Odakle stranci dolaze u Hrvatsku

Svi pokazatelji upućuju na to da bi ovo-godišnja turistička sezona trebala biti jednako uspješna, po rezultatima možda i bolja od prethodne. Hotelijeri, turističke agencije, strani investitori i Ministarstvo turizma ne boje se moguće apstinencije tijekom Svjetskoga nogometnog prvenstva i uobičajene rupe početkom srpnja. Međutim, optimizam se i dalje temelji na špici koja traje nepuna dva mjeseca, a nakon nje slijedi klasičan turistički zimski san. Bez obzira na kvalitetne projekte koji Hrvatskoj nekoliko godina jamče prepoznatljivost i prosperitet, nitko zapravo nema pravi plan kako da Hrvatska produži svoju sezonu i otvori vrata hotela turistima koji putuju cijelu godinu. Nijedna nadležna institucija nema točne podatke o broju hotela na jadranskoj obali, a još manje o tome koliko ih je otvoreno za vrijeme i izvan sezone. Evidenciju vodi samo TZ Istarske županije, prema čijim podacima od ukupno 126 hotela trenutačno radi njih 40. Prema neslužbenim podacima od ukupno 410 hotela u Hrvatskoj, odnosno više od 90 tisuća kreveta, izvan sezone ne radi ni četvrtina objekta. Mnogi se slažu da je to začarani krug jer hotelijeri i ugostitelji nemaju za koga raditi, a turisti nemaju zbog čega dolaziti.

Takvo razmišljanje Hrvatskoj neće pomoći, pogotovo kad se zna da mnoge turističke destinacije pune kapacitete na osnovi atraktivnih događaja, blagdana, tradicionalnih običaja i kulturnih sadržaja kojima su turisti skloniji nego klasičnim ponudama koje su se godinama držale sunca, mora i plaže. Turisti danas putuju tijekom cijele godine na kraće odmore, ali im za odabir destinacije treba valjan razlog. Najpopularniji oblik opuštanja danas je odsjedanje u hotelima s wellness i spa sadržajima, a u Hrvatskoj je takvih objekata vrlo malo, a nekoliko ih se gradi. Hotel Animatin u Zadru, u sklopu Falkensteiner grupe, od ove godine radit će 365 dana, a najviše objekata koji su otvoreni cijelu godinu nalazi se na području Opatije, Umaga, Poreča i Dubrovnika, u kojem je, od ukupno 36 hotela, trenutačno otvoreno njih 11. Bez obzira na optimizam, za sezonu se, prema nekima, može reći da ima nesigurnu prognozu, mnogo je ‘last minute’ aranžmana i cijelo je tržište turizma u svijetu zapravo u iščekivanju. Jedini gosti s kojima je situacija prilično jasna jesu Amerikanci i Britanci jer, po običaju, ranije potvrđuju rezervacije zbog avionskih karata. Mnoge agencije pripremile su se za nogometno prvenstvo, što preko posebnih aranžmana koji jamče navijačku atmosferu, što pojačanom ponudom za one manje zainteresirane za nogomet. No istinski ih zabrinjavaju povećane cijene smještaja, od kojih hotelijeri ne odustaju, i ukidanje subvencija za čarter programe.

Hrvatskoj nedostaje 100.000 kreveta i hotela s četiri i pet zvjezdica koji ne mogu opstati ako nisu otvoreni cijelu godinu sa 60-70 posto popunjenosti. Hotelijeri su ionako podigli cijene, a zbog PDV-a cijene će biti više za još najmanje 10 posto. Na sve organizirane ture i izlete uvedena je stopa PDV-a od 22 posto, što znači da su takve usluge poskupjele za 30 posto. Strane partnerske agencije već su nam se požalile na skupoću pa bi gosti mogli izabrati jeftinije destinacije – smatra direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija Ivan Pukšar.

Svi oduševljeno pretkazuju špicu sezone u kojoj će se tražiti krevet više, a nitko ne zna koliko kapaciteta nudimo izvan ljetne sezone ni koliko je hotela na Jadranu danas uopće otvoreno. Odmor u pravilu kraće traje pa se traže i bliže destinacije. Istra ima dobro razvijen agroturizam i mrežu vinskih cesta te manifestacije poput Dana tartufa, a Kvarner je poznat po autohtonim i suvremenim oblicima karnevalskih svečanosti. U Dalmaciji se, primjerice, osim najpopularnijih turističkih odredišta poput Dubrovnika, Split izvan sezone potvrđuje kao poslovno središte regije međunarodnim sajmovima kao što su SASO u listopadu, Mediteranski sajam u ožujku i Croatia Boat Show u travnju, a postoji i velik potencijal za sportski i ekoturizam u regiji zahvaljujući znatnom broju zaštićenih prirodnih područja (Paklenica, Mljet, Biokovo, Kornati) i atraktivnih lokacija. No, da spomenem samo jedan primjer manjkavosti u ponudi, u Splitu ne postoji nijedan hotel s pet zvjezdica – o poslovanju izvan sezone rekla nam je web urednica online agencije Adriatic.hr iz Splita Jasna Dasović.

Hrvatskoj nedostaje više od 100 tisuća kreveta, ponajviše hotela s četiri i pet zvjezdica koji ne mogu opstati ako nisu otvoreni cijelu godinu sa 60-70 posto popunjenosti kapaciteta i ponudom novih proizvoda. Stoga je fokus i dalje na objektima s tri zvjezdice i svaki veći postotak popunjenosti slavi se kao uspjeh na nacionalnoj razini. Na prvoj sjednici Vladi na povjerenstva za pripremu turističke sezone 2006. godine predsjednik povjerenstva i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u rovinjskom hotelu Park u ponedjeljak je vrlo optimistično najavio još uspješniju sezonu od prethodne, s rezultatima boljim za oko dva posto.

Kalmeta je tom prilikom naglasio da od Hrvatske želi stvoriti destinaciju od četiri zvjezdice i ubrzati neke projekte koji bi hrvatski turizam podigli na višu razinu, poput projekta Brijuni Rivijera i golf-terena. Prošle godine Hrvatska je ugostila oko 10 milijuna turista, ostvarila je oko 50 milijuna noćenja i u prvih devet mjeseci ostvarila oko 5,5 milijardi eura prihoda, odnosno 24,6 posto BDP-a. To je vrlo dobar rezultat, no postavlja se pitanje čime je to Hrvatska postigla. Ministar se osobito pohvalio činjenicom da nas je National Geographic Adventure stavio na prvo mjesto najpoželjnijih destinacija za avanturistički turizam i da smo prema izboru Lonely Planeta izabrani kao najpoželjnije odredište. Ako su to mjerodavni pokazatelji, zašto onda, što je ista-

Knuto i na sjednici, u Hrvatskoj ima toliko nekontroliranih tvrtki i pojedinaca koji se bave pustolovnim turizmom, a ne zna se jesu li položili stručne ispite i imaju li potrebne uvjete za bavljenje tim rizičnim segmentom turizma. Dobri rezultati sigurno su posljedica svejače marketinške kampanje koju najviše provodi Hrvatska turistička zajednica na svjetskim sajmovima i sve bolja komunikacija javnog i privatnog sektora. No sve su to površinski pokazatelji koji od Hrvatske možda mogu napraviti trend, ali joj dugoročno ne mogu jamčiti stabilnost na tržištu ako se napokon ne izradi konkretan plan ulaganja u hotele i popratne sadržaje.

Ministar Kalmeta je istaknuo da je sramota što Hrvatska nema nijedan teren za golf, ali će ih u bliskoj budućnosti imati između 40 i 50. Jedini golf-projekti na kojima se trenutačno radi jesu Marlera i Crveni vrh u Istri, za koje postoji pravomoćna lokacijska dozvola. Riječ je o doista mnogo novca, imamo investitore, imamo građevinske dozvole, ali i ne realne državne naknade. Za plaćanje šumskih, vodnih i komunalnih naknada investitor bi trebao izdvojiti oko 35 milijuna eura, a izgradnja prosječnog terena za golf od 80 hektara stoji 5 milijuna eura – zaključio je pomoćnik ministra Robert Pende.

Kalmeta je dodao kako su glavni uzrok tomu nesređeni imovinskopravni odnosi i da će se država odreći svojih prihoda u korist investitora. Ako se ni tada ne nađe konkretno rješenje, nedoumice oko gradnje terena uklonit će se svjetskim Zakonom o golfu.

Kako je produžetak sezone oduvijek bio san i cilj svih turističkih djelatnika, hrvatski hotelijeri svjesni su da im je vrijeme zakucalo na vrata i većina će njih ipak izaći na tržište s novim ponudama i proizvodima. Svi objekti grupacije Jadranški luksuzni hoteli otvoreni su cijelu godinu, što se u proteklom razdoblju pokazalo kao dobar poslovni potez s obzirom na ostvarene rezultate i interes međunarodnoga turističkog tržišta, posebno u dijelu kongresnog poslovanja, posebnih tematskih paket-aranžmana i posebnih evenata. Sve to upućuje na poslovanje koje se ne temelji samo na turističkoj sezoni nego i na zimskim mjesecima, kada surađujemo s lokalnim turističkim zajednicama grada Dubrovnika i Rijeke. Grupacija JLH nastavlja s kapitalnim investicijama i ove ćemo godine predstaviti Hotel Bellevue, prvi boutique hotel s 5 plus zvjezdica, koji se upravo temelji to obnavlja i koji je trenutačno jedina turistička investicija na dubrovačkom području vrijedna 12 milijuna eura – istaknuo je direktor JLH Marin Čehić.

Tvrtka Valamar također radi na produženju sezone u svojim hotelima, a kao primjer ističe Hotel Diamant koji je otvoren cijelu godinu, a zahvaljujući wellnessu i odličnoj sportskoj ponudi ima dobru poziciju na tržištu. Na razini grupe Valamar namjeravamo otvoriti svih svojih 40 objekata, hotela, apartmanskih naselja i kampova, koji u prosjeku rade više od pola godine. Međutim, očekujemo dodatne efekte od aktivne prodaje organiziranim grupama, vlastite internetske prodaje, vezivanja za rezervacijske sustave naših partnera i ulaska low cost carriera u Hrvatsku. Prema prvim izvješćima o bookingu, i hotelska grupa Valamar primjećuje lagani porast u odnosu na prethodnu sezonu, bolji booking istarskih hotela te odličan booking i stalno rastući interes za Dubrovnik. Naravno, tu su i investicije koje na razini grupe, bez investicijskog održavanja, iznose 139 milijuna kuna. Od većih investicija za sezonu 2006. treba izdvojiti obnovu soba i restorana hotela Rubin u Poreču, preuređenje dijela soba i uređenje wellbeing prostora u hotelu Dubrovnik President te znatna ulaganja u infrastrukturu naših kampova – najavio je direktor prodaje Valamara Andreas Bräuer.

Unatoč tomu što agencije upozoravaju hotelijere da pripaze na cijene, Orco grupa u sklopu Sunčanog Hvara inzistira na podizanju cijena, ali i na adaptaciji i uređenju nekih hotelskih objekata.

Za sada nam je prioritet ostvariti barem 20 posto više prihoda nego prošle godine – istaknuo je predsjednik Uprave Sunčanog Hvara Ivan Lazukić dodajući kako su u tijeku intenzivni radovi na tri postojeća hotela – Slaviji, Adriaticu i Amfori. Prva dva će navodno biti u funkciji 1. lipnja, a Amfora bi se u najgorem slučaju trebala otvoriti do kraja godine. To je ujedno i najveći projekt Sunčanog Hvara u kojem će se nalaziti golem wellness centar sagrađen u kalifornijskom stilu, jedinstven u cijeloj srednjoj Dalmaciji. Sva će tri hotela raditi cijelu godinu. Lazukić je svjestan da se lokalno stanovništvo protivi radu cijele godine, ali smatra da ima i onih koji su voljni raditi.

Dubrovnik: svi hoteli grupacije JLH otvoreni su cijele godine.