NASTAVAK RASTA CIJENA

Protokli je tjedan na domaćim burzama protekao u znaku daljnje rasta cijena većine dionica. Od likvidnih dionica na Zagrebačkoj se burzi najviše trgovalo Plivom, kojom je ostvaren promet od gotovo 70 milijuna kuna. Od ostalih dionica kojima se prošli tjedan aktivnije trgovalo na Zagrebačkoj burzi izdvojili ćemo Adris, kojemu je cijena na tjednoj razini porasla 2,63 posto na 3.438 kuna, iako je tijekom tjedna značajno varirala. No ostvaren promet od 23,3 milijuna kuna, kao i pozitivni signali tehničke analize, sugeriraju kako još traje razdoblje akumulacije Adrisa. Slično se prošli tjedan događalo i s dionicama Ericssonova NT, koje su na tjednoj razini porasle 3,75 posto na 2.184 kuna. S obzirom na nedavnu isplatu dijela temeljnog kapitala te ovojednu objavu poslovnih rezultata za 2005. godinu, očekuje se da će potražnja za Teslinim dionicama nastaviti rasti. Takvom razmišljanju u prilog ide i trenutačna fundamentalna precijenjenost većeg broja manje likvidnih dionica, koje iz tjedna u tjedan bilježe intenzivni rast cijena.

Pomalo neočekivano, najlikvidnija je dionica na Varaždinskoj burzi bila redovita dionica Slatinske banke, kojom je ostvaren promet veći od 58 milijuna kuna. Protokli tjedan nije bio izdašan samo za investitore u dionice Slatinske banke. Naime, ulagači su, ohrabreni visokom cijenom ostvarenom pri prodaji većinskog paketa Sonic banke, naprosto pohrli kupovati dionice svih manjih banaka, a za koje su procijenili da bi u skorijem vrijeme mogle biti predmetom preuzimanja. Povlaštena je dionica Podravske banke, na relativno skromnom prometu od 415 tisuća kuna, porasla za visokih 57,5 posto na 2.050 kuna, a intenzivan je rast zabilježila i redovita dionica (+31,1 posto) iste banke koja je protekli tjedan završila na razini od 2.950 kuna. Slično se dogodilo i redovitim dionicama Centar banke, čija je cijena na tjednoj razini porasla 33,3 posto na konačnih 800 kuna, a nešto manjim intenzitetom rasla je i povlaštena dionica Centar banke preskočivši razinu od 500 kuna. No, kako je ona još značajno podcijenjena u odnosu na redovitu dionicu iste banke, u sljedećim je tjednima moguće očekivati njezin daljnji rast otprilike na razinu od 700 kuna.

Jedan od većih prošlostjednih gubitnika bila je dionica Đakovštine koja je na vrijednosti izgubila 7,29 posto, završivši tjedan na razini od 140 kuna. Čini se da je glavni krivac za prošlostjednu cjenovnu korekciju bio negativan sentiment koji je nastupio nakon naglog rasta cijene te dionice proteklih tjedana. K tome, Đakovština je u devet mjeseci prošle godine ostvarila uistinu slabe poslovne rezultate. Osobito u oči upadaju visoki dugovi. Tako su dugoročne kreditne obveze na kraju rujna prošle godine iznosile 117,26, a kratkoročne 168,22 milijuna kuna. Pritom treba spomenuti da Đakovština u isto vrijeme nije raspolagala odgovarajućom imovinom iz koje bi kvalitetno servisirala navedene dugove.

I ovaj je tjedan nastavljen rast tržišnih cijena većine dionica na domaćim burzama, temeljem čega je došlo do novog rasta vrijednosti burzovnih indeksa. Tako je VIN, prošli tjedan porastao 1,9% na novu rekordnu vrijednost od 2.225,41 bod. U isto vrijeme CROBEX porastao je za novih 1,56%, dosegnuvši pritom vrijednost od 2.170,19 bodova. Obveznički indeks CROBIS se tek neznatno korigirao pa mu je vrijednost smanjena 0,27% na konačnu razinu od 105,4098 bodova.

Nakon što je Pliva prošle srijede objavila poslovne rezultate za 2005. godinu, u kojima stoji da je kompanija lani povećala prihode za 6 posto na 1,2 milijarde dolara te da je ostvarila neto gubitak od 75 milijuna dolara, prošli je tjedan dionicom Plive ostvaren promet od gotovo 70 milijuna kuna. Relativno visok prošlogodišnji gubitak investitore nije ostavio ravnodušnima, a to se i vidjelo iz volatilnosti kretanja tržišne cijene dionice tijekom prošloga tjedna.

Za Plivu je prošla godina bila prepuna izazova. Nakon fijaska Sancture, kompanija se odlučila da sva nastojanja preusmjeri na razvijanje generičkog biznisa. Oštar zaokret u strategiji, kao što se i očekivalo, utjecao je na konačne rezultate. Generički segment Plivina poslovanja, od kojega se u sljedećih nekoliko godina najviše očekuje, ostvario je zanemarivo poboljšanje poslovnih rezultata. Tako je njegova prodaja povećana 13 posto na 771 milijun dolara te je iznosila 79 posto ukupne prodaje.

Već je sada jasno da će na Plivine rezultate u 2006. godini značajno utjecati snažan pad prihoda od rojaliteta zbog isteka patenata na azitromicin u SAD-u (studeni 2005.), Japanu (studeni 2006.), na ključnim tržištima Zapadne Europe (travanj 2006.) te u Italiji (travanj 2009.). Uvjeti novog ugovora u pogledu opskrbe srovinom azitromicina sklopljeni s kompanijom Pfizer također će se negativno odraziti na rezultate s obzirom na situaciju iz prijašnjih godina. S druge strane, određene će se uštediti u razvoju i istraživanju proprietary lijekova u cijelosti vidjeti tek nakon zatvaranja transakcije s kompanijom GSK, kojoj je nedavno prodan Plivin Istraživački institut u Zagrebu.

Na temelju rezultata neprekinitog poslovanja u 2005. godini, u Plivi u tekućoj godini očekuju rast ukupne prodaje od oko 10 posto. Pokretač rasta trebalo bi biti generičko poslovanje s očekivanim povećanjem prodaje od oko 15 posto. Također, zbog manje prodaje srovine azitromicina u Plivi očekuju pad prodaje divizije Kemije za oko 40 posto. Očekivana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) za 2006. godinu na razini Grupe, prema mišljenju Plivine Uprave, trebala bi iznositi oko 180 milijuna dolara. Dakle, u Plivi u 2006. godini očekuju EBITDA manji nego u 2005. godini (190,9 milijuna dolara), što drugim riječima znači da će tekuća godina za Plivu biti jednako neizvjesna kao i 2005. Osim toga, još uvijek slaba marginalna profitabilnost generičkog dijela poslovanja, i dalje znatno slabija nego u konkurenciji, ne budi osobit optimizam kod ‘value’ investitora. Na cijenu dionice vjerojatno najviše utječe trenutačni optimizam na tržištima kapitala, kao i stalne špekulacije da bi se Pliva mogla naći na meti nekog vanjskog preuzimatelja.