Birokraciju je Ludwig von Mises objavio prvi put 1944. u New Yorku. Tijekom mnogih desetljeća ponešto se otad do danas promijenilo, no Misesova je knjiga i danas zanimljiva stvorno iako režima koji su se priklanjali birokratskom menadžmentu, odnosno socijalističkih zemalja mahom više nema. Mises naime razgraničava dva načina na koje se mogu ustrojiti odnosi među ljudima. Jedan je profitni menadžment koji omogućuje miroljubivu suradnju na tržištu u korist ili trošak svih izravno uključenih. Drugi je birokratski menadžment, odnosno sustav državnog upravljanja i regulacije koji pomaže jednima na štetu drugih.
Središnja tema knjige je objašnjenje razloga zbog kojega birokracija uništava ekonomske slobode, snižava životni standard te stvara duhovnu pustoš, donosi ekonomsko uništavanje i gubitke. Sasvim suprotno, profitni menadžment, prema autorovu mišljenju, osigurava društvo slobodnih i odgovornih pojedinaca, nagrađuje djelovanje, potiče preuzimanje rizika, poboljšava osobna prava i štiti pojedince od pre-raspodjele bogatstva. Mises u svojoj ekonomskoj analizi nije ‘vrjednosno neutralan’, što i ne čuđu ako se zna da je zagovornik teorije laissez-fairea, slobodnog tržišta i neograničenih vlasničkih prava, prema kojoj je država strogo ograničena na zaštitu života i vlasništva.
Iako je od smrti Misesa prošlo više od trideset godina i mnogi su ga događaji demantirali, a neki i potvrđili, i danas njegova tema izaziva jednako strasne rasprave.
