Home / Tvrtke i tržišta / ati kupca

ati kupca

Nekad je postojao mali dućan na uglu u kojemu je kupce opsluživao dobro poznati prodavač s kojim su se lako mogli upustiti u neobavezan razgovor, a danas u svijetu otuđene komunikacije, velikih shopping centara i konzumerizma kupac više nema doživljaj kupnje. Većina proizvođača nudi proizvode približno iste kvalitete, postaje sve lakše kopirati i distribucijske kanale, a na rat cijena rijetko će se koji proizvođač odlučiti. Što više raste konkurencija na tržištu razvijanje lojalnosti kod kupaca postaje sve teže, a poduzeća su svjesnija da njihov opstanak gotovo isključivo ovisi o klijentu. Jedino što poduzeću preostaje jest poboljšanje i personaliziranje usluga, a moguće rješenje je i implementacija CRM-a, odnosno metode kojom se poduzeća koriste kako bi naučila što više o svojim klijentima. Načelo CRM pristupa je stvaranje dodane vrijednosti za kupca, prikupljanje što više informacija o njemu, personalizacija ponude. Kupac je kralj, a usluga čini razliku.

Jedna od kritična CRM-a je ‘business like it used to be’. Treba se vratiti suštinskim vrijednostima i učiniti da se klijent osjeća kao kralj u svakom aspektu funkcioniranja. Naglasak je ne samo na customer relationship managementu nego i na customer experience managementu. Treba upravljati svim elementima klijentovog iskustva i povezati njegovo iskustvo s kompanijom tako da se klijent osjeća bliskim kompaniji, da osjeća svojevrsnu privatnost u komunikaciji – objašnjava Velimir Srica, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i koautor prve hrvatske knjige o CRM-u, Upravljanje odnosom s klijentima – primjenom CRM poslovne strategije do povećanja konkurentnosti.

Prema Forrester Researchu tipično CRM rješenje stoji između 60 i 130 milijuna dolara, implementacija traje minimalno dvije godine, a u 60 do 70 posto slučajeva implementacije završavaju neuspješno.

Glavni razlog propadanja projekata je nezrela okolina i nedostatna podrška menadžmenta. Problem je u tome što je uspješan radnik onaj koji se sviđa šefu, a ne klijentima, ali i u neosmišljenom pristupu cijeloj filozofiji. Ako menadžerski tim ne zna što želi onda im je najjednostavnije raditi ono što drugi rade – smatra Srica.

Iako dvije trećine projekata implementacije CRM-a propadne, svjetska praksa pruža i odlične primjere uspješnih tvrtki koje svoj razvoj duguju upravo CRM-u. Jedan od takvih primjera je i Tesco, vodeći maloprodajni lanac u Velikoj Britaniji. On-line trgovine robom široko potrošnje upravljaju zalihami i ispunjavaju narudžbe iz posebnog distributivnog skladišta, a menadžment Tesca razvio je uslugu kojom kupci mogu putem interneta kupovati u njima najbližem prodajnom mjestu Tesca. Na taj način kupci robu nabavljaju po istim cijenama kao u sebi najbližoj trgovini, što je velika prednost s obzirom na to da cijene variraju ovisno o kupovnoj moći pojedinih četvrti. Sličan princip, barem kad je riječ o segmentaciji kupaca, ima i Konzum.

Razdvajamo tržišne segmente iz vlastite baze i uz pomoć istraživačkih kuća te tako dijelimo kupce na one kojima je bitna usluga, cijena, lokacija ili sve to zajedno. Ovisno o regiji ili kvartu prilagodavamo i dućan, jer sigurno isti kupci ne kupuju na Pantovčaku, u Rijeci i Dubravi – objašnjava Drago Munjiza, predsjednik Uprave Konzuma.

Konzum također putem primjene Mystery shoppinga unapređuje poslovanje. Dodatna usluga koju pruža potrošačima kako bi razvio lojalnost je i kontaktni centar, koji zaprava pozive na besplatni potrošački telefon na koje kupci iznose pohvale, sugestije i primjedbe. Putem e-mail adrese kupci mogu direktno dobiti razne informacije kao i odgovore na upite, a web-stranice omogućuju kupcima kupnju putem interneta. Konzum im k tome šalje čestitke za rođendan i druge specijalne prigode putem SMS-a ili direktno pošte. Unutar prodajnog prostora kupci do informacija dolaze putem specijalnih plakata, Konzumova radija, letaka na blagajnima te označavanja artikala na posebnim promotivnim ponudama na samome prodajnom mjestu.

Ove godine, kažu u Konzumu, uvest će i pozivni centar, a za status najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, smatraju, zaslužna je prilagodba specifičnosti sezone efekta te različit pristup regijama ovisno o njihovom BDP-u. Munjiza dodaje kako je razlog neuspjeha stranih trgovaca u Hrvatskoj, zaslužna je prilagodba specifičnosti sezone efekta te različit pristup regijama ovisno o njihovom BDP-u.