Tomislav Birtić: Bitka hologramima protiv krivotvorina knjiške mafije

Donositelju informacije o prodaji knjige na crno koja će rezultirati pobjedom u sudskoj parnici u stupit ću, nakon što se podmire troškovi odvjetnika, pola novca koji ću dobiti sudskim sporom, tvrdi Birtić.

Knjiga Tomislava Birtića Kostelić – Cijela istina, koja je izašla iz tiska nakon zatvaranja Olimpijskih igara u Torinu, već je u prvome tjednu postala jedan od najprodavanijih naslova u Hrvatskoj. Doduše, to mediji nisu zabilježili jer se ‘Kostelić’ prodaju u samo dvije knjižare, ali i na internetu. U svakom slučaju, ‘Kostelić’ bi već prošlog četvrtka bili na trećem mjestu publicističke top-liste Jutarnjeg lista. Dijelove Birtićevih knjiga Lider je u siječnju objavio u četiri nastavka. Serijal Janica d.d., u kojem je u prvom planu poslovni aspekt uspjeha obitelji Kostelić, i danas je jedan od najčitanijih naslova na Liderovu sajtu. No ta je knjiga za poslovni tjednik zanimljiva i iz drugih razloga.

• Donositelju informacije o prodaji knjige na crno koja rezultira pobjedom u sudskoj parnici ustupit ću, nakon što se podmire troškovi odvjetnika, pola novca koji dobijem sudskim sporom protiv knjiške mafije – riječi su novinara i književnika Tomislava Birtića koji je svoju knjigu Kostelić – Cijela istina na tržište plasirao na ponešto neobičajen način.

Naime, taj suvremen Robin Hood protiv negativaca iz svijeta izdavaštva bori se novim sredstvima, tako zvanim hologramskim oznakama nalijepljenima na poledinu njegove najnovije knjige. Osim što potpisuje rukopis, Birtić je i izdavač knjige, a s pomoću holograma kontrolira prodane primjerke.

• Stvar je jednostavna. Istina je da su moja ranija iskustva s izdavačima bila pozitivna, no zbog negativnih iskustava drugih autora više je nego osnovano pomisliti da knjiška mafija uistinu postoji – kaže Birtić i dodaje da država ne uvodi zadovoljavajući sustav kontrole pa ga on sam uvodi.

Prema procjenama, tržište knjiga u Hrvatskoj ‘teško’ je između 550 i 600 milijuna kuna, a najveći dio kolača uzima prodaja udžbenika koja knjižara osigurava stalan priljev sredstava.

Knjige domaćih autora, pogotovo one za kojima postoji velika potražnja čitatelja, navodi Birtić, otvaraju prostor za brojne malverzacije u kojima sudjeluju igrači u lancu od autora do kupca: izdavačka kuća, tiskara i distribucija. Prema Birtićevim riječima postoji nekoliko načina na koje se primjeri knjige mogu prodati bez autorova znanja. Za to služe softveri koji friziraju dnevni obračun i iz sustava brišu prodane knjige. Manje sofisticiran način je tiskanje knjige bez autorova znanja i podjela zarade između ilegalnog tiskara i distributera ili tiskara, distributera i izdavača. Uobičajena je praksa da autor po prodanom primjerku zaradi između 4 i 12 posto, a Birtić, osim što kontrolira sustav, zadržava cijelu zaradu.

• Maloprodajna je cijena knjige 109 kuna, na što dajem rabat od 33 posto. Neki autori imaju problema s naplatom, a ja, preuzimajući ulogu izdavača, ne dopuštam da distributer prodaje knjigu dok ne naplatim svoje potraživanje. Za sada se knjiga prodaje u dvije knjižare, u osječkoj knjižari Nova i zagrebačkoj Librariji, a može se naručiti i preko internetske stranice www.tomislavbirtic.com – tumači Birtić i dodaje da su do sada 83 primjerka našla svoje kupce.

‘Oslobađanje autora od stiska monopolizma’, kako naziva svoj projekt, Birtića je stajalo oko 40 tisuća kuna. Dovoljno je, od ukupno dvije tisuće tiskanih primjeraka, prodati njih šestotinjak kako bi se uložena sredstva vratila.

• Možda se čini banalnim, ali meni je put važniji od cilja. Želim proširiti vijest o načinu na koji autori mogu kontrolirati prodaju svojih knjiga, a i uključiti publiku u potragu za tipovima koji su na police stavili kopije, knjigu bez hologranske zaštite – objašnjava autor.

Priča o hologranskim oznakama potječe iz vremena kad je Birtić bio srednjoškolac s posebnim interesima za fiziku i neobične sustave zaštite. Danas primjena hologranskih oznaka nije novost jer se nalazi na novčanicama, suvenirima, cigaretama i nizu drugih predmeta, no Birtićeva knjiga prva je na hrvatskom tržištu koju štiti hologram.

• Holograme sam naručio iz inozemstva. Nabava me stajala 480 dolara, što je povisilo cijenu knjige za kuni ili dvije. Svaki hologram ima serijski broj i ne smije se odijepiti jer se tada sam uništi. Vodim evidenciju o svakoj knjizi, što mi olakšava praćenje prodanih primjeraka – kaže Birtić.

• Smatram da je moj strah od domaćih proizvođača sumnjive zaštite opravdan jer mi nitko ne može jamčiti da hologrami iz tiskare ne pronađu zainteresirane distributere. Birtić je danas izvršni urednik dnevnika 24 sata. Novinar je s višegodišnjim iskustvom u pisanju knjiga pa njegova bibliografija sadržava pet naslova: Pobijediti sebe, Kravo plavo, Za svački slučaj, Navučen na narkičku – priručnik za ljubavnik i roditelje s mnogo petlje i Karpol: Trebaju mi ludaci. Slijedeći primjer glasovitoga Forda koji je jednom prilikom izjavio kako je za uspjeh potrebno detaljno poznati sve faze proizvodnje, Birtić, poučen iskustvom u obnašanju dvostruke uloge izdavača i autora, želi jednoga dana osnovati i vlastitu izdavačku kuću.

Knjiga je Birtića stajala 40 tisuća kuna. Dovoljno je, od ukupno dvije tisuće tiskanih primjeraka, prodati šestotinjak kako bi se uložena sredstva vratila bi otišli direktno na crno tržište. U uređenim civilnim društvima kazne su za plagijatore tako visoke da se više isplati opljačkati banku nego varati na autorskim pravima. Kad u Hrvatskoj kazne za kršenje autorskih prava budu kao u uređenim društvima i bude li netko u Hrvatskoj tiskao hologranske naljepnice, naručit ću ih ovdje – navodi Birtić.

Slijedeći inozemnu praksu, i u Hrvatskoj treba očekivati da država sustavom kontrole i sankcioniranjem uhvaćenih trgovaca doskoči crnom tržištu. Prema Birtićevim riječima strah od ilegalne prodaje prisutan je i u manjim izdavačkim kućama koje u posljednje vrijeme osnivaju vlastita prodajna mjesta, odnosno preuzimaju ulogu izdavača i distributera.

Kako je državni mehanizam zakazao u kontrolu tržišta knjiga, mladim autorima ne preostaje ništa drugo nego da slijede primjer Tomislava Birtića.

• Ja sam Robin Hood iz hobija. Mogu si dopustiti da se s monopolistima igram mačke i miša. S druge strane, mogu si dopustiti i da potratim vrijeme u osmišljavanju načina da se od knjige jednoga dana može i živjeti. No volio bih da i drugi autori moje generacije, ako već knjige ne mogu izdavati sami, bar sami investiraju u hologranske naljepnice i pojačaju kontrolu prodaje svojih knjiga – zaključuje Birtić.