držanje na pozornici, mimika lica te ostali oblici govora tijela.
Poslovna kultura odijevanja govori mnogo o tipu kompanije i cjelokupne industrijske grane i stvara svojevrsni imidž koji kompanija predstavlja svojoj okolini – investitorima, dioničarima i ostalim vanjskim činiteljima tvrtke. Nije zanemariv ni doprinos eksperimentalnoga kazališta koje je u menadžersku edukaciju unijelo pojam improvisacije. Improvizacija je jedna od vještina kojom se potiče inovativnost i kreativnost i ublažavaju posljedice promjenjivog poslovnog realiteta.
Jedna od glavnih odlika eksperimentalnoga kazališta, uz često izraženu društvenu poruku, jest moć improvisacije vidljiva u dijalogu glumaca i publike, izmjeni uloga, aktivnom slušanju i mogućnosti slobodnog izražavanja riječiju i pokretom.
GoldenPalace poznat je po neobičnim aukcijskim kupnjama. Posljednja mu je akvizicija papamobil.
Većina Amerikanaca davno je ćula priču kako je Diana Duyser lako zaradila 28 tisuća dolara na internetu. Daleke 1994. godine Diana je sjela za stil kako bi pojela svoj omiljeni sendvič sa sirom. Primijetila je da se na kruhu koji namjerava zagristi ocrtao lik Djevice Marije. Diana Duyser čuvala je sveti komadić kruha kraj noćnog ormarica dugih deset godina, a onda ga je odlučila prodati na eBayu.