Prošle je godine šteta od krađe identiteta u SAD-u iznosila pet milijardi dolara. Analize pokazuju da je prosječna šteta on-line korisnika 551 dolar godišnje. Za sada 2 posto ukradenih identiteta zloupotrebljeno.
Otkraj siječnja ove godine u javnost se pojavio gotovo nevjerojatni podatak – već pune dvije godine može se na crnom tržištu kupiti CD, a neko se vrijeme mogao skinuti i s interneta, s popisom preplatnika HTV-a s njihovim adresama. Nabavile su ga, naravno, sve tvrtke koje se bave kataloškom prodajom i zasad samo svojim ponudama zasipale HTV-ove preplatnike, ali ti se podaci, govoraju svjetska iskustva, mogu iskoristiti i za dalje gore, kriminalne radnje. Zašto je taj inačica zaštićeni popis u HTV-ovoj bazi podataka izašao van zasad nitko ne zna. HTV provodi istraživanja, ali tek posljednjih mjeseci dana, a počeli su istraživati nakon učestalih prijava preplatnika. Ovo je samo posljednja u nizu krađa identiteta koji se već događaju i u Hrvatskoj, a u svijetu postaju problem br. 1.
S globalnim umreženjem svijet se suočio sa sve izraženijom i agresivnijom novom vrstom kriminala, s kiber lopovima koji krađu sjedeći za kompjutorom kilometrima udaljeni od objekta svoje krađe. Dva su osnovna tipa virtualnih nasrta: industrijska špionaža i krađa identiteta.
Hrvatska je među prvima u Europi prihvatila Konvenciju o kiber kriminalu, provela dopune Krivičnog zakona i donijela Nacionalni program informacijske sigurnosti.
U dijelu industrijske špionaže obično se krađe e-mail i povjerljive informacije. U pravilu, napada konkurencija i drugi takmaci na tržištu te čak i vladine institucije.
