Ukidanje nepotrebnih propisa važnije je od brige za inflaciju. Vidio sam zemlje gdje se 50-60 posto svih javnih troškova odnosi na servisiranje javnoga duga. Te vlade ne govore o konkurentnosti, o infrastrukturi i obrazovanju jer nema novca ni za što. Hrvatska je daleko od te situacije. No to je područje u kojem treba biti na oprezu.
-
Makroekonomsko stabilnost vrlo je dobra i nužna ako želite stvoriti uvjete čiji je cilj gospodarski napredak. No ako se koncentrirate samo na to, a ne brinete se za inovacije, tehnološke inovacije i stanje institucija recept neće biti potpun. Nisam kritičan prema MMF-u jer MMF funkcionira unutar vrlo ograničenog zakonodavnog okvira. Sporazum o osnivanju MMF-a organizaciji je dao mandat u određenim područjima, a ne u nekim drugim. Dakle, ako se MMF ne bavi obrazovanjem, zdrav-
-
Služete li se onima koji kritiziraju MMF zbog pridavanja prevelike važnosti makroekonomskoj stabilnosti i zanemarivanja ostalih elemenata gospodarskog rasta?
-
U nekim je državama uistinu došlo do takvih promjena, no teško je generalizirati. U Čileu je posljednjih šest godina na vlasti socijalistička vlada, a socijalistički predsjednik Lagos zamjenjen je socijalističkom predsjednicom Michelle Bachelet. Pa ipak, riječ socijalizam u Čileu je u osnovi besmislena. To je slobodnotržišna ekonomija s vrlo efikasnom državnom administracijom. Pojmom socijalist koriste se za stvaranje dojma socijalne solidarnosti i odgovornosti Vlade za zaštitu siromašnih. U Brazilu se očekivalo da će predsjednik Lula biti socijalist, a on se pokažao konzervativnim i prilično odgovornim. Točno je, međutim, i da se na kontinentu dovode u pitanje neki postulati slobodnog tržišta.
-
Kako države poboljšavaju makroekonomsku politiku, tako ona, paradoksalno, postaje relativno manje važna. Tako i treba biti jer kada država uđe u razdoblje makroekonomske stabilnosti i kada vladini dužnosnici i biznismeni prihvaćaju da je odgovorno upravljanje budžetom neizbježno, to postaje svakodnevica. Da bi te u toj situaciji povećali konkurentnost i ekonomski rast, morate poboljšavati područja u kojima još postoje slabosti. U Hrvatskoj je ukinjanje nepotrebnih propisa mnogo važnije nego briga za inflaciju. Zašto? Zato što inflacija u Hrvatskoj više nije problem. Međutim, u Hrvatskoj morate postići napredak u području proračunskog deficita i zaduženosti.
-
Izvoznici se, prema mom iskustvu, uvijek žale na razinu tečaja i on nikada nije dovoljno nizak. To je pojava koju sam vidio u Južnoj Americi, Aziji… Zato takve zahtjeve treba analizirati sa zrnom zdravog razuma. Ključ je povećanje produktivnosti, to je mnogo važnije od razine tečaja. Uzmimo za primjer Estoniju. Ona je 1992. vezala svoju valutu za nemačku marku. Uvođenjem eura valutu je vezala za novu valutu. Fiksiranje valute uvedeno je u vrijeme visoke inflacije i očekivalo se da će izvoznici prosjećivati i da će realni tečaj porasti. No ako pogledate podatke, estonskom izvozu ide odlično i povećava svoj udio na izvoznim tržištima. U tome je Estonija uspjela jer je vlada, umjesto da konkurentnost izvoznog sektora poveća deprecijacijom valute, to učinila smanjivanjem regulatornog tereta, ukinjanjem nepotrebnih troškova, većim ulaganjima u obrazovanje i infrastrukturu. To je mnogo efikasniji način pomoći poslovnim zajednicama i izvoznicima nego deprecijacija koju traže. Osim toga, Hrvatska tu nema previše izbora jer se odlučila pridružiti Europskoj uniji čiji je zahtjev, među ostalim, i stabilnost tečaja.
-
Javna zaduženost Hrvatske veća je nego što bi trebala biti. Nije visoka kao u Italiji, no to nije dobar primjer. Mnogo je veća nego u sličnim državama poput Estonije, Latvije, Slovenije. Visina javnoga duga pokazuje kako ste u prošlosti upravljali proračunom. Ako nekoliko godina imate proračunski deficit, javni dug raste jer se taj deficit mora financirati pozajmljivanjem u zemlji i inozemstvu. S vremenskim manevarskim prostor vlade postaje sve manji. Sve se više resursa mora trošiti na upravljanje javnim dugom. Ne kažem da je Hrvatska već u toj situaciji, ali to se može dogoditi. Vidio sam zemlje gdje se 50-60 posto svih javnih troškova odnosi na servisiranje javnoga duga. U tim se zemljama vlade bave cash međuzemlje za javni dug. Te vlade ne govore o konkurentnosti, o infrastrukturi i obrazovanju jer nema novca ni za što. Hrvatska je daleko od te situacije, čak suprotno, napreduje u smjeru smanjivanja deficita. No to je područje u kojem treba biti na oprezu. Kad uđete u EU, vjerojatno će se dogoditi što se dogodilo i mnogim novim članicama, ekonomski će se rast ubrzati zbog priljeva novih investicija itd. To će postupno riješiti problem vašega duga jer će udio duga u BDP-u biti sve manji.
-
Postoji nekoliko područja u kojima Hrvatska dobro stoji: cijelo područje obrazovanja, pismenosti i obrazovanosti radne snage. To je karakteristika većine srednjeeuropskih država koja im je iškakom pomogla u ekonomskom uspjehu. Samo je nekoliko država u svijetu koje imaju i obrazovanu radnu snagu i relativno niske plaće i ekonomsku i političku stabilnost. Teško je naći sva tri faktora u istoj zemlji. Lakše je naći dva – ako imate obrazovanu radnu snagu i niske plaće, nemate političku stabilnost. Ili imate tu stabilnost i niske plaće, ali nemate obrazovanu radnu snagu. Srednja i Istočna Europa imaju sve tri karakteristike. Zbog toga su izravne strane investicije u velikim iznosima dolazile u tu regiju. Hrvatska ima mnogo od tih elemenata i kako se budete približavali standardima EU, doći će i do većeg priljeva stranih investicija koje otvaraju nova radna mjesta i pridonose gospodarskom rastu.
