Utvrđivanje početnog temeljnog kapitala za leasing društva, a koji trenutačno uopće nije propisan, zatim uvjeti koje bi trebali ispunjavati članovi Uprave, isticanje realne godišnje kamatne stope, a radi zaštite potrošača, te objavljivanje konsolidiranih financijskih izvješća, neke su od mogućih novina koje bi se mogle naći u prijedlogu zakona o leasingu.
Hrvatska uopće nema taj zakon, a to je posljednjih godina Hrvatskoj narodnoj banci onemogućivalo kvalitetan nadzor nad poslovnim bankama. Naime, sve veće banke osnovale su svoja leasing društva, te preko njih obavljale plasman novca, koji im je različitim mjerama HNB-a posljednjih godina ograničavan zbog rasta vanjskoga duga.
Zbog toga što leasing društva nisu bila nadzirana i mjere Središnje banke nisu mogle pokazati pravu učinkovitost. Prvi nacrt zakona o leasingu napravljen je u Ministarstvu financija, a na njemu je radio i Ante Samodol, zajedno s predstavnicima leasing društava i dostavljen je HNB-u koji je predložio potpuno novi nacrt zakona.
Nadzor nad leasing društvima bi inače ubuduće bio u nadležnosti Hanfe.
