H1, Metronet i Optima – najam T-HT-u

Dom o najmu kanalizacije. Za deset kilometara dugačak DTK od 1. travnja prvi se put počinje uplaćivati godišnja naknada od 3,90 do 16 kuna po metru kabela ovisno o zauzeću kapaciteta kanalizacije te jednokratna naknada za pravo služnosti na javnim površinama. No dio varaždinskog DTK koji svojata T-HT i dalje ima status quo, a točna površina cijevi i njihov položaj T-HT uopće nije dao na uvid gradskim vlastima. U varaždinskom Poglavarstvu smatraju da lokalna samouprava ima puno pravo na DTK (sagrađen do 2000.), a T-HT se brani očitovanjem o slijedu pretvorbe telekomunikacija od 1990. godine. Istodobno u T-HT-u tvrde da Grad Varaždin ne osporava vlasništvo, nego samo traži pravo služnosti kroz javne površine i da za to traži izuzetno visoku naknadu. Zbog toga je Grad Varaždin zatražio stručno očitovanje Agencije za telekomunikacije i Ministarstva graditeljstva od kojih još čeka odgovor, a nakon toga najavljuje poduzimanje daljnjih mjera.

Mislimo da je i T-HT svjestan da nema pravo, a ako se i ustanovi da je DTK u vlasništvu T-HT-a, svejedno će morati platiti jednokratnu naknadu za pravo služnosti po cijeni od 25 kuna po dužnome metru – navodi Bojan Lukvan iz Upravnog odjela za komunalnu djelatnost. No, dodaje Lukvan, T-HT još nije predao svoju tehničku dokumentaciju i geodetske snimke za vodove postavljene unatrag pet godina niti je sklopio ugovor s Gradom.

Varaždin je prije godinu dana s tvrtkom Magic telekom krenuo u zajednički projekt polaganja mreže optičkih kabela u DTK, a rezultat toga je podatkovna povezanost (veliki intranet) Gradske vijećnice, Komunalnoga gospodarstva i kazališta. Varaždinci su za gradnju budućih podzemnih telekomunikacijskih kanala u Generalnom urbanističkom planu ugradili odredbu da se pri gradnji javne rasvjete može graditi i DTK.

U Zagrebu se priča o DTK-u razbukala prije nekoliko mjeseci, kada je gradonačelnik Milan Bandić najavio rat ilegalnim postavljačima kabela te uvođenje reda u podzemnu infrastrukturu koja je, suglasni su gradski oci, isključivo gradska imovina (gradena u koridorima javnih gradskih prometnica) od koje je Grad najmanje profitirao.

Kako bi novo gradsko megaproduće trebalo biti tržišno orijentirano, prije nekoliko mjeseci predloženo je osnivanje posebne tvrtke pod nazivom Digitalni grad koja bi preuzela cjelokupnu zagrebačku DTK infrastrukturu te počela postavljati vlastitu mrežu optičkih kabela. Kako nam je potvrdio Stipe Tojčić, potpredsjednik Uprave holdinga zadužen za komunalne poslove, tvrtka je registrirana prije 15 dana i ponajprije će raditi na postavljanju vlastite mreže optičkih kabela koje će onda ponuditi svima pod jednakim uvjetima.

Istodobno se za korištenje 2.100 kilometara mreže DTK cijevi u Poglavarstvu izrađuje pravilnik s točnim cijenama najma ‘telekomunikacijskog podzemlja’ koji bi trebao biti gotov za mjesec dana. Špekulira se da cijena koju T-HT traži za godišnji najam istih cijevi iznosi od 7,70 do 9 kuna po metru kabela, na što većina malih operatera ne pristaje, a veliki igrači poput H1, Metroneta i Optima telekoma navodno T-HT-u uredno plaćaju najam DTK. Kako neslužbeno doznajemo, pregovori sa svim davateljima telekomunikacijskih i kabelskih usluga počeli su u prosincu 2005. godine, a na sastanku je dogovoreno da nadležnom uredu predaju tehničku dokumentaciju s točnim podacima o položaju kabela, no konačni rok za predaju ipak nije bio spomenut.

I dok se T-HT i lokalna samouprava bore oko vlasništva nad vrijednim podzemnim instalacijama, čelnici tvrtke Metronet uspjeli su u manje od godinu dana (počeli su u svibnju 2005.) na području cijele Hrvatske postaviti mrežu optičkih kabela unutar postojećih DTK kanala, no direktor marketinga Igor Cenić nije želio otkriti koliko su platili najam DTK kanala, već je samo diplomatski odgovorio kako su ‘poštovali svu postojeću regulativu, platili sve što je od njih traženo te da imaju dobru komunikaciju s T-HT-om’.

Predsjednik Uprave Optima telekoma nije zbog ugovorne klauzule smio otkriti koliko im T-HT naplaćuje korištenje DTK mreže.

No možemo reći da je cijena najma po kilometru vrlo visoka – kaže Žuvanić.