Piše: Andrija Kralj

Talijanski gospodarski stručnjak Mario Draghi i dosadašnji potpredsjednik Odjela za Europu pri poznatoj konzultantskoj tvrtki Goldman Sachs, preuzeo je početkom siječnja i službeno dužnost guvernera Središnje talijanske banke, Banca d’Italia. Iako ispočetka nije bio favorit za ovaj ‘vruci stolač’ (već su se šanse davale Mariju Montiju, Tommasu Pado-Schioppip i Vittoriju Grilli), na kraju je očito presudilo veliko iskustvo, kao i poštovanje koje uživa u stručnim krugovima. Zlobnici bi rekli da je najvažniju ulogu ipak odigralo – Montijevo odustajanje.

Kako god bilo, Draghi je 90-ih godina prošloga stoljeća stekao reputaciju ‘kralja privatizacije’ i sive eminencije javnog sektora talijanskoga gospodarstva. Smatra se arhitektom talijanskoga Privatizacijskog programa provedenog nakon 1993. godine. Ujedno, bit će prvi guverner Središnje banke čiji mandat neće biti doživotan, nego ograničen na šest godina s mogućnošću jednomratnog produljenja.

Parlament je smijenio s dužnosti prijašnjega guvernera Antonija Fazija zbog skandala u vezi s privatizacijom talijanskih banaka. Draghiju posao neće biti nimalo lak. Novi će guverner morati upotrijebiti svu svoju karizmu kako bi Banci d’Italia podario novi sjaj i riješio brojne financijske skandale koji trenutačno potresaju talijansko gospodarstvo i politiku. Nedavni skandal u vezi s osiguravateljem Unipola poprima sve izrazitije političke dimenzije i narušava odnose na političkoj sceni uoči parlamentarnih izbora koji će biti održani 9. travnja. Premijer Silvio Berlusconi optužio je, naime, predsjednika oporbenih lijevih demokrata (DS) Massima D’Alema da je podvrgnuo pritisku osiguravajuće društvo Generali kako bi kupilo dionice rimske Banca Nazionale del Lavoro (BNL). Prethodno je tu banku željela preuzeti osigurateljska kuća Unipol, čiji su većinski vlasnik talijanski sindikati, tradicionalno bliski ljevici. Unipolov je konkurent za preuzimanje BNL-a bila španjolska Banca Bilbao Vizcaya (BBVA). Bivši guverner Fazio podupro je pak Unipol, želeći pod svaku cijenu spriječiti da strana banka preuzme BNL. Središnja je talijanska banka 10. siječnja ipak blokirala ponudu Unipola uz obrazloženje da njegova financijska snaga ne dostaje za preuzimanje BNL-a.

Draghi je istodobno u brojnim javnim istupima bio prilično kritičan prema europskim bankama. Tvrdi da je europski bankarski sustav neefikasan, a tvrtke i vlade prozvao je zbog nesposobnosti da naduđu nacionalne razlike i istinski profitiraju od zajedničkog europskog financijskog prostora. Kao što je nedavno rekao glavni ekonomist BNP Paribas Luigi Spezanza, Draghi će imati nezahvalan posao vraćanja međunarodnog povjerenja u talijanski bankarski sustav, ali on je međunarodno vrlo cijenjen čovjek i sve je dosadašnje poslove obavljao vrlo odgovorno i kvalitetno.

Zbog njegove ‘privatizacijske’ prošlosti smatra se pravim čovjekom za poziciju čelnika sustava koji je dosad bio poprilično zatvoren prema stranim igračima. Tako Fillippo De Luca iz LMF Servici Finanziari kaže: “Draghi je iznimno kritičan prema europskim bankama. Tvrdi da je europski bankarski sustav neefikasan, a tvrtke i vlade prozvao je zbog nesposobnosti da naduđu nacionalne razlike i istinski profitiraju od zajedničkog europskog financijskog prostora. Kao što je nedavno rekao glavni ekonomist BNP Paribas Luigi Spezanza, Draghi će imati nezahvalan posao vraćanja međunarodnog povjerenja u talijanski bankarski sustav, ali on je međunarodno vrlo cijenjen čovjek i sve je dosadašnje poslove obavljao vrlo odgovorno i kvalitetno.”

Talijanska banka UniCredit, koja je vlasnik Zagrebačke banke, tek je 15. banka u Europi prema tržišnoj kapitalizaciji, dok je Banca Intesa, koja je vlasnica Privredne banke Zagreb, bila tek na 18. mjestu u Europi. U tom bi smislu pozitivno preokret moglo donijeti nedavno dovršeno spajanje UniCredita s HVB-om. S druge strane, većina analitičara ipak smatra da je to tek iznimka koja potvrđuje opće pravilo da su talijanske banke izvan okvira Europe – nemoćne. Dvije su najveće banke – UniCredit i Intesa – svoju strategiju prije svega usmjerile na Središnju i Istočnu Europu. Intesa je tako prošle godine integrirala Delta banku u Srbiji, a upravo je u tijeku i njezina javna ponuda za preuzimanje većinskog paketa dionica u sarajevskoj UPI banci. UniCredit će pak zbog spajanja s HVB-om morati prodati neke od svojih akvizicija, primjerice onu u Poljskoj.

Bivši guverner Fazio zanijekao je svaku nedopustenu radnju u rješavanju preuzimanja i oglušio se na pozive da odstupi s dužnosti zbog optužbi da je nepošteno favorizirao Banca Popolare Italiana u borbi s nizozemskom bankom ABN Amro u vezi sa stjecanjem nadzora nad Banca Antonveneta. Milanska istražnja bila bi druga istraga zbog sumnji na Fazijevo kazneno djelo i uključivat će dosad najzbiljnije optužbe za kazneno djelo protiv guvernera, koji je od ljeta pod pritiskom da podnese ostavku. U odvojenoj istrazi rimskih tužitelja oko bitke za Antonvenetu, bivši guverner stavljen je pod istragu u rujnu prošle godine radi zloporabe dužnosti, što je manje ozbiljna optužba.

Optužbe za insider trgovanje ‘daleko su veća sramota nego zloporaba dužnosti’, pisale su potkraj prošle godine talijanske novine. Bivši izvršni direktor Banca Popolare Italiana na Gianpiero Fiorani uhićen je u prosincu prošle godine zbog sumnji da je počinio financijska kaznena djela uključujući tržišne špekulacije, zavjeru radi prijevare i pranja novca. Sudski istražitelji prošlog su ga tijedna ispitivali u milanskom zatvoru. U priliku kovanome telefonskom razgovoru u srpnju zabilježeno je da je Fazio zvao Fioranija i rekao mu da odobrava ponudu Banca Popolare Italiana za preuzimanje Banca Antonvenetu. U telefonskom razgovoru Fiorani je Fazija nazvao nadimkom ‘Toni’ i kazao da bi ga rado poljubio u čelo.

Milanski tužitelji istražuju je li bivši guverner prekršio nedavno doneseni zakon o zloporabi povlaštenih informacija i tržišnoj manipulaciji. Posebice ga optužuju za davanje povlaštenih informacija Fioranijevu timu tijekom ocjena ponude Bance Popolare Italiana za Banca Antonvenetu od strane Središnje banke u Italiji, piše Corriere della Sera.

Nakon što je sud zabranio Fioraniju obavljanje dužnosti izvršnog direktora, Banca Popolare Italiana odustala je od ponude i odlučila je prodati svoje dionice u Antonveneti banci ABN Amro, koja će nakon dovršetka preuzimanja postati prvom stranom bankom koja je stekla vlasništvo nad talijanskim kreditorom.

Sukob na talijanskoj sceni kulminirao je potkraj rujna prošle godine kad je talijanski ministar gospodarstva Domenico Siniscalco podnio ostavku zbog sukoba u Vladi i neuspjeha Vlade da smijeni guvernera talijanske banke Antonija Fazija nakon skandalu. Siniscalco je nekoliko puta zvao guvernera Talijanske banke da odstupi zbog optužbi da je tijekom jednog preuzimanja otvoreno iskazivao nesklonost prema nizozemskoj banci ABN AMRO. Lokalni mediji prenijeli su da je Siniscalco jako nezadovoljan i zbog dubokih podjele u Vladi desneg centra zbog njegova prijedloga za proračun za iduću godinu.

Fazio je naposljetku ipak bio prisiljen podnijeti ostavku. Talijanska središnja banka je u očima javnosti uživala ugled zahvaljujući svom integritetu, odlučnosti i stručnosti čak i u vrijeme trusne domaće političke situacije. A Fazio, koji je postao njezinim guvernerom 1993. godine, uživao je ugled autoritativnog, ali nepristranog guvernera. Međutim, zbog svoje retorike i ambicije da vlada cijelim sustavom, kao i neskrivene protekcije domaćih banaka, ubrzo se našao na meti zagovornika integracije europskoga bankarskog sustava.

Osim poticanja značajnijeg ulaska stranih banaka u Italiju, Draghi će imati još jednu važnu zadaću – pojeftiniti bankarske usluge koje su, prema nedavnom istraživanju Cap Gemini SA, najskuplje na svijetu! Tako klijenti banaka u Italiji odabranu košaricu usluga plaćaju čak 252 eura godišnje dok, usporedbi radi, istu košaricu usluga Nizozemci plaćaju samo 34 eura. Kao što kaže Claudio Morsenchio, talijanski bankarski sustav treba liječnika.

Banke su zatvorene. Prijelaz iz jedne u drugu banku preskup je, a među bankama naprosto nema dovoljno pravog tržišnog natjecanja u razvoju novih proizvoda i usluga.

Upravo je iz tih razloga prije dva tjedna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u Italiji započela istragu u vezi s time jesu li bankarske usluge preskupne zbog smanjene kompetitivnosti. Agencija je obećala da će ‘pročeljati’ troškove održavanja računa, trajnih naloga, transfera novca i naknada za korištenja bankomata. Talijansko društvo potrošača Codacons ovu je odluku Agencije nazvao ‘odličnom vijeću’.

Jedna druga udruga za zaštitu potrošača, Adusbef, izračunala je da su u samo četiri godine bankarske usluge u Italiji poskupile čak 100 posto. Udrug je višekratno od bivšega guvernera Fazija tražila da preispita razloge tih poskupljenja, ali od odgovora ili djelovanja nije bilo ništa. Sve su to problemi s kojima će se novi guverner Mario Draghi morati uhvatiti u koštar. S obzirom na njegove prve poteze i neospornu stručnost, može se očekivati da će na kraju njegova šestogodišnjeg mandata 2012. godine talijanski bankarski sustav izgledati mnogo drukčije.